Sir Henry Bessemer (1813.-1898.) je patio od morske bolesti pa je svoje znanje i tuđe novce uložio u izgradnju broda koji bi, bez obzira na stanje mora, putnicima omogućio vožnju bez valjanja, piše Otvoreno more.
Centralni putnički dio, Saloon, dimenzija 20 x 10 metara je bio odvojen i opremljen protuutezima kako bi ga se izoliralo od trupa broda koji se valja. I brod (SS Bessemer, poznat i pod imenom Bessemer Saloon) i brodarska kompanija (Saloon Ship Company) koji su svoje ime dobili po glavnom elementu tog broda i njegovom idejnom tvorcu, su se od prvih dana plovidbe suočavali s brojnim problemima.
Ubrzo nakon porinuća 1875. oluja je brod bacila u plićak kraj Hulla i nasukala. Par dana kasnije, na svojoj prvoj, privatnoj, plovidbi između Dovera i Calaisa, uplovljavajući u francusku luku, brod je oštetio jedno od četiri bočna kola s pogonskim lopaticama. To se ponovilo i na prvoj i posljednjoj plovidbi s putnicima. I pri ovom uplovljavanju u Calais se opet, ovaj put još više, oštetio, što je nagnalo investitore da prestanu ulagati u Bessemerovu ideju. Kako više nije bilo novca da se razvija i poboljšava salon koji se baš i nije pokazao kao uspješna inovacija, on je izvađen iz broda.
SS Bessemer ni kao obični brod nije imao sreće: opet se nasukao kod Hulla i samo 13 mjeseci nakon svog porinuća je povučen iz upotrebe. Još je četiri godine stajao privezan u Doveru, a onda završio u rezalištu. Njegov glavni dio, Saloon, ga je poprilično nadživio. Kad je izvađen s broda, Edward James Reed, glavni projektant broda, ga je odnio kući i koristio kao biljarsku salu, a kada se kasnije u toj kući otvorila škola za djevojčice, biljarska sala je pretvorena u učionicu koja je, direktnim pogotkom bombe, potpuno uništena u Drugom svjetskom ratu.
Nekadašnji đaci, a danas odrasli ljudi, koji su 1979. godine završili Pomorsku školu Zadar okupili su se kako bi obilježili 45. godišnjicu mature. Ravnatelj Marin Perinić, dok je prozivao prisutne u učionici, naglasio je koliko bi bili sretni da danas imaju toliko učenika kao u njihovo vrijeme, piše Zadarski list.
Nakon prozivke, uslijedilo je grupno fotografiranje i tradicionalno bacanje vijenca na rivi ispred Sveučilišta u Zadru, kao počast svim pomorcima koji su nestali, stradali ili preminuli. Na okupu je bilo šezdesetak nekadašnjih učenika, a pridružili su im se i njihovi bivši profesori, Govorčin i Ratko Radulić.
Foto: Arif Sitnica / Zadarski list
Jedan od suorganizatora ovog obilježavanja, Vladimir Šarunić, ispričao je kako se u pravilu okupljaju svakih pet godina te kazao nešto više o značenju škole u kontekstu Zadra i šire.
Foto: Arif Sitnica / Zadarski list
Važnost Pomorske škole
“Pomorska škola Zadar predstavlja rasadnik pomorskog kadra obučenog prema visokim svjetskim standardima javnog pomorskog prijevoza i međunarodnih certifikata. Naši pomorci su iznimno cijenjeni na svjetskom tržištu i poznati su po svojoj visokoj stručnosti, posebno u ulogama kapetana, zapovjednika i upravitelja strojeva. Nije samo njihova izvrsnost u pomorskoj struci dokazana, već su se istaknuli i u različitim širim funkcijama, uključujući direktorske pozicije i mnoge druge”, objasnio je Šarunić.
Također, istaknuo je kako Pomorska škola Zadar čini okosnicu pomorstva u Zadru uz Tankersku plovidbu.
“Tankerska plovidba je utemeljena 1955. godine, a tadašnji generalni direktor Ivan Paša brzo je shvatio da je za razvoj respektabilne pomorske flote neophodno imati stručni kadar. Zbog toga je 1957. godine osnovana Pomorska škola. Njihova međusobna povezanost je nerazdvojiva jer su ključni čimbenici razvoja zadarskog pomorstva. Zahvaljujući tome, Tankerska plovidba zaista je izrasla u renomiranu tvrtku na svjetskoj razini. Sve to dugujemo osnivanju Pomorske škole koja već desetljećima obrazuje izvrsne pomorce koji se uspješno konkuriraju na svjetskom tržištu rada”, naglasio je Šarunić, ističući važnost profesora Ive Hekmana koji je predavao različite predmete vezane uz nautičku struku.
Rekordni broj učenika
Kako priča za Zadarski list, njihova generacija je imala rekordni broj učenika koji su završili školu.
“U našoj generaciji su upisala tri razreda na početku, ali završila su samo dva. Završilo nas je 67, što je za to vrijeme bilo rekordno. Tada je interes za pomorska zvanja bio u porastu, dok je kasnije došlo do stagnacije pa ponovnog buđenja interesa. Da upišem tu školu, mene je osobno motivirala moja ljubav prema moru i brodovima, budući da potječem s Dugog Otoka. Iako je za neke to možda bio motiv materijalne naravi, mnogi od nas su bili vođeni iskrenom ljubavlju prema moru. Pomorstvo je tradicija u mojoj obitelji naraštajima, kao i kod mnogih mojih kolega, i to se zasigurno prenijelo i na mene”, ispričao je Šarunić.
Kada Pomorska škola nije postojala, posada je uglavnom bila iz Zadra, dok su oficiri često dolazili iz drugih gradova poput Rijeke ili Dubrovnika, posebno za rad u Tankerskoj plovidbi, objašnjava gospodin Šarunić, dodajući kako se nakon otvaranja škole situacija promijenila.
“Trenutno je predsjednik Tankerske nekadašnji učenik Pomorske škole, kao i mnogi drugi koji su dosegnuli visoke pozicije. Primjerice, Đani Maršan je završio diplomaciju, a isto tako i košarkaš Jerak, s mnogim drugim poznatim Zadranima. Važno je istaknuti da nismo samo školovani u vidu pomorstva, već i u pravu, ekonomiji, medicini, te u bontonu. U početku osnivanja škole, disciplina je bila stroga, moglo bi se reći poluvojna. Naime, prvi i drugi razredi nisu smjeli izlaziti nakon 20 sati, dok su treći i četvrti razredi imali rok do 21 sat. Kršenje ovih pravila kažnjavalo se ukorom. Govorili su nam – “Vi ste ambasadori svoje države, vi je predstavljate.” Mi smo zapravo diplomati, veleposlanici svoje države. Naime, na brodu se ponašate poput veleposlanika jer imate kontakt s vlastima, stoga je važno poznavati pravila bontona”, priča Šarunić, dodajući kako su je stečeno znanje pomoglo ne samo u pomorskoj struci, već i općenito u životu.
Podijelio je i svoje viđenje škole danas i nekad.
Školski dani
“Danas je, čini se, lakše pohađati Pomorsku školu Zadar u smislu edukacije, zahvaljujući napretku tehnologije. Postoje različiti instrumenti poput GPS-a za navigaciju koji olakšavaju posao. Međutim, strože su sankcije za prekršaje. Na primjer, ako ste zapovjednik na tankeru i dođe do onečišćenja, možete završiti čak i u zatvoru. Disciplina možda više nije tako izražena kao nekada, što se može vidjeti i u krizi autoriteta u školama i obiteljima. Ipak, pomorski život uvijek nosi visok stupanj odgovornosti. Primjerice, ako jedan tanker vrijedi 100 milijuna dolara, a teret je još skuplji, odgovornost je zaista ogromna. Tu nema mjesta politici, odgovarate moralno i zakonski”, kaže Šarunić.
Za vrijeme svojih srednjoškolskih dana, Šarunić i njegovi prijatelji provodili su dane družeći se na Kalelargi, a uživali su u pop ii rock glazbi.
“Tijekom kasnih 1970-ih počeli smo se polako otvarati prema zapadu. Tada smo slušali pop i rock glazbu, poput Bijelog Dugmeta, Zdravka Čolića, The Beatlesa, Eltona Johna, Franka Sinatre i drugih. Budući da ploče nisu bile dostupne za kupnju, pomorci su postali ključni nositelji nove glazbene kulture”, priča Šarunić, ističući kako su pomorci tradicionalno bili pronositelji novih ideja kroz povijest.
Gospodin Šarunić je nakon srednje škole završio viši nautički smjer te se kratko otisnuo na plovidbu, da bi kasnije postao vlasnik turističke agencije.
“Danas je teže biti na brodu zbog ubrzanog tempa rada, ali zahvaljujući internetu, komunikacija je postala mnogo lakša. U prošlosti, čekalo se i po nekoliko mjeseci na jedno pismo. Također, ranije se dulje boravilo na brodu. Budući da sam i sam sin pomorca, osjećao sam kao da ga nisam dovoljno poznavao”, zaključuje Šarunić.
Foto: Hudong-Zhonghua Shipbuilding / Offshore Energy
Hudong-Zhonghua Shipbuilding, podružnica China State Shipbuilding Corporation (CSSC), otkrila je da je CMA CGM Sao Paolo, kontejnerski brod od 13.000 TEU i s dual fuel motorom, u vlasništvu najvećeg francuskog brodarskog poduzeća CMA CGM, završio svoje testiranje na moru, piše Offshore Energy.
Kako se navodi, tim brodogradilišta je prije pokusne vožnje na moru, planirao svaku fazu proizvodnje unaprijed. Napredak projekta je kontroliran kako bi se osiguralo da deseci testova budu uspješno dovršeni. Nakon sedmodnevnog ispitivanja, brod se vratio u brodogradilište 29. travnja 2024. godine. CMA CGM Sao Paolo četvrti je od šest kontejnerskih brodova s pogonom na LNG od 13.000 TEU koje Hudong-Zhonghua gradi za francuskog brodskog giganta.
Narudžba je dio programa obnove flote kontejnerskih brodova CMA CGM-a vrijednog 2,3 milijarde dolara s dual fuel motorom s pogonom na ukapljeni prirodni plin (LNG), navodi Offshore Energy.
Podsjetimo, Hudong-Zhonghua je nedavno isporučio još jedan kontejnerski brod od 13.000 TEU s pogonom na LNG za CMA CGM, CMA CGM Paraty. U prosincu prošle godine, floti brodovlasnika pridružio se CMA CGM Bahia.
Brodovi su dužine 336 metara, širine 51 i dubine 26,8 metara.
Kontejnerski brodovi imaju predviđenu radnu brzinu od 21 čvor. Uključuju dual fuel motor s pogonom na LNG i opremljeni su LNG teretnim spremnikom od 14.000 kubičnih metara sa sustavom za zadržavanje tereta tipa Mark III.
Brodovi također imaju veliki deflektor vjetra na pramcu, koji može uštedjeti 2-4 % potrošnje goriva tijekom plovidbe, prema CMA CGM.
Njemačka brodarska kompanija Hapag-Lloyd započela je suradnju s IKEA Supply Chain Operations na dekarbonizaciji kontejnerskih pošiljki iz Azije, kao važan korak ka održivijoj pomorskoj industriji, prenosi Pluton Logistics.
Obje kompanije su se složile da koriste najnapredniju opciju biogoriva kompanije Hapag-Lloyd „Ship Green 100“, koja se oslanja na biogorivo na bazi otpada i ostataka umjesto uobičajenog brodskog lož ulja. IKEA očekuje da će tijekom narednog perioda smanjiti emisiju CO2 za oko 100.000 tona.
“IKEA je jedan od naših cijenjenih kupaca, poznat po svojoj nepokolebljivoj posvećenosti održivosti. Udruživanjem snaga značajno smanjujemo emisiju štetnih plinova”, rekao je Danny Smolders, generalni direktor globalne prodaje u kompaniji Hapag-Lloyd.
Skandinavski proizvođač namještaja i pokućstva namjerava da do 2030. godine smanji emisiju štetnih plinova iz transporta svojih proizvoda za 70 %. Također, cilj im je i da se do 2040. IKEA proizvodi transportiraju isključivo brodovima s nultom emisijom i u pomorskom prometu, ističe Pluton Logistics.
“Kroz suradnje poput ove možemo da kratkoročno smanjimo trenutne emisije koje proizlaze iz oceanskog transporta”, rekao je Dariusz Mroczek, menadžer transporta u IKEA Supply Chain Operations.
Dodao je da biogorivo nije konačno rješenje, već da će nastaviti surađivati kako bi napravili neophodan pomak ka gorivima i tehnologijama s nultom emisijom.
Hapag-Lloyd je pokrenuo proizvod Ship Green kako bi ponudio svojim klijentima pomorski transport sa smanjenom emisijom štetnih plinova. Na osnovu vrste biogoriva, klijenti ove kompanije mogu da biraju između smanjenja emisije CO2 od 100, 50 ili 25 %. Ship Green je dostupan za sve pošiljke.
Najvrednije riječko ulaganje, ono u najmoderniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe u Luci Rijeka i koje provodi tvrtka Rijeka Gateway, posjetila je i Charlotte van Baak, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, u pratnji počasne konzulice Vande Poščić. Obišla je gradilište u riječkoj luci u koje tvrtka Rijeka Gateway ulaže 380 milijuna eura za najmoderniji, daljinski upravljani kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe, piše Večernji list.
Direktor projekta Rijeke Gateway Koen Benders predstavio je projekt pokrenut između nizozemskog APM Terminalsa i ENNA grupe, a koji će Hrvatsku i regiju postaviti čvrsto na kartu globalne trgovine te će osloboditi potencijal Rijeke i Hrvatske kao važnog logističkog regionalnog središta. Time će Rijeka postati glavna luka Jadrana za kontejnerski prijevoz robe, što su sada Trst i Kopar.
Uređenje terminala trebalo bi biti završeno sredinom iduće godine, kada bi trebao početi s radom. Predviđa se da će novi terminal, vrijedan 380 milijuna eura, podići promet luke već u prvoj godini rada, dakle u 2025., za 500.000 kontejnerskih jedinica na pristaništu, što je pet milijuna tona novog tereta. Sadašnji je promet luke 14 milijuna tona i on ovom investicijom raste za još pet milijuna tona.
“Saznala sam više o partnerstvu vodećeg globalnog operatera terminalima APM Terminals i domaćeg partnera ENNA grupe. Činjenicu da se Rijeka Gateway razvija u moderan kontejnerski terminal u Hrvatskoj smatram pozitivnom za razvoj, ne samo gledajući domaće potrebe, već će se njime olakšati suradnja i povezanost s drugim međunarodnim partnerima poput luke Rotterdam. Ovaj projekt sasvim sigurno jača potencijal naše bilateralne suradnje”, rekla je Charlotte van Baak, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, nakon prezentacije ulaganja nizozemske tvrtke.
Novi terminal u Rijeci bit će opremljen visokom tehnologijom i jedini terminal u ovom dijelu Europe s daljinski upravljanim dizalicama, automatskim ulazima na terminal optičkim prepoznavanjem znakova, tehnološki naprednim IT sistemom za upravljanje terminalom te opremljen električnom opremom kako bi se maksimizirala održivost i smanjila emisija stakleničkih plinova. Električna energija pritom će dolaziti isključivo iz obnovljivih izvora, a primjena najnovije tehnologije znatno će smanjiti emisije CO2 i drugih štetnih plinova. I po uvođenju standarda važnih za smanjenje štetnog djelovanja na okoliš, ovaj je projekt jedinstven u Europi, navodi Večernji list.
“Rijeka Gateway od početka je dizajniran koristeći najviše globalne industrijske standarde u upravljanju kontejnerskim terminalima i logističkim procesima, ali i s tehnologijom koja osigurava minimalan utjecaj terminala na okoliš i na lokalnu zajednicu. Rijeka Gateway vratit će Rijeku na poziciju regionalnog lidera u području pomorstva, logistike i špedicije i ključne ulazne luke za tržišta srednje Europe. I to na održiv način, što nam je u Rijeka Gateway ključna odrednica u realizaciji projekta i kasnije u operativnom radu terminala”, kazao je Koen Benders, direktor projekta Rijeka Gatewaya.
U novom terminalu iduće će godine posao pronaći čak 300 radnika, a broj zaposlenih u idućim bi se godinama trebao povećavati. Rijeka Gateway stoga je, kako bi osigurala školovan kadar, uspostavila i suradnju s Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Predsjednik Uprave Peter Corfitsen te član Uprave Rijeka Gateway Tomislav Žunić s dekanicom Pomorskog fakulteta Anom Perić Hadžić sklopili su ugovor o suradnji s ciljem suradnje i razmjene znanstvenih i stručnih ideja, a studentima Pomorskog fakulteta otvara se i prilika sudjelovanja u mentorskom programu “Gateway to success“. Mentorski program omogućava studentima da uče i rade na najnaprednijoj tehnologiji, ali i da iz prve ruke vide sofisticiranu organizaciju jednog modernog terminala, sve uz vodstvo mentora iz tvrtke Rijeka Gateway, kojeg će moći odabrati i od kojeg će moći brzo usvajati vrijedna znanja i iskustva. Suradnja će otvoriti nove mogućnosti razvoja za mlade kadrove u pomorstvu te špediciji i logistici u internacionalnom okruženju, a oni najistaknutiji dobit će odmah i priliku za zapošljavanje i razvoj svoje karijere u području logistike, upravljanja brodovima i posadom te brokerskih aktivnosti.
“Terminal Rijeka Gateway otvorit će 300 radnih mjesta za stručnjake različitih profila. S obzirom na to da investiramo u najmoderniju tehnologiju koju danas može imati jedan ovakav terminal, ta će radna mjesta biti maksimalno sigurna, ugodna i poticajna. Mi stvaramo privlačno radno okruženje koje se može usporediti s najboljim terminalima u Europi, čime omogućujemo našim ljudima da budu konkurentni i pomiču svoje granice. Vrlo smo ponosni što možemo ulagati u razvoj talenata na lokalnoj bazi. Kvalitetna suradnja s lokalnim institucijama iznimno nam je važna kao kompaniji i ponosni smo što nas je Pomorski fakultet prepoznao kao kvalitetnog partnera s kojim može nastaviti razvijati svoje programe i usmjeravati studente”, kazao je Peter Corfitsen, predsjednik Uprave Rijeka Gatewaya.
Inače, ulaganja tvrtke Rijeka Gateway jedna su od većih u Luci Rijeka, gdje i druge tvrtke, pa i sama Luka Rijeka, ulaže u izgradnju pristaništa čime bi se vizura Rijeke trebala trajno promijeniti. Projekt gradnje nizinske pruge koja bi trebala spojiti Rijeku s Budimpeštom, koji provode Hrvatske željeznice, dio su tih ulaganja.
Australska uprava za pomorsku sigurnost (AMSA) nametnula je 180-dnevnu zabranu brodu za rasuti teret Darya Shaan zbog ozbiljnih problema sa sigurnošću i održavanjem. Darya Shaan je brod kojim upravlja Anglo-Eastern Ship Management iz Indije, prenosi Maritime News.
Brodu je zabranjen ulazak u Australiju nakon što je utvrđeno da nije prijavio ozbiljne kvarove na glavnom motoru i strojevima. Dana 26. travnja, brod je pristao u luci Melbourne, gdje ga je pregledala AMSA i identificirala nekoliko problema s održavanjem na brodu.
Inspekcija je otkrila ozbiljne nedostatke glavnog motora i sustava nadzora. Utvrđeno je da je alarmni sustav strojarnice neispravan i da ima neispravan sustav pokretanja za dva generatora. Održavanje plovila također je bilo loše, što potkrepljuje i 19 nedostataka utvrđenih nakon inspekcije. Štoviše, sustav upravljanja sigurnošću također nije bio dovoljno učinkovit u održavanju sigurnosnih standarda plovila.
AMSA je izvijestila da je operater broda opetovano riskirao s brodom, ugrozio sigurnost posade i australski morski okoliš, navodi Maritime News.
AMSA je izjavila da ne bi zadržala plovilo u postupku lučke kontrole da je operater plovila, Anglo-Eastern Ship Management, slijedio protokol i prijavio nedostatke vlastima.
Upravitelj stroja i drugi časnik stroja koji su radili na tankeru za proizvode u grčkom vlasništvu su jučer, 7. svibnja, priznali krivicu za kršenje niza pravila MARPOL-a dok je njihov brod bio u blizini naftnog terminala u Sewarenu, New Jersey. Izricanje presude za dvojicu pomoraca zakazano je za listopad, a američko tužiteljstvo u New Jerseyju izvijestilo je da optužbe čine maksimalnu kaznu od šest godina zatvora i novčanu kaznu od 250.000 dolara, piše The Maritime Executive.
Obalna straža SAD-a i ured američkog državnog odvjetnika nisu pružili detalje o tome kada se incident dogodio, ali su izvijestili da se radi o chemical tankeru Kriti Ruby od 48.000 DWT, koji je izgrađen 2008. godine.
Konstantinos Atsalis, upravitelj stroja na brodu, priznao je da je posada broda svjesno ispustila zauljeni otpad iz strojarnice broda u more, zanemarujući opremu za sprječavanje onečišćenja, te da je naredio članovima posade da sakriju tu opremu prije nego što se Obalna straža ukrcala na brod.
Također je priznao da je radnje prikrio lažiranjem knjige o uljima koja je predočena Obalnoj straži SAD-a tijekom njezine rutinske inspekcije, navodi The Maritime Executive.
Drugi časnik stroja Sonny Bosito također se izjasnio krivim za kršenje Zakona o sprječavanju onečišćenja s brodova. Priznao je da je prikrio ispuštanje zauljenog otpada u more tako što je dopustio da se obalnoj straži SAD-a tijekom inspekcije broda predoči lažna knjiga o uljima. Priznao je i da je naredio članovima posade da sakriju opremu za sprječavanje onečišćenja prije inspekcije Obalne straže.
Plovilu to nije bio prvi put da ima problema s američkom obalnom stražom. Tijekom inspekcije 2022. u New Yorku, Obalna straža SAD-a pronašla je nedostatke, poput blokade u sustavu za praćenje i kontrolu ispuštanja ulja i opreme za filtriranje ulja. Zbog toga je određeno sedmodnevno zadržavanje broda.
Prošlog mjeseca USCG je objavio svoje godišnje izvješće o inspekcijama brodova ističući značajan porast u njihovom zadržavanju tijekom port state inspekcija. Tijekom 2023., Fire Safety i Safety Management činili su većinu naloga za zadržavanje, a zatim Life Saving Systems. Te je godine obavljeno više od 8.000 inspekcija, a 101 plovilo je zadržano.
Objavljen je demantij ovog članka pod navodima da informacije nisu istinite, možete ga pročitati ovdje.
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) izvještava da surađuje s vlastima u Australiji na rješavanju slučaja zanemarivanja posade, neisplaćivanja plaća i loših uvjeta na brodu za rasute terete u bugarskom vlasništvu. Prema sindikatu, brod je zadržan u Gladstoneu od strane Australskih graničnih snaga, najmanje do 13. svibnja, piše The Maritime Executive.
Brod Eleen Sofia od 55.400 DWT, registriran je u Liberiji. Prema ITF-u, njihov australski inspektorat pomno nadzire brod i često ga pregledava. Oni tvrde da brod izgrađen 2008. sadrži lošu evidenciju životnih uvjeta na brodu i povijest neisplaćivanja plaća posadi. Pregledom evidencije utvrđeno je da je u New Orleansu 2022. godine brod već zadržala američka obalna straža, i to na 10 dana zbog sigurnosnih nedostataka.
“Inspektori ITF-a susreli su se s ovim brodom u brojnim australskim lukama kako bi provjerili dobrobit i sigurnost posade, pregledali evidenciju plaćanja i proveli standarde Konvencije o radu u pomorstvu za opskrbu na brodu”, rekao je koordinator australskog inspektorata, Ian Bray.
ITF tvrdi da je krajem travnja otkrio da su zalihe na brodu potrošene ostavljajući posadu bez pristupa hrani. Tvrde da vlasnik broda opetovano nije napravio popravak broda i da brod ima evidenciju lošeg održavanja i nepodnošljivih životnih uvjeta za svoju posadu. Navode da je brod, dok je bio usidren u Bangladešu, bio bez klima uređaja u kabinama za posadu više od tri mjeseca, navodi The Maritime Executive.
ITF također kaže da ima neodgovorena pitanja o nestanku i pretpostavljenoj smrti brodskog kuhara, koji je nestao s broda dok se nalazio na sidrištu u Južnoj Kini.
U veljači 2024., ITF je saznao za zaostale, tj. neisplaćene plaće dok je brod Eleen Sofia bio usidren u Port Adelaideu, a kasnije u Portlandu, Victoria. ITF izvješćuje da je njegov Inspektorat u to vrijeme uspio utjecati na isplatu plaća i nedostatak namirnica, ali kad je brod napustio Australiju i proveo neko vrijeme u drugim lukama, prije povratka u Australiju, isti problemi su ponovno identificirani od australskog inspektorata.
ITF blisko surađuje s regulatorima, Australskim graničnim snagama i lokalnim lučkim vlastima u Queenslandu kako bi osigurao da posada koja ostane na brodu ima pristup pristojnim, zdravim životnim uvjetima, dopustu na obali, medicinskoj njezi i potencijalno repatrijaciji dok se rješavaju problemi s brodom.
Australija ima dobre rezultate u provedbi s nultom tolerancijom prema kršenju Konvencije o pomorskom radu i sigurnosnim pitanjima. Oni često zabranjuju brodovima pristup australskim lukama kao dio njihove provedbe međunarodnih propisa.
“Ko prvi kupi karte, njegova djevojka!”, otprilike glasi odgovor obrta “Kapetan Luka – Krilo” iz Krila Jesenice, brodara koji svojim dvotrupcima održava državnu prugu Korčula – (Prigradica) – Hvar – Split i obrnuto, a za koju putnici iz Korčule prije nekoliko dana nisu mogli kupiti karte, jer su se sve rasprodale u Hvaru.
Otočani će često reći da su građani drugog reda i najčešće će biti u pravu, a što je otok južnije, okolnosti su tužnije. Potvrdilo se to kada su korčulanski studenti, koji imaju besplatan prijevoz katamaranskom linijom do Splita, ostali bez mogućnosti ukrcaja, piše Slobodna Dalmacija.
Dio polaznika fakulteta planirao je putovati do Splita, dio ih je trebao nastaviti do Zagreba, a da situacija bude još i gora, tog je dana katamaran isplovljavao u 13 sati, umjesto u 6, pa su studenti iz Korčule uglavnom morali odustati od takvog načina putovanja.
Hrvatski građani stanovnicima otoka Korčule subvencioniraju po jednu trajektnu i katamaransku liniju iz Vele Luke do Splita, te spomenutu brzobrodsku iz Korčule, što znači da će dio bodula platiti kartu jeftinije, a studenti, učenici i umirovljenici će ploviti besplatno.
“Korčulanski katamaran” za Split je istočnom dijelu tog otoka jedina subvencionirana linija na koju računaju budući da je Vela Luka udaljena gotovo 50 kilometara. Istodobno, stanovnici otoka Hvara na raspolaganju imaju sve subvencionirane trajektne i brzobrodske relacije koje isplovljavaju s Lastova i Korčule te još po dvije trajektne i katamaranske, pri čemu je ona najistočnija, iz Sućurja do Drvenika značajno udaljena od zapadnog i središnjeg dijela škoja, posebice ako se zna da se do Sućurja vozi najlošijom državnom cestom u Dalmaciji.
Iako se Korčulani koriste samo jednom linijom, a Hvarani sa sedam, nije prvi put da su gotovo sve karte za dvotrupac bile prodane na Hvaru, pa je katamaran iz Korčule isplovio gotovo prazan. Kapacitet brzog broda Krilo Carbo je oko 350 putnika, a nezadovoljni roditelji korčulanskih studenata kažu da ih je tog dana bilo više od 300 prodano na Hvaru.
“Moje je dijete već imalo dogovoren prijevoz iz Splita do Zagreba, na kraju je morao odustati. Kad su studenti shvatili da katamaran prema Splitu isplovljava skoro prazan, molili su mornare da ih puste do Hvara, pa da tamo, kada se ukrcaju putnici s tog otoka koji su kupili karte, sjednu na stepenice ili na pod, ali nisu im dopustili.
Rekli su im da krenu kasnije tijekom poslijepodneva, linijom koja nije subvencionirana, što znači plaćanje cijene karte od 30 eura. U žurbi bi dio naših studenata čak i to napravio, ali mom je djetetu tada bilo nemoguće nastaviti putovanje prema Zagrebu”, tvrdi majka otočnog studenta pitajući se zašto ne postoji mogućnost kojim bi se regulirala prodaja karata za subvencionirane linije.
“Pola nama, pola Hvaranima, tako bi bilo najpoštenije”, smatra sugovornica Slobodne Dalmacije.
Pitanja vezana uz ovaj slučaj Slobodna Dalmacija je postavila Agenciji za obalni linijski pomorski promet, a odgovorili su da su pitanja proslijedili brodaru “Kapetan Luka – Krilo”. Obratili su se obrtu iz Krila, odgovorila je Ivana Tomić, pomoćnica zamjenika direktora, ističući pravilo “tko prvi dođe, taj kupi i karte, budući da se niti za jednu liniju, bilo državnu ili komercijalnu, ne mogu napraviti rezervacije”.
“Nema mogućnosti da se karte čuvaju za pojedinu osobu, katamaran ima ograničen kapacitet i nije ni za koga rezerviran. Ove nas godine čeka veliki bum u turizmu, sezona će biti bolja i od rekordne 2019. godine, tako da bi bilo dobro razmišljati o tome da se karte kupe na vrijeme ako planirate putovati.
Statistike za turističku sezonu su vrlo dobre, osigurajte svoje mjesto na vrijeme”, upozorava Tomić.
Beskrajna bitka otočana s ostatkom svijeta, odnosno s državom i onima koji odluke donose, a na škojima ne žive, kao i s raznim brodarima koji linije održavaju s pritiskom profita i zarade, nastavlja se i dalje.
Neke su pruge i neisplative, ali su otočanima od životne važnosti. Iako je danas povezanost otoka s kopnom bolja nego je nekad bila, još uvijek važi ona – tko bliže otoku, bliže oltaru. Strah nas je i promisliti kako je Lastovcima.
U riječku luku jučer, 8. svibnja oko 11 sati, uplovio je brod neuobičajenog izgleda, nalik izgledu brodova za opskrbu naftnih platformi i druge off shore radove, no riječ je o plovilu naziva U-81 koje je službeno jahta, a zapravo služi kao pomoćni brod jahte Here comes the sun, piše Novi list.
Ta je jahta, prema dostupnim podacima, bila u vlasništvu Graeme Hearta, jednog od najbogatijih stanovnika Novog Zelanda, no prema dostupnim podacima na internetu, teško je sa sigurnošću utvrditi je li on i dalje vlasnik jahte, kao i pomoćnog broda U-81.
Bez obzira na to, ovaj brod, zajedno s posadom, u Rijeci bi se trebao zadržati najmanje mjesec dana, a iako je riječ tek o “pomoćnom” plovilu, i dalje je riječ o brodu dugom 80 metara, čija je vrijednost u trenutku isporuke, 2022. godine, bila procijenjena na oko 100 milijuna dolara.
Izgrađen je u brodogradilištu nizozemske tvrtke Damen, a zanimljivo je da je prvobitno projektiran kao brod za opskrbu u off-shoreu (supply vessel), da bi kasnije bio prenamijenjen u prateći brod za superluksuzne jahte, pri čemu je na brodu izvedeno niz preinaka da bi zadovoljio zahtjeve vlasnika, navodi Novi list.
Brod pogone dva Caterpillar dizelska motora, koji mu omogućavaju brzinu krstarenja od 12 čvorova, odnosno maksimalnu brzinu od 16 čvorova, pri čemu brod ima doseg od oko pet tisuća nautičkih milja.
Dizajniran je kao pomoćni brod za luksuzne megajahte, pri čemu osigurava dodatni skladišni prostor za potrebe matičnog broda, kao i prostor na palubi za smještaj brzih glisera, jet-skija, kajaka i drugih “igračaka” za odmor na moru onih koji si takav luksuz mogu priuštiti.
Opremljen je i dizalicom koja može podići 12 tona, kako bi se sva navedena oprema mogla brzo spustiti u more ili prebaciti na matični brod.
Iako je riječ o pomoćnom brodu, na njemu su i četiri luksuzne kabine, u kojima se može smjestiti osmero gostiju, a opremljen je i raznim drugim sadržajima, poput salona s barom, teretanom, spa zonom, saunom i salonom za masažu.
Brod je opremljen i helipadom, smještenim iza nadgrađa, predviđenim za slijetanje i polijetanje helikoptera tipa Bell 429.
