O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 237

Na more dolaze dva plug-in hibrida: S tehnologijom koja omogućuje punjenje električnom energijom s obale

0
Foto: Revija HAK

Najveći projekt konverzije konvencionalnih RoRo trajekata u plug-in hibridne trajekte započet će u drugoj polovici 2025. godine. Danski Scandlines, koji radi s Wärtsiläom pretvorit će dva plovila stara 27 godina u hibridne brodove s mogućnošću obavljanja 80 posto putovanja na električni pogon.

Deutschland i Schleswig-Holstein izgrađeni su 1997. i putuju 45 minuta između Puttgardena u Njemačkoj i Rodbyja u Danskoj. Plovila, koja su dugačka 142 metra imaju kapacitet za prijevoz do 1.200 putnika i 364 automobila. Plovila plove brzinom od 18,5 čvorova. Nakon natječaja koji je pokrenut 2023. Scandlines je izabrao Wärtsiläu za isporuku električnog sustava, navodi Revija HAK.

Plovila trenutno rade s motorima MAK, a prethodno su 2013./2014. opremljeni sustavom za pohranu energije, jedan kapaciteta 1.600 kWh, a drugi 2.600 kWh. Novi projekt uključuje zamjenu motora i dizel generatora novim električnim sustavom s kopnenim napajanjem, uključujući veliki sustav za pohranu energije kapaciteta 5 MWh. Wärtsilä će projektirati i isporučiti hibridne pretvarače, sustav za pohranu energije (ESS) i sustav upravljanja energijom (EMS), kao i razvodne uređaje, transformatore, ugrađeni port punjač i zamjenske komponente u postojećoj opremi centrale. Osim toga, Wärtsilä će nadzirati instalacije, izvršiti puštanje u pogon i pružiti usluge podrške održavanja.

Iz tvrtke ističu da je elektrifikacija brodova jedno od rješenja za dekarbonizaciju pomorskog prometa. Ključni dio projekta je mogućnost punjenja električnom energijom s obale. Prošle godine Scandlines je odabrao norvešku tvrtku NES da isporuči kopneni sustav naplate za trajektni vez u Puttgardenu i poveže opremu s električnom mrežom kojom upravlja regionalni mrežni operater Schleswig-Holstein Netz. Potrebne komponente na kopnu uključuju mrežni transformator od 30 MVA, transformatore srednjeg i niskog napona i sklopnu opremu, kao i sustav upravljanja i prikupljanja podataka. To će omogućiti da se plovila napune za 12 minuta dok se operacije utovara odvijaju u luci.

Električni pogon postaje sve atraktivnija opcija, pogotovo u trajektnom prometu na kratkim linijama.

Povratak u prošlost: Priča o fregati Shtandart i njenoj replici, simbolima pomorske moći Rusije

0
Foto: Screenshot Youtube

Shtandart, replika ruske fregate istog imena izgrađene davne 1703. godine, i danas nudi posjetiteljima priliku da žive poput mornara iz 18. stoljeća!  Ovom prilikom vodimo vas kroz 300 godina dugu priču o simbolu pomorske moći carske Rusije i to od njegove gradnje preko ideje o replici do današnjih ‘turističkih‘ dana legendarnog broda.

Naime, u 18. stoljeću ruski vojni uspjeh protiv Švedske omogućio je caru Petru Velikom da zatraži trgovačku rutu u Europu preko Baltičkog mora. Međutim, da bi zaštitio svoje zemlje, bila mu je potrebna moćna mornarica. Stoga je nekoliko mjeseci putovao u Nizozemsku, zatim u Englesku, kako bi učio o tehnologijama i inovacijama u brodogradnji. Pritom je angažirao 500 stručnjaka za rad u Rusiji, piše Otvoreno more.

Izgradnja novih brodova za baltičku flotu započela je 1702. godine. Fregata Shtandart, najveća od 10 fregata izgrađenih u samo pet mjeseci, odabrana je da postane vodeći brod nove flote Baltičkog mora. 

Petar Veliki projektirao je Shtandart, oslanjajući se na najbolju praksu dviju pomorskih škola: plitki gaz nizozemskih brodova, prilagođen plitkim vodama kanala, i manevarsku pučinsku oputu karakterističnu za engleske brodove. Godine 1703. Shtandart je konačno otplovio za St. Petersburg pod zapovjedništvom kapetana Petra Mihajlova. Tijekom njezinih 16 godina službe, brod je imao nekoliko kapetana međunarodnog podrijetla, uključujući iz Rusije, Engleske, Nizozemske i Norveške.

Nakon nekoliko godina počele su se pokazivati ​​posljedice užurbane gradnje propadanjem Štandarta, posebice zbog nedovoljno osušenog drva. Godine 1727. posebna je komisija odlučila obnoviti Štandart, ali je šteta od vode bila prevelika. Brod je rastavljen, a Katarina I. objavila je novi dekret: “U čast imena koje je dao Njegovo Veličanstvo Petar I. sagradit ću novi”.

Dekret Katarine I. ostao je neispunjen sve do prijelaza u 20. stoljeće, kada je tim predvođen pomorskim arhitektom Vladimirom Martusom počeo graditi modernu repliku Shtandarta u St. Petersburgu, navodi Otvoreno more.

Brod je podijeljen u dva dijela: povijesni dio iznad baterijske palube, koji ostaje vjeran izvornom dizajnu, i moderni dio u skladištu. Tradicionalni skladišni prostori sada su opremljeni s dva dizelska motora Volvo Penta TAMD 122P, svaki snage 560 KS, vodenim pumpama, spremnicima, blagovaonicom, kuhinjom i smještajem za posadu.

Godine 1994., na 298. obljetnicu osnutka ruske mornarice, polaganje kobilice označilo je početak izgradnje brodogradilišta Shtandart Club u Orlovskom parku. Svi radovi na montaži se izvode ručno, bez pomoći strojeva, uz korištenje tradicionalnih alata.

Tako su se primjerice za oblaganje koristile daske dužine 12 metara, debljine 75 mm i širine 120 mm. Savijanje dasaka slijedi tradicionalnu metodu kuhanja na pari: zagrijavaju se nekoliko sati u posebnoj drvenoj kutiji, spojenoj na spremnik unutar peći izgrađene u brodogradilištu. Nakon što se zagriju na potrebnu temperaturu, daske su se postavljale na okvire unutar 15 minuta.

Glavna konstrukcija čamca izgrađena je od hrastovine, dok se za bočne daske koristio ariš poznat po svojoj otpornosti na vlagu.  Za jedra i oputu korišteni su moderni sintetički materijali, gotovo identični originalima od konoplje i lana, ali manje teški za održavanje. 

Replika je završena 1998. godine i nalazi se u Sankt Petersburgu.

“ORIENT EXPRESS”: Bio je produžena tura legendarnog vlaka, a u Dubrovniku je bio rijedak, ali čuven gost

0
Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

Zanimljiv, ali ipak nesvakidašnji posjetitelj Dubrovnika svakako je putnički trajekt Orient Express, izgrađen krajem 1975. kao Bore Star u francuskom brodogradilištu Chantier Dubigeon-Normandie s. a. u Nantesu. Imao je 16.546 bruto tona, bio je dug 153, širok 22,3 metra, a mogao je prevoziti 1.400 putnika i 290 vozila. Četiri 12- cilindarska L’Atlantique – Pielstick SRG dizel motora su mu preko dvije propele davale brzinu od 24 čvora. Imao je dvije ciminjere, jednu pored druge.

Godine 1972. finsko-švedski trajektni konzorcij Silja Line pokrenuo je cjelogodišnji trajektni promet između Helsinkija i Stockholma, glavnih gradova Finske i Švedske. Ruta se pokazala vrlo profitabilnom i nakon samo godinu dana prometa vlasnici Silja Line (Finland Steamship Company, Rederi AB Svea i Steamship Company Bore) odlučili su da će svaka kompanija od 1972. godine naručiti brod identičnog dizajna iz istog brodogradilišta. Bore Star bio je posljednji od novih brodova koji je isporučen u prosincu 1975. Međutim, pokazalo se da zapravo nije bilo dovoljno putnika za tri broda u cjelogodišnjem prometu na liniji Helsinki-Stockholm, a kao rezultat toga, Bore Star iznajmljen je Finnlinesu, piše Dubrovački dnevnik.

Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

PRVI POSJET DUBROVNIKU

Odmah nakon isporuke sljedeće dvije godine plovio je oko Kanarskih otoka i zapadne afričke obale pod radnim imenom Finnpartner. Službeno ime na pramcu i krmi broda nije se promijenilo, što je u lukama gdje bi pristao moralo stvarati veliku zbrku. Kada je u okviru iste Silja grupacije Bore Star 1980. prebačen u sestrinsku Finsku kompaniju Effoa, promijenio je ime u Silja Star. Godine 1987. je prodan kompaniji Sea Containers koja ga preimenuje u Orient Express. Nekoliko godina plovi kao jedan od najvećih brodova koji mogu proći Korintskim kanalom te plovi na kružnim putovanjima između: Venecije, Pireja i Istanbula, kao svojevrsni nastavak putovanja čuvenog vlaka Orient Express. Tada povremeno uplovljava i u grušku luku.

Prvi put Orient Express dolazi u Dubrovnik 29. ožujka 1987. te ponovo 17. travnja iste godine. Sljedeće tri godine uplovljava samo jednom godišnje, i to 30. travnja 1988., 19. ožujka 1989. te posljednji put 22. listopada 1990. U međuvremenu, zimi 1986. nakratko mijenja ime u Club Sea, a 1989. u Eurosun, da bi se u ljetnim plovidbama opet vratio starom imenu.

Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

POSLJEDNJI PUT KOD NAS 1991. GODINE

Kao Eurosun dolazi ponovo u Dubrovnik 30. travnja 1991. nakon čega zauvijek napušta naš grad. Prodan je Skandinavskom brodaru Silja Lineu, koji ga je 1991. preimenovao u Orient Sun i zaposlio u Singaporeu u četverodnevnim plovidbama do Jakarte u Indoneziji, ističe Dubrovački dnevnik.

Već sljedeće 1992. godine, očito zbog u to vrijeme malog zanimanja za kružna putovanja u vodama Dalekog Istoka, prebačen je na Baltik gdje pod imenom Wasa Queen i plovi između luka Vassa, Sundsvall i Umeå. Međutim, opet je u ožujku sljedeće godine prodan, ovaj put dalekoistočnoj kompaniji Star Cruises za koju šest godina pod istim imenom plovi na trajektnoj pruzi između Hong Konga i Xiamena. Nakon uspješno obavljenog posla u dalekoj Kìni Wasa Queen je u travnju 2009. ponovo promijenio vlasnika. Kupio ga je grčki brodar Ilion Lines, promijenio mu ime u Arberia i doveo ga 23. svibnja u luku Pirej. Preuređen u jednom lokalnom suhom doku krajem lipnja započeo je održavati redovne trajektne pruge između albanskoga Drača i talijanskih luka Trst i Bari. Već 2011. je ponovo prodan, ovaj put u Indiju, gdje je iz luke Chenai pod imenom Amet Majesty poduzimao očito loše organizirane plovidbe pa je nakon dvije godine u svibnju 2013. prodan u rezalište brodova u Alangu- Indija.

Orient Express je u Dubrovniku ostao zabilježen kao doista rijedak gost, a priložena je fotografija iz 1988. tako i postala raritet medu njegovim brojnim snimkama. Dokaz je velike popularnosti Dubrovnika, kojega niti jedan imalo značajniji brod za kružna putovanja u svijetu nije zaobilazio pa makar se našao i izvan redovitih mu plovidbenih ruta.

Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

SS “HIMALAYA”: Posljednji britanski parobrod, posjetio Dubrovnik 60-ih, a Atlas je organizirao izlete za putnike

0
Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

Priča o trećem i posljednjem britanskom parobrodu po imenu Himalaya započinje 29. ožujka 1945. godine kada je The Peninsular and Oriental Steam Navigation Company (P&O) naručio u brodogradilištu Vickers-Armstrongs u Barrow-in-Furnesu izgradnju putničkog broda od 27.955 bruto registarskih tona za održavanje redovne brodske pruge prema dalekoj Australiji. Cijena izgradnje je bila 3,6 milijuna GB funti, piše Dubrovački dnevnik.

Novogradnja broj 951, krštena imenom Himalaya, zaplovila je iz Londona preko Sueza prema Bombayu i Melbourneu 6. listopada 1949. godine. Bio je u to vrijeme najveći i najbrži brod u velikoj P&O floti koji je uspio skratiti ukupno putovanje prema Australiji za punih 10 dana. Nakon deset godina, njene su se plovidbe iz Sydneya produžile dalje prema lukama: Auckland, Suva, Honolulu, Vancouver i San Francisco. Himalaya je bila duga 216 i široka 27,7 metara, mogla je prihvatiti 758 putnika u prvom i 401 u turističkom razredu o kojima su brigu vodila 572 člana posade. Šest parnih Parsons SRG turbina ukupne snage 42.550 KS omogućavale su joj preko dvije propele plovidbu brzinom od 22 čvora.

Foto: Ivo Batričević privatna arhiva / Dubrovački dnevnik

POTPUNO PREUREĐENA U KRUZER

Posao se dobro razvijao sve do konca pedesetih godina prošloga stoljeća kada prijevoz putnika preko oceana sve više počinju preuzimati moderni turbomlazni i širokotrupni zrakoplovi. Početkom šezdesetih godina su se zato ujedinila dva najveća britanska brodara, P&O sa svojih 11 i Orient Lines s pet brodova u kompaniju P&O – Orient Lines koja je kao prvu mjeru donijela obiman i skupi program modernizacije svoje flote. Tako je odmah u rezalište poslano svih devet predratnih lajnera, dok su poslijeratni Himalaya, Chusan, Arcadia, Iberia, Orcades, Oronsay i Orsova potpuno preuređeni. Izgrađena su i dva nova lajnera Canberra i Oriana.

Unatoč svemu, konkurencija zrakoplova, posebno poslije uvođenja u promet Boeinga B-747, postala je doslovno neizdrživa, pa su se još uvijek udobni i brzi brodovi morali ponovo preuređivati za nove poslove – kružna putovanja. Tako je i Himalaya prvi put koncem 1950. otišla u Nizozemsku na ugradnju klima uređaja, a potom 1963. u Tilbury u Velikoj Britaniji, gdje je u brodogradilištu R&H Green and Silley Weir Ltd. potpuno preuređena za kružna putovanja s prihvatom 1.416 putnika u jedinstvenom putničkom razredu, navodi Dubrovački dnevnik.

SKONČALA U TAJVANSKOM REZALIŠTU 

Uglavnom je plovila zimi vodama oko Australije i Novog Zelanda, da bi se u proljeće i ljeto vraćala u Southampton odakle je poduzimala redovna krstarenja prema Sredozemlju. Tako je u njima doplovila i do Dubrovnika 9. kolovoza 1963., kojega P&O sa svojim brodovima redovito posjećuje sve do današnjih dana, uvrštavala u svoje rado posjećivane destinacije. Tijekom njenog posjeta ’63., putnička agencija Atlas organizirala je izlete za goste koji su njome doplovili u grad.

Nažalost, nakon što je svega deset godina uspješno poduzimala kružna putovanja, Himalaya je posljednji put uplovila u Sydney 30. listopada 1974.. Uskoro je prodana tajvanskim rezalištima, pa je već 28. studenog usidrila u Kaohsiungu. Tu je u rezalištima Tong Cheng Steel Manufacturing Co. Ltd. do konca 1975. konačno izrezana u staro željezo i istopljena u visokim pećima obližnjih čeličana.

Vinkovačke lađarke u Bosut porinule lađu Noa: Najavile nastup i na Maratonu lađa u Metkoviću

0
Foto: Branimir Bradarić / Večernji list

Kada je prije nešto više od godinu dana skupina od 20-ak žena osnovala udrugu Vinkovačke lađarke nije se moglo niti pretpostaviti u kojem smjeru će sve njihove aktivnosti ići. Porinućem lađe “Noa” ova skupina aktivistkinja je otišla i korak dalje, piše Večernji list.

Prema riječima Jadranke Pažin, koja je predsjednica udruge Vinkovačke lađarke, ideja je nastala iz njenog višegodišnjeg veslanja čamca i kajaka po Bosutu. Kaže kako je iz svega toga došla na pomisao da svoja znanja i iskustva prenese i na druge žene da kada dođu u vrijeme mirovine da se pokrenu, promijene svoj život i ispune si možda želje koje do sada nisu ostvarile.

“Porinuće naše prve lađe označava početak aktivnosti za sve žene, ne samo za naše članice. Želja nam je baviti se sportom i oživiti naš Bosut, a ovo je svakako jedan od načina. Koliko je teško napraviti jednu lađu najbolje znaju majstori koji su je izradili, a mi smo ih stalno obilazile i pratile njihov odličan rad”, rekla je Pažin. Njihova lađa Noa, koja je već zaplovila Bosutom, dugačka je šest metara i može podnijeti dobar teret te u nju stane deset veslačica. Govoreći o daljim planovima rekla je kako su se već prijavili na neke utrke među kojima i na ovogodišnji čuveni Maraton lađa u Metkoviću, ističe Večernji list.

“Znamo da je veslanje sport kojim se može baviti u svim razdobljima života, a ovim putem želim pozvati Vinkovčanke da dođu na naš Bosut i da nam se priključe kako bi ih naučile veslati”, istaknula je Pažin. Podršku udruzi Vinkovačke lađarke dao je i zamjenik gradonačelnika Vinkovaca Josip Romić koji je rekao kako je članicama udruge bila želja da imaju svoju vlastitu lađu s kojom bi veslali po Bosutu, ali i sudjelovali na raznim utrkama.

“Članice sada imaju sve uvjete kako bi se bavile sportom koji je danas sve atraktivniji i ima sve više poklonika. Već su se prijavile na određene utrke, a mogu im samo čestitati na želji da se bave s ovim atraktivnim sportom i poželjeti im puno uspjeha, još koju lađu, više članica, a mi kao Grad uvijek ćemo biti uz njih i pružiti im potporu”, rekao je Romić.

Hapag-Lloyd bogatiji za još dva “dual fuel” kontejneraša na LNG

0
Foto: Hapag-Lloyd / Offshore Energy

Njemačka brodarska kompanija Hapag-Lloyd održala je ceremoniju krštenja dvaju kontejnerskih brodova s dual fuel motorom s pogonom na LNG, Singapore Express i Iquique Express.

Kako Offshore Energy prenosi, Singapore Express je kršten u luci Tuas u Singapuru, a svečanost imenovanja za Iquique Express održana je u brodogradilištu New Times u Kini.

Foto: Hapag-Lloyd / Offshore Energy

Događaji su se zbili nekoliko dana nakon što je tvrtka održala ceremoniju krštenja još jednog broda klase Hamburg Express, Damietta Express. Imenovanje je održano u brodogradilištu Hanwha Ocean u Južnoj Koreji 24. svibnja 2024.

Pročitajte više: Hapag-Lloyd krstio novog giganta od 23.600 TEU s dual-fuel pogonom

Kontejnerski brodovi Damietta Express i Singapore Express nosivosti su 23.600 TEU, te dugi 400 i široki 61 metar. Ovi ultra-veliki brodovi najveći su koji su ikada plovili pod njemačkom zastavom, rekao je član Izvršnog odbora Hapag-Lloyda, Maximilian Rothkopf.

“Oba su opremljena naprednim dual fuel motorima na LNG i energetski učinkovitim dizajnom. Oni će ojačati naše kapacitete na trenutno dužim tranzitnim rutama oko Rta dobre nade i ojačati naše dalekoistočne trgovine, ublažavajući utjecaj krize na Crvenom moru,” istaknuo je Rothkopf.

Dodao je da će njihov Iquique Express biti ključni igrač na ruti Latinska Amerika – Azija, ističe Offshore Energy.

Foto: Hapag-Lloyd / Offshore Energy

„Brod se može pohvaliti s impresivnih 2.100 priključaka za hlađene kontejnere, što čini najveći broj u našoj floti, čime potvrđujemo našu predanost ispunjavanju rastuće potražnje za rashladnim prijevozom i pružanju iznimne usluge”, navodi Rothkopf.

Od 2021. godine tvrtka ima za cilj uvesti sedamnaest novih brodova u svoju flotu do 2025.

Nova klasa brodova dat će važan doprinos naporima Hapag-Lloyda da upravlja cjelokupnom flotom na klimatski neutralan način do 2045. godine, prema brodovlasniku.

Dvije pomorske nesreće kod Brijuna: Evakuirano 58 osoba, nema ozlijeđenih

0
Foto: Arhiva Glas Istre / Glas IStre

U srijedu, 29. svibnja, dogodile su se dvije pomorske nesreće plovila za prijevoz putnika na različitim lokacijama u brijunskom arhipelagu. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su izvijestili da, osim materijalne štete, nema stradalih niti ozlijeđenih, kao niti onečišćenja mora i morskog okoliša. 

Dojavu o prvoj pomorskoj nesreći u MRCC Rijeka uputio je djelatnik Nacionalnog parka (NP) Brijuni 29. svibnja u 21.05 sati, kada je obavijestio o nasukavanju putničkog broda za prijevoz putnika u otočju Brijuni. O incidentu je obaviještena Lučka kapetanija Pula čiji su službenici isplovili u spasilačku akciju, kao i službenici Postaje pomorske i aerodromske policije Pula.

Iz pulske Kapetanije uspostavljena je izravna komunikacija s vlasnikom i posadom putničkog broda, koji su kazali da među 44 putnika i dva člana posade nema ozlijeđenih. Nasukanje se dogodilo u području pličine, između otočića Galija i Krasnica (Vanga), oko 21.00 sati.

U dogovoru s vlasnikom putničkog broda, iz LK Pula odobrena je i koordinirana evakuacija svih putnika brodicama rendžerske službe NP Brijuni na obližnji brod, nakon čega su prevezeni u Pulu, čime je spasilačka akcija uspješno okončana.

Dok je trajala prethodno pokrenuta koordinirana spasilačka akcija i evakuacija putnika s putničkog broda, u 21.55 sati u MRCC Rijeka zaprimljena je dojava o drugoj pomorskoj nesreći u brijunskom arhipelagu. Došlo je do nasukanja putničke brodice „Lana“ s 14 putnika, o čemu je obaviještena Lučka kapetanija Pula i Postaja pomorske i aerodromske policije Pula, istaknuli su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Do dolaska službenika pulske Kapetanije i djelatnika rendžerske službe NP Brijuni na poziciju ove pomorske nesreće, svi putnici su evakuirani na drugo plovilo te prevezeni na sigurno. Prema izjavi članova posade, koji su ostali na nasukanoj brodici i organizirali evakuaciju njihovih putnika, u nesreći nitko nije ozlijeđen.

Službenici LK Pula ustanovili su da je brodica nasukana između otočića Jerolim i Kotež (Kozada), a osim materijalne štete na brodici, na poziciji nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša.

Lučka kapetanija Pula provodi očevidne radnje o uzrocima ovih pomorskih nesreća.

Zadnji brod u 3. maju bit će potpuni financijski fijasko za državu

0
Foto: Novi List

Već je dugo jasno da je gradnja samoiskrcavajućeg broda za prijevoz rasutih tereta, kojeg se u knjizi narudžbi vodi kao novogradnja 527, zadnji brod koji završava riječki 3. maj.

Planom restrukturiranja predviđeno je da će nastavak poslovanja prebaciti na tvrtku-kćer, no postaje evidentno i da je ta novogradnja ujedno i jedna od onih koja će najviše stajati hrvatske porezne obveznike…, piše Poslovni Dnevnik.

Dovršetak broda, naime, dobrano kasni i neće biti spreman za isporuku za dva tjedna, točnije 15. lipnja, od kada prema ugovoru koji je Uprava riječkog škvera zaključila s kanadskim brodarom Algoma, kupac ima pravo na njegov raskid. Brod je to koji je svojedobno ugovorio Uljanik i čijim su stečajem aktivirana državna jamstva za njegovu gradnju, te je već, dakle, nanio štetu proračunu.

Pročitajte više: Riječko brodogradilište gubi utrku s vremenom: “3. maj” neće u roku isporučiti brodove

U startu minus

No, potom ga je nedovršenog iz stečajne mase Uljanika država povukla i prodala 3. maju za simboličnu cijenu od 1 kune (procijenjena vrijednost bila je gotovo 10 milijuna eura), računajući da će time osigurati njegovo poslovanje. Od tog trenutka je za financiranje završetka gradnje tog broda Riječanima dala više od 70 milijuna eura novih jamstava.

Obavljeno je to u dva kruga, s tim da je već u trenutku kada je Vlada davala odobrenje za prvo državno jamstvo za kredit za ovaj posao, prije dvije godine, a riječ je bilo o iznosu od oko 47 milijuna eura, konstatirano kako se odluka donosi iako će se realizacija provesti s minusom od oko dva i pol milijuna eura.

Ta je iznimka učinjena kako bi se riječkom brodogradilištu nakon loše vlasničke epizode s Uljanikom omogućilo nastavak poslovanja, ali je odobrenje dano uz obvezu brodogradilišta da samo osigura pokrivanje razlike između proizvodne i ugovorene prodajne cijene, navodi Poslovni Dnevnik.

U startu je zapravo bilo jasno da do toga neće doći, jer je 3. maj sa svojim nepodmirenim obvezama koje su ostale nakon Uljanika neizlječiv bolesnik. Ali tada se nije očekivalo da će još debelo prije završetka posla za Kanađane Uprava na čelu s Edijem Kučanom ponovno pokucati na vrata Vlade i zatražiti dodatnu pomoć kako bi završili tu novogradnju.

I tu je Vlada Andreja Plenkovića popustila. Odobrila je prošle jeseni čak više od 23 milijuna eura jamstva za novo zaduženje. Istina, uz jasno davanje do znanja da mora uslijediti ustrojavanje nove tvrtke koja će preuzeti poslovanje i da nakon negativnog posla slijedi stečaj tvrtke.

Teško do novog kupca

No, gubitak po ovoj gradnji mogao bi biti još i veći jer, kako se neslužbeno čuje, već sada se gomilaju novi minusi na ovom poslu, a brodogradilištu nedostaje kapitala da dovrši brod. Još od travnja teče takozvani raskidni rok, od kada kupac može zaračunavati penale za kašnjenje, a apsurd je time veći što za ovu kupnju Algoma uopće nije bila u obvezi platiti 3. maju niti 1 cent predujma, nego će s isplatom ići tek po završetku posla.

Takav status kupca u ovakvom aranžmanu ugovaranja se ne pamti u hrvatskoj brodogradnji, a osim toga nije primijenjena ni uobičajena praksa da se za financiranje velikih poslova u brodogradnji jamstvom države pokriva 80 % vrijednosti kredita. U ovom slučaju je, naime, pokrivenost stopostotna.

Ono što bi ovaj slučaj moglo dodatno ‘zapapriti’ i zakomplicirati su naznake da će se brodogradilište vjerojatno obratiti još jedanput za pomoć u dovršetku gradnje ovog broda. Nedostaje, kako se čuje iz upućenih izvora, najmanje 5 milijuna eura da bi ‘bulk carrier’ bio finiširan, a pitanje je tek što će uslijediti ako se Kanađani odluče za raskid. Njih ta odluka zapravo ništa ne košta, a kada 3. maj nakon svega oglasi prodaju broda, zasigurno neće platiti veću cijenu od one koju su ugovorili.

Riječ je o brodu koji je rađen za specifične uvjete plovidbe na sjevernoameričkim jezerima i izgledno je da Riječani ne bi imali širok krug potencijalnih kupaca za ovu gradnju.

Iz riječkog brodogradilišta zasad stižu tek procjene kako bi dovršetak broda mogao uslijediti kroz dva ili tri mjeseca, a zanimljivo je i da će važnu kariku imati i njihov drugi posao, gradnja pontona za brodogradilište Viktor Lenac. U Lencu bi, naime, brod za Algomu trebao biti dokovan, a to nije moguće bez pontona koji se gradi u 3. maju. Očekivana isporuka je – do lipnja.

U objašnjavanju razloga zbog kojih se kasni s realizacijom dovršetka broda kojeg su 2021. Trećemajci preuzeli u fazi 30-postotne dovršenosti, Uprava se inače poziva na problem s isporukom važnog uređaja za samoiskrcavanje tereta, istaknuo je Poslovni Dnevnik.

Trebao je stići još prošlog ljeta, no dobavljaču su iskrsnule komplikacije oko isporuke, pa je ona tek zaprimljena. No, u pregovorima oko dovršetka broda s kupcem, s kojim inače 3. maj ima dobro iskustvo i uspješno realizirane poslove, to im može biti samo argument u pregovorima koji slijede, ali karte u tom postupku drži ipak Algoma.

Nada u 3. Maj Rijeka 1905

Kako će se dovršiti ova gradnja i uz kakav daljnji odnos države, bit će osjetljiva tema i zbog briselskih pravila i procedura zbog državnih potpora, koje se do sada uspijevalo zadovoljiti. No, priča je to u koju će se država zacijelo morati uključiti, želi li smanjiti gubitak za proračun, a ono što je već sada evidentno je da će državu taj posao stajati gotovo pa još jedan takav brod.

Naravno, i kraj poslovanja 3. maja, s nadom da će u njegovom nasljedniku biti bolja praksa i da će 527-ica biti zadnja neisplativa gradnja kakve simboliziraju propalu veliku hrvatsku brodogradnju.

Započeo 6. Creski kaić – dani creske pomorske baštine i tradicije

0
Foto: Fiuman.hr

Creski kaić, događanje posvećeno očuvanju creske pomorske baštine i tradicije, i ove godine poziva od 27. svibnja do 2. lipnja na prekrasan otok Cres, prenosi portal Fiuman.hr.

Organizatori su pripremili atraktivan program pa će tako posjetitelji uživati u regati tradicijskih brodova, brojnim radionicama, turnirima u boćanju, Mori cantadi te briškuli i trešeti, odličnom zabavnom programu i brojnim koncertima, a sve će upotpuniti gastronomske delicije koje će se pripremati u sklopu događanja. Tema ovogodišnjeg Creskog kaića je hobotnica i jela od hobotnice, a svaki dan događanja obilježit će priprema i degustacija tradicionalnih jela na bazi ribe i plodova mora.

U ponedjeljak, 27. svibnja 2024. svečano je otvoreno 6. izdanje ove iznimno popularne manifestacije. U sklopu otvorenja nastupili su Puhački orkestar Josip Kašman te klapa Burin, a započeo je i turnir u briškuli i trešeti. I ove je godine u sklopu događanja obnovljena stara drvena barka (creski kaić) koja je potom spuštena u more što je na najbolji način označilo početak ovog događanja koje čuva cresku pomorsku baštinu i tradiciju.

Pozdravnim govorima brojnim posjetiteljima su se obratili predsjednik Jedriličarskog kluba „Reful“ Marčelo Damijanjević, direktorica TZG Cresa Željka Stašić, gradonačelnik Grada Cresa Marin Gregorović i župan Primorsko goranske županije Zlatko Komadina koji je i službeno otvorio događanje. Prvu boću kojom je otvoren turnir u boćanju bacila je zamjenica župana PGŽ Marina Medarić, a ovaj je turnir posebno atraktivan svim posjetiteljima, obzirom da je boćalište postavljeno na samo nekoliko metara od mora, u samom centru grada Cresa.

Bogat program događanja traje sve do 2. lipnja, a moći će se razgledati izložbe, sudjelovati u turnirima u boćanju, trešeti i briškuli, Mori cantadi, udičarenju, prisustvovati predavanjima i radionicama, uživati u gastro delicijama spremljenima na tradicionalan način te se odlično zabaviti uz glazbene nastupe klape Teha, klape Čikat, Antonija Krištofića, grupe Versi, Filip Flego Quarteta, benda Infinity i popularnih Maura Staraja & La Bande.

Utorak, 28. svibnja donosi turnire u briškuli i trešeti, boćanju te predavanja o prezentaciji plovila na električni pogon, morskim sisavcima u Jadranu i Tunerama otoka Cres. Za gastro delicije zadužena je Zajednica Talijana Cres koja priprema buzaru od škampi i palentu, a večer će završiti nastupom mladih creskih glazbenika okupljenih u grupu Versi.

U srijedu, 29. svibnja, uz nastavak turnira u boćanju i kartama, održavaju se i radionica Dječjeg vrtića Girice na temu „Ugrožene morske vrste“, jedrarska radionica u gradskoj loži te predavanje o tunerama otoka Cresa. U sklopu gastro dijela pripremit će se crni rižoto od sipe. Dan će završiti uz koncert klape Teha i klape Čikat s posebno atraktivne lokacije – broda Nerezinac iz akvatorija creske luke. U programu će nastupiti Prve creske mažoretkinje i plesna radionica DV Girice Cres.

Četvrtak, 30. svibnja donosi finale turnira u boćanju i briškuli i trešeti, kao i mogućnost razgleda interpretacijskog plovidbenog centra pomorske baštine otoka Lošinja – loger Nerezinac. Na glavnom gradskom trgu nastupit će Antonio Krištofić.

Petak, 31. svibnja označit će dolazak i okupljanje tradicijskih plovila kao i vrlo atraktivno otvoreno prvenstvo u „Mori cantadi“. U gastro dijelu će se pripremati riba iz uzgajališta Orada Adriatic, a održat će se i radionica filcanja za odrasle i djecu iznad 12 godina „Vunene sličice“, predavanje “Očuvanje tradicije drvene brodogradnje“, susret majstora drvene brodogradnje Jadrana te šahovski turnir Creski kaić. Posebno zanimljivo bit će događanje „Žene veslaju na gajeti“ koje je novitet ovogodišnjeg Creskog kaića. Do dugo u noć sve posjetitelje zabavljat će band Infinity.

Veliko finale ovogodišnjeg Creskog kaića održat će se u subotu, 1. lipnja, uz regatu tradicijskih barki na jedra koja će započeti u 12:00 sati, uvijek atraktivnu brudetijadu, natjecanje u udičarenju te podjelu nagrada najuspješnijima u turnirima, a za odličnu zabavu zaduženi su popularni Mauro Staraj & La Banda. Posebno atraktivna bit će i noćna plovidba tradicijskih barki creskom lukom u programu naziva „Igra jedara i svjetla“.

U nedjelju, 2. lipnja održat će se koncert Filip Flego Quarteta na kaiću, a kojim će završiti ovogodišnji Creski kaić.

Na dnu oceana se nalazi polje ogromnih misterioznih rupa, znanstvenici imaju objašnjenje

0
Foto:Matko Pojatina/Facebook DPS Zagreb/Otvoreno moretina/Facebook DPS Zagreb/Otvoreno more

Na dnu oceana uz obalu Big Sura u Kaliforniji smješten je podvodni krajolik prošaran velikim rupama u mulju i pijesku. Znanstvenici s instituta Monterey Bay Aquarium Research Institute (MBARI) i Sveučilišta Stanford smatraju da su desetljećima nakon otkrića ovog neobičnog fenomena otkrili njegov pravi uzrok.

Naime, do sada se pretpostavljalo da ih tvore plinovi metana koji izlaze iz unutrašnjosti Zemlje i pritom “otpuhuju” sediment. Mada ovo objašnjenje vrijedi za neke podvodne špilje u drugim dijelovima svijeta, ovdje to nije slučaj zbog određenih geoloških karakteristika, prenosi N1.

Uzrokuje ih sveprisutna sila?

Polje Sur Pockmark uz obalu Kalifornije najveće je te vrste u Sjevernoj Americi. Veliko je otprilike kao Los Angeles te se na njemu nalazi više od 5200 udubina, koje u prosjeku imaju promjer od 170 metara, a duboke su 5 metara, piše Science Alert.

Znanstvenici s MBARI-ja su tijekom nedavne ekspedicije na to područje poslali podvodnog robota koji nije pronašao previše dokaza o otvorima iz kojih izlazi metan. Stručnjaci stoga smatraju da ove neobične rupe uzrokuje jedna sveprisutna sila – gravitacija. 

Naime, polje s udubinama je smješteno na kontinentalnoj padini, a uzorci morskog dna koje je prikupio robot ukazuju na to da je niz ovu padinu tijekom posljednjih 280.000 godina povremeno “tekao” sediment. Posljednji veliki tok sedimenta dogodio se prije 14.000 godina, vjerojatno zbog potresa ili urušavanja padine. 

“Prikupili smo ogromnu količinu podataka”

Znanstvenici tvrde da takvi događaji mogu dovesti do erozije u središtu rupa pri čemu se stvara ovakvo neobično polje. “Prikupili smo ogromnu količinu podataka s pomoću kojih smo uočili povezanost između udubina i gravitacijskih tokova sedimenta”, kazala je znanstvena tehničarka Eve Lundsten iz MBARI-ja. 

“Nismo uspjeli utvrditi kako su ove rupe prvotno nastale, ali smo s MBARI-jevom naprednom podvodnom tehnologijom stekli novi uvid u to kako i zašto ove značajke postoje na morskom dnu stotinama tisuća godina”, dodala je.  

Istraživanje naziva Pockmarks Offshore Big Sur, California Provide Evidence for Recurrent, Regional, and Unconfined Sediment Gravity Flows objavljeno je u časopisu Journal of Geophysical Research Earth Surface.