“Brodovi kao ploveći gradovi od renesanse do danas” naziv je predavanja dr. sc. Mirka Sardelića koje će se održati u četvrtak 18. travnja u hotelu Park u Splitu s početkom u 18 sati, u organizaciji Rotary Cluba Split, piše Otvoreno more.
Dr. sc. Mirko Sardelić, viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU koji se usavršavao se na sveučilištima Cambridge i Sorbonne, a potom bio Fulbrightov stipendist na Sveučilištu Columbia u New Yorku održat će predavanje posvećeno renesansnim brodovima, tehnologiji njihove izrade i održavanju, bićima i predmetima na njihovim palubama, kabinama i spremištima, te naposljetku, međukulturnoj razmjeni predmeta, ideja i emocija koja se na njima i posredstvom njih događala.
Predavač je niz godina posvetio proučavanju procesa koji se događaju pri dodirima različitih kultura, ponajviše na prostoru Mediterana i euroazijske stepe. Oba ova prostora bila su kroz povijest izrazito obilježena (dobrovoljnim i prisilnim) migracijama i razmjenom. Kad se susretnu pripadnici različitih kultura, međusobno razmjenjuju predmete, ideje, tehnologije, živa bića (taoce, robove, radnike…), ali i emocionalne sadržaje.
Renesansni brodovi bili su poput malih plovećih gradova: imali su svoje “zidine” i unutarnju arhitekturu, hijerarhiju, privatne i javne prostore, oružje za obranu, kanalizaciju i ventilaciju, robne i prehrambene zalihe te, najvažnije, svoje (željene i neželjene) “stanovnike” koji su plovili zajedno u vrlo skučenim prostorima.
Svi dostupni pokazatelji iskazuju da je kruzing industrija u svijetu ponovo u snažnom uzletu. Nakon dvogodišnjeg pandemijskog zastoja, koji je ovom sektoru izbio milijarde i milijarde eura te nanio ogromne gubitke, gotovo do uništenja, krivulja potražnje za krstarenjima prošle je godine doživjela nagli skok i taj trend, kažu predviđanja, trebao bi se zadržati i u narednim godinama, piše Novi list.
Prema posljednjem izvješću CLIA-e (Međunarodnog udruženja u kruzing industriji), već je lani broj putnika na krstarenjima diljem svijeta dosegao 31,7 milijuna što je za 7 posto više nego pretpandemijske, 2019. godine, a najbrže rastući segmenti ove industrije jesu upravo ekspedicijska i istraživačka krstarenja. Nakon uspješne isporuke Scenic Eclipse II u travnju 2023. godine, Scenic grupa i MKM Yachts ugovorili su na riječkim navozima gradnju trupa novog broda koji bi, kad bude završen, trebao predstavljati novi master-piece u specifičnoj niši luksuznih ekspedicijskih krstarenja.
Detalji oko novog »polarca« zasad se čuvaju od javnosti i konkurencije, a osnaženje potpisanog ugovora očekuje se ubrzo, do početka ljeta, nakon čega se kreće s pripremama i nabavkom materijala za njegovu gradnju.
Oporavak tržišta
Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney, brodarske kompanije čija flota broji 23 riječna kruzera te četiri morska, koji operiraju pod brendom Emerald i Scenic Eclipse, očekuje da bi proces izgradnje novog »polarca« iz klase Eclipse počeo krajem ove godine.
Novi, bolji, još luksuzniji otprilike je ono s čime se zasad jedino barata kad je u pitanju novi Scenicov brod, pa je Novi list od Moroneyja na početku razgovora htio čuti koliko su njegovu izgradnju inicirali zahtjevi tržišta, a koliko je u pitanju prestiž.
“Kad smo odlučili graditi prvi Eclipse, ulazili smo u nama potpuno novu tržišnu nišu za koju tada nismo imali kupce. Gradnja novog broda sada se nametnula kao potreba uvjetovana potražnjom klijenata za takvom vrstom krstarenja.
Pažljivo pratimo zahtjeve tržišta, svjesni činjenice da popunjenošću kapaciteta i nemogućnošću da ih primite, odbijate stare, ali i potencijalne nove klijente i to je ono što vas tjera u gradnje novih brodova. Kao što ste i sami spomenuli, kruzing industrija ponovo je u snažnom uzletu. Prodaja je tako velika i snažna da zahtijeva dodatne kapacitete.
Nakon pandemije, mnogi su hoteli i smještajni kapaciteti na kopnu bilježili veći promet dok se tržište krstarenja sporije oporavljalo. Prošle godine, doduše, nismo se vratili tako brzo kao što smo očekivali, međutim, nastavi li se dinamika prodaje aranžmana na Eclipse i Eclipse II kao u zadnja četiri mjeseca, imat ćemo u cijelosti popunjene kapacitete u idućoj godini. Ista je situacija i s našim riječnim i Emerald kruzerima jer sve sadašnje projekcije ukazuju da će buking naredne godine biti najjači ikad.
Osim u Rijeci, nedavno ste ugovorili gradnju još jednog, trećeg luksuznog kruzera klase Emerald u Vijetnamu.
“Da, riječ je o morskom kruzeru Emerald Kaia za kojeg rezanje čelika počinje u srpnju, a isporuka je planirana u travnju 2026. godine. S tim brodom operirat ćemo i nuditi krstarenja od Sredozemnog, Egejskog i Jadranskog mora do Sejšela.
Naspram 110-metarskih Azzure i Sakare, naših prvih Emerald kruzera, Kaia će biti nešto veći brod, dugačak 120 metara i moći će ugostiti dvadesetak gostiju više, a brojna poboljšanja, između ostalih, osjetit će se po većem broju restorana, većoj spa i zoni za rekreaciju te drugim pogodnostima i pratećem komforu krstarenja brodom te veličine”.
Održati brodogradnju
I na tim novogradnjama u Vijetnamu koristite jedan dio hrvatskih usluga i proizvoda, zar ne?
“Točno, od projektiranja do nadzora gradnje koju obavlja Hrvatski registar brodova. Također, motore smo dobavili preko hrvatske tvrtke, mnogo materijala i opreme ima hrvatski potpis, od liftova na brodu do uređenja interijera”.
Koji vam segment kruzinga nosi najbolje financijske rezultate?
“Sva naša tri brenda, riječni kruzing, Emerald i Scenic imaju slične financijske učinke. Eclipse kao naši najveći brodovi mogli bi biti najbolji, ali pod uvjetom popunjenih kapaciteta tijekom cijele godine. To su toliko skupi brodovi za održavanje da ih kontinuirano morate imati u punom pogonu.
Zbog poznatih problema koji su se u to vrijeme događali u Uljaniku, kasnili smo s prvim Eclipseom, tako da smo s tim brodom operirali svega šest mjeseci prije nego što je nastupilo pandemijsko »zaključavanje«. Potom smo krenuli u izgradnju drugog Eclipsea u Rijeci, a da praktički, nismo bili u prilici izgraditi taj naš brend istraživačkih jahti za polarne krajeve, međutim, taj bum bukinga koji smo priželjkivali i ciljali s tom klasom brodova upravo nam se sada događa”.
Koliko ste upoznati s programom restrukturiranja riječkog brodogradilišta?
“Ne znam detalje jer to i nema veze s nama. Jedino što znam iz razgovora s premijerom Plenkovićem i resornim ministrima jest da iskazuju vrlo jasnu podršku nastojanjima da se brodogradnja u Rijeci održi. Zadovoljni su što je »3. maj« uspio završiti i isporučiti nekoliko brodova, među kojima je bio i trup za Scenic Eclipse II, a koliko čujem očekuje se isporuka još jedne novogradnje”.
Posao bez gubitka
Ipak, činjenica je da ste ugovor za gradnju vašeg novog i skupog polarnog kruzera potpisali u okolnostima u kojima još nisu do kraja izdefinirani odgovori na neka od otvorenih pitanja. Za stari »3. maj«, nakon isporuke zadnjeg broda, predviđen je planirani stečaj, tvrtka-kći u postupku je postizanja pune poslovne operativnosti, a istovremeno se počelo s procesom njezine prodaje. Brine li vas to?
“Nisam zabrinut. Kad god da se to dogodi i tko god bude novi vlasnik »3. maj Rijeka 1905« morat će preuzeti obveze iz ugovora koji smo upravo potpisali. Bila bi potpuna ludost da tome ne bude tako jer ovaj projekt donosi brodogradilištu posao i kontinuitet u proizvodnom procesu i to prije svih ostalih potencijalnih projekata. Osim toga, Vlada je dala vrlo jasan signal da na ovom lokalitetu želi nastaviti i održati brodograđevnu djelatnost”.
Što je u scenariju nekih novih ljudi i neke nove vlade?
“Vjerujem da će svaka vlada na ovaj projekt gledati kao i dosadašnja jer je riječ o poslu koji nosi benefite regionalnom i nacionalnom gospodarstvu. Premijer Plenković u više nam je navrata dao do znanja da će se podrška s njihove strane nastaviti sve dok donosimo korist vašoj brodogradnji i gospodarstvu.
Pritom je postavio dva uvjeta: prvi, da izgradnja naših brodova ne predstavlja nikakav trošak za državni proračun, dok se drugi zahtjev odnosio na čim je moguće veći udio i angažman hrvatskih komponenti i tvrtki na našim novogradnjama. Prvi Eclipse, za razliku od ostalih zatečenih brodova u izgradnji u ono ružno vrijeme kraha i stečaja Uljanika, državu nije koštao ni centa.
Mi smo preuzeli brod, pokrili gubitke i dovršili ga u vlastitom aranžmanu. Eclipse II, kojeg smo izgradili u »3. maju«, završen je unutar planiranih financijskih i vremenskih okvira i opet nije hrvatsku državu i njezine građane koštao ništa. Što se tiče hrvatske komponente, cilj je bio doći do 50 posto udjela i to smo i postigli, premda premijer uvijek naglašava da želi još veći udio. Uvijek gledamo čim više uključiti domaće kooperante i dobavljače, pri čemu treba imati u vidu da se najskuplje komponente broda, poput brodskih motora, porivnika, klimatizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje voda, ne proizvode u Hrvatskoj.
Velika kompanija
Kao jedan od interesenata za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri spominje se i Kongsberg s čijim ste predstavnicima, kako čujem, imali određene razgovore u Norveškoj. Otvara li se to mogućnost neke suradnje, pa i mogućeg zajedničkog ulaska u vlasničku strukturu »3. maj 1905«?
“Da, imali smo određene razgovore i prema onom što smo imali prilike čuti Kongsberg ima neke vrlo značajne planove koje bi voljeli razvijati ovdje u Hrvatskoj, na ovom lokalitetu. Oni su vrlo velika kompanija čija proizvodna, projektna i uslužna lepeza obuhvaća cijelu pomorsku industriju. Ništa još do sada nije definirano, niti je moglo biti, sve će ovisiti o uspješnosti njihovih razgovora s hrvatskom Vladom.
Načelno ocjenjujemo da bi naše partnerstvo moglo biti dobro, svaka od strana posjeduje vještine, znanja i iskustva koje sinergijski mogu donijeti puno toga dobrog svim dionicima u bliskoj budućnosti. S naše strane nemamo plan ulaziti u vlasničku strukturu brodogradilišta, no znate kako se kaže – nikad ne reci nikad”.
Dokle god gradimo, bit ćemo u Rijeci
Zašto se u ovom razdoblju od godine dana, koliko je prošlo od isporuke drugog »Eclipsea«, za vrijeme koje uredno plaćate potkoncesiju riječkom brodogradilištu, niste odlučili da na ovom lokalitetu izgradite manji Emerald kruzer, umjesto u Vijetnamu?
“Zbog troškova, jednostavno rečeno. Što je manji brod, to je teže imati održivi projekt. Već i sam podatak da u zadnjih 25 godina prije našeg prvog Emerald broda nije postojao kruzer s pet zvjezdica za stotinu putnika, izgrađenih za Mediteran, dovoljno upućuje kako za to postoji dobar razlog. Iznimno je teško graditi takve vrste brodova uz ekonomski opravdanu računicu. Troškovi su veliki dok, s druge strane, to su ipak jednostavniji brodovi od klase Eclipsea koje, pak, ne možete graditi u Vijetnamu. Naša postojeća potkoncesija izdana je na deset godina, do 2030. godine, a naša je intencija ostati sve dok nas, uvjetno rečeno, žele i dokle god gradimo. Ili obrnuto, dokle god mi gradimo, vjerujem da će nas htjeti imati u potkoncesiji.
Tvrtka za krstarenja Norwegian Cruise Line Holdings (NCLH) otkrila je da širi flotu s narudžbom do osam brodova za krstarenje sljedeće generacije koje će izgraditi talijanski brodograditelj Fincantieri, prenosi Offshore Energy.
Kompanija je naručila četiri nova kruzera sljedeće generacije, dva za brendove Regent Seven Seas Cruises i dva za brendove Oceania Cruises.
Brodovi određeni za Regent Seven Seas Cruises predviđeni su za isporuku 2026. i 2029. godine, a imat će bruto tonažu od 77.000 tona i primati približno 850 putnika.
U međuvremenu, brodovi za Oceania Cruises, predviđeni za isporuke 2027. i 2028. godine, imat će bruto tonažu od 86.000 tona i primati oko 1.450 putnika. Ugovor za ove četiri novogradnje je sada na snazi i već je osiguran kroz financiranje.
Štoviše, NCLH je potpisao pismo namjere (LOI) za izgradnju četiri dodatna kruzera. Očekuje se da će narudžba za četiri broda zamijeniti zasebnu narudžbu za dva broda za Oceania Cruises koja je prvobitno poslana kako bi se osigurala dostupnost u brodogradilištu, navodi Offshore Energy.
Prema Fincantieriju, narudžba za NCLH još je u fazi finalizacije. Isporuka drugog broda Oceania Cruises ugovorom je predviđena za četvrto tromjesečje 2028., ali bi mogla biti odgođena do 2029., istaknuo je brodograditelj.
Ovi brodovi, predviđeni za isporuku 2030., 2032., 2034. i 2036., bit će najveći ikada izgrađeni za Norwegian Cruise Line, s bruto tonažom od približno 200.000 tona i kapacitetom za prihvat oko 5.000 putnika svaki.
“Posebno smo ponosni na ovaj impresivan novi ugovor i partnerstvo s povijesnim i prestižnim klijentom kao što je Norwegian Cruise Line Holdings, potvrđujući kontinuitet strateških odnosa koje smatramo velikom industrijskom vrijednošću. Važna prekretnica za naša brodogradilišta i povijesni sporazum za Grupu, koji potvrđuje snažan oporavak tržišta i ulaganja koja smo planirali u našem novom industrijskom planu,” izjavio je Pierroberto Folgiero, izvršni direktor i generalni direktor Fincantierija.
“Uzbuđeni smo što nastavljamo naše partnerstvo s Fincantierijem na ovoj strateškoj narudžbi za budućnost naše tvrtke. To će osigurati postojano uvođenje najsuvremenijih plovila u našu flotu i učvrstiti naš dugoročni rast,” rekao je Harry Sommer, predsjednik i glavni izvršni direktor Norwegian Cruise Line Holdings.
Svaki brend dizajnirat će svoju novu klasu brodova i usredotočiti se na stvaranje najvećih, najučinkovitijih i najinovativnijih plovila u svojoj floti. Usklađujući se s naporima NCLH-a u pogledu održivosti, očekuje se da će novi dizajni brodova unaprijediti put prema dekarbonizaciji.
Kanadski brodovlasnik Seaspan Energy porinuo je drugi od svoja tri broda za opskrbu LNG-jem od 7.600 cbm, Seaspan Lions.
Kako Offshore Energy navodi, ova serija plovila je duga 112,8 metara, široka 18,6 metara i gaza 5 metara, s projektiranom brzinom od 13 čvorova. Ove brodove gradi CIMC Sinopacific Offshore & Engineering (CIMC SOE).
Za projektiranje navedenih brodova, Seaspan je surađivao s kanadskim timom VARD Marine na ugradnji novih tehnologija koje bi mogle pridonijeti smanjenju emisija i podvodne buke.
Prema Seaspanu, dizajn je usredotočen na sigurnu, učinkovitu i ekonomičnu opskrbu gorivom više tipova brodova. Dizajn će omogućiti brodu ship-to-ship bunkeriranje LNG-a te obalne i kratke pomorske operacije, piše Offshore Energy.
Ova su plovila dobila ime po legendarnim planinama zapadne obale, a prva dva plovila, Seaspan Garibaldi (Nch’kay̓) i Seaspan Lions (Ch’ich’iyúy Elxwíkn), bit će isporučena 2024., a treće plovilo stići će 2025. godine.
“Rješavanje nedostatka LNG infrastrukture na Zapadnoj obali imat će ključnu ulogu u stvaranju novih tržišta za goriva s nižim emisijama ispušnih plinova i održiviju pomorsku industriju”, rekao je Ian McIver, predsjednik Seaspan Energyja.
“Razumijemo važnost pružanja rješenja za skladištenje goriva s niskom razinom ugljika za vlasnike brodova koji žele dekarbonizirati svoje operacije i predani smo podršci prijelaza na čišća brodska goriva s nižim emisijama u Britanskoj Kolumbiji, Kanadi i u svijetu”.
Seaspan Lions pružat će usluge bunkeriranja LNG-a za plovila na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, postavši tako prva tvrtka koja će pružati te usluge na sjeverozapadnom Pacifiku.
U međuvremenu, Seaspan Garibaldi je spreman isporučiti rješenja za nisku emisiju ugljika na globalnom tržištu i bit će smješten u regiji Panama. Brod je porinut početkom ove godine.
Šest je potencijalnih ponuditelja koji u ovoj, neobvezujućoj fazi iskazuju interes za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri 3. maj Rijeka 1905.
Potvrdio je to za Novi list predsjednik Nadzornog odbora »3. maja« Juraj Šoljić, ali zasad nije htio otkriti o kojim je potencijalnim ponuditeljima riječ. Neki od tih iskaza interesa već su zaprimljeni poštom, a jučer do 15 sati u riječkom su brodogradilištu i od ostalih dobili najave i potvrde mailom da su odaslane.
Prema onom što su uspjeli neslužbeno saznati, lepeza ponuditelja poprilično je šarolika, od moćnog Kongsberga i Palumbo grupe do kanadskog startupa.
Velika tvrtka
Ono što se već duže vremena šuška u kuloarima, sada je potvrđeno kroz iskaz interesa Kongsberg grupe čiji predstavnici već duže vrijeme vode razgovore s hrvatskom Vladom i Ministarstvom obrane oko moguće suradnje na programu gradnje višenamjenskih vojnih brodova koji bi se gradili u domaćim brodogradilištima, navodi Novi list.
Ova internacionalna grupacija sa svoja tri ključna segmenta poslovanja – maritimnim, vojnim i digitalnim, lani je ostvarila prihode od gotovo 3,5 milijardi eura, imali su 13.300 zaposlenika, a njezin najveći dioničar je norveška država.
U Rijeci je Kongsberg prisutan kroz poznatu projektantsku tvrtku Navis Consult, koja od 2019. godine posluje u sastavu ove grupacije, a Norvežani su uspješno surađivali i s “Đurom Đakovićem” te šibenskim brodogradilištem Iskra.
Palumbo grupa, koja operira sa sedam brodogradilišta na Mediteranu, u domaćoj je javnosti najpoznatija kao vlasnik remontnog brodogradilišta Viktor Lenac koji s talijanskim vlasnikom uspješno brodi od kraja 2018. godine, kada je ova kompanija kupila dionice i ovo kvarnersko brodogradilište preuzela od dotadašnjih vlasnika, zadarske Tankerske plovidbe i Uljanika.
Neke od minulih poslovnih godina bile su rekordne za “Viktor Lenac” po ostvarenim prihodima i neto dobiti, međutim, talijanski vlasnik svih ovih godina redovito je zaradu raspodjeljivao u zadržanu dobit, dodatno time ojačavajući kapital “Lenca”.
Prema neslužbenim saznanjima, interes Palumbo grupe za trećemajske navoze nije od jučer, baratalo se određenim indicijama još prije nekog vremena, a iskaz interesa potvrda je da je ta tema, očito, još uvijek aktualna u Napulju, gdje je sjedište grupe.
Iskaz interesa za kupnju 100-postotnog udjela u trećemajskoj tvrtki-kćeri, kako je i naslovljen javni poziv domaćoj i inozemnoj investicijskoj javnosti, stigao je i od strane Hrvatsko-slovačke gospodarske komore, organizacije čija je glavna misija pružanje usluga i informacija za članove koji se bave gospodarskom razmjenom ili ulaganjima u Hrvatskoj ili Slovačkoj.
Čisti brodovi
Tu je i tvrtka Veer Corporation koja očito ima i splitsku podružnicu, a iza koje stoji Kanađanka Danielle Doggett, osnivačica i izvršna direktorica dviju startup brodarskih kompanija s nultom emisijom – Sailcargo Inc. i Veer Corporation, čiji je cilj izgraditi prvu oceansku flotu sto posto “čistih” brodova za prijevoz kontejnera, ističe Novi list.
Gotovo, pa očekivano, iskaz interesa za riječke navoze stiže i od rumunjskog poduzetnika Gabriela Comanescua, vlasnika i direktora kompanije Grup Servicii Petroliere (GSP). Ovaj se Rumunj isticao kao potencijalni kupac Uljanika 1856, međutim, od te akvizicije na kraju nije bilo ništa. Nakon niza neuspješnih dražbi, na koje se nitko od potencijalnih kupaca nije javljao, pa tako ni Comanescu, gordijski čvor s novim Uljanikom na kraju je presječen tako da je država odnosno CERP otkupio većinski poslovni udjel i pozajmilo 10 milijuna eura pulskom brodogradilištu.
Prema dostupnim informacijama, uz Kongsberg, još je jedan iskaz interesa za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri stigao iz Norveške, a koliko čujemo radi se o dvama brodogradilištima. Nakon dostave iskaza interesa, potencijalni ulagači do 30. travnja moći će pregledati dokumentaciju vezanu uz “3. maj 1905”, tvrtke-kćeri s temeljnim kapitalom od 10,3 milijuna eura.
Minimalni uvjeti i brodograđevna djelatnost
Prema javnom pozivu, koji je objavljen prije mjesec dana, Uprava “3. maja”, uz suglasnost NO-a, pozvala je ulagače na iskazivanje interesa za kupnju 100-postotnog udjela u tvrtki-kćeri, no sami uvjeti i cijena nisu naznačeni u javnom pozivu. U ovom krugu, naime, utvrđuje se samo postojanje interesa te minimalni uvjeti koji ponuđači moraju ispuniti, pa tako, između ostalog, moraju dostaviti i i izjavu kojom potvrđuju da se bave brodograđevnom djelatnošću, odnosno da namjeravaju nastaviti gradnju brodova na riječkom lokalitetu.
Nakon trećeg kruga, u Plovputu su pregovori o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora uspješno privedeni kraju, priopćili su iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
Dogovoreno je povećanje osnovice za osam posto (s 385 na 415 eura), povećanje stalnog dodatka s 226 na 240 eura i povećanje novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane radnika sa 66 na 100 eura mjesečno.
Dogovorene izmjene stupaju na snagu od 1. svibnja.
Postignuti kompromis, uz povećanje plaće iz 2023. godine, barem donekle smanjuje učinak inflacije radi koje su realne plaće u Plovputu posljednjih mjeseci bile pri dnu plaća u javnom sektoru.
Velolučani sa zabrinutošću dočekuju novu turističku sezonu. Gostiju je iz dana u dan sve više, a kapacitet i satnica polazaka brodova, suglasni su otočani, ne može podnijeti toliki pritisak.
Načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić zadovoljna je što su s Jadrolinijom uspjeli dogovoriti sezonski plovidbeni red jednak lanjskom, bez ukidanja dnevnih linija, u čemu su dobili potporu Agencije za pomorski promet, Turističke zajednice, obrtničke komore…no problem trajektnih linija prema Veloj Luci ostaje. Još i više jer trajekt Oliver koji se očekivao kao pojačanje, nije ni uplovio u Velu Luku, već je ostao na remontu u splitskom „Viktoru Lencu”, piše Dubrovački vjesnik.
Katarina Gugić iz poštovanja prema Oliverovoj obitelji nije željela komentirati taj slučaj, ali se rado osvrnula na problematiku svakodnevne povezanosti Vele Luke s kopnom.
“Trajekt Korčula je prilikom probne vožnje, nakon što je trebao izaći iz remonta, pretrpio ozbiljan kvar motora pa je pitanje hoće li moći ploviti prije 1. lipnja. Brodovi koji trenutno plove su Lastovo i Bartul Kašić. Lastovo zbog svog manjeg broja vozila koja mogu pristati u garaži, što je otegotno za mnoge kamione, stvara problematiku na dnevnoj razini. A Bartol Kašić plovi do Vele Luke tri i pol sata, isto kao prije 20 godina.
Sve upućuje na to da ćemo, ako se ne dogode neke zamjene trajekata s drugih otoka, novu sezonu dočekati s prometnim kolapsom. To nisu brodovi koji mogu voziti svaki dan u turističkoj sezoni na liniji Split, Vela Luka i Ubli. Dodatan problem je i katamaran koji plovi već neko vrijeme na ovoj relaciji kao brzobrodska linija. Kad je došao prije dvadesetak godina u Velu Luku, plovio je dva sata, a taj katamaran danas plovi 2 i pol sata. Trajekt Lastovo plovi tri sata. Kad to usporedite, definitivno se ne može govoriti o brzobrodskim linijama.
Ranijih godina smo bili na nekoliko sastanaka s predstavnicima Županije, ministarstava i Jadrolinije gdje smo inzistirali da se tada novi katamaran Jelena iz flote Jadrolinije namijeni za liniju Split-Hvar Vela Luka- Ubli, međutim on je samo kratko vozio, jednu ili dvije zime. Tako da smo praktički osuđeni na katamaran Adriana koji nije reprezentativan”, ističe načelnica Gugić i dodaje kako s Jadrolinijom i Vela Luka i sve ostale općine na otoku kontinuirano komuniciraju, kao i otok Lastovo, navodi Dubrovački vjesnik.
“Svake godine im šaljemo zahtjeve, tražili smo uvođenje katamaranske linije dodatno za sezonu, tražili smo treću trajektnu liniju, no s obzirom na to da Oliver izgleda uopće ne može pristati u luku Ubli, takvo nešto nije moguće. Otkako sam u Općini, a i ranije, svake godine se od nas traži da damo zahtjeve, ali dugoročno od naših zahtjeva ne znam što je uvaženo. Konkretno, moja kolegica iz Lastova je tražila promjenu reda plovidbe. S obzirom na to da katamaran Adriana plovi dva i pol sata, u Split uplovi oko 7.50 ujutro i onda praktički sva djeca koja putuju kasne na nastavu prvi sat. Kolegica načelnica stoga je tražila da se omogući pristajanje katamarana u Splitu 7.30 i da on plovi kao ranije, dva sata. Ja sam joj dala support, a oni su uredili da trajekt kreće 15 minuta ranije iz Lastova i 10 minuta ranije iz Vele Luke kako bi došao u Split u 7.30 sati. Nismo htjeli raditi problem oko toga, jer nam je ipak udovoljeno. S Jadrolinijom imamo dobru suradnju, velika su nam potpora u manifestaciji ‘Trag u beskraju‘, no svaki će otočanin reći da priča s trajektima koji Velu Luku povezuju sa Splitom i Lastovom, nije dobra”.
Na primjedbe Velolučana odgovorili su iz Jadrolinije i potvrdili kako se trajekt Korčula trenutačno nalazi u remontu čiji je kraj predviđen za petnaestak dana, a liniju trenutno održavaju trajekti Bartol Kašić i Lastovo.
“Kad je riječ o katamaranskoj liniji prema Veloj Luci i Lastovu, nju trenutno održava katamaran Adriana te se plovidba održava prema redu plovidbe i u trajanju koje odgovara koncesijskim ugovorima, uz pridržavanje ograničenja brzine u akvatoriju”, izvijestili su iz nacionalnog brodara.
Foto: Hudong-Zhonghua Shipbuilding / Offshore Energy
Hudong-Zhonghua Shipbuilding, podružnica China State Shipbuilding Corporation (CSSC), i China Shipbuilding Industry Trading isporučili su veliki kontejnerski brod s dual fuel pogonom na LNG, CMA CGM Paraty, najvećoj francuskoj brodarskoj kompaniji CMA CGM.
Kako Offshore Energy navodi, ceremonija isporuke održana je zajedno sa ceremonijom imenovanja 9. travnja 2024. godine. Plovilo je dugo ukupno 336 metara i širine od 51 metar.
Kontejnerski brod ima projektiranu radnu brzinu od 21 čvor i maksimalnu nosivost od 13.200 TEU. Uključuje LNG dual fuel pogonski sustav i opremljen je LNG teretnim spremnikom od 14.000 kubičnih metara sa sustavom za zadržavanje tereta tipa Mark III.
Foto: Hudong-Zhonghua Shipbuilding
Prema brodograditelju, sustav inteligentne kontrole recikliranjem ispušnih plinova (iCER) instaliran na brodu mogao bi smanjiti ispuštanje metana u plinskom načinu rada za 50 %, a emisije stakleničkih plinova (GHG) za više od 28 %. Brod je posebno opremljen ogromnim pramčanim vjetrobranskim staklom, koje bi moglo uštedjeti 2-4 % potrošnje goriva tijekom rada.
Dodatno, na krmi broda ugrađen je uređaj za uštedu energije za koji se očekuje da će poboljšati učinkovitost pogona propelera i smanjiti potrošnju energije za oko 1,5 %, navodi Offshore Energy.
Podsjetimo, brod je porinut u rujnu prošle godine.
Još jedan kontejnerski brod CMA CGM Belem od 13.000 TEU porinut je u siječnju ove godine u Hudong-Zhonghua brodogradilištu.
Kontejnerski brodovi od 13.000 TEU dio su CMA CGM-ove narudžbe kontejnerskih brodova na dual fuel pogon na LNG od travnja 2021. godine, vrijedne 2,3 milijarde dolara.
U međuvremenu, francuski brodar vratio se u kineska brodogradilišta s golemom narudžbom vrijednom 3,06 milijardi dolara u travnju 2023. s ugovorom s China State Shipbuilding Corporation (CSSC) za izgradnju 16 velikih kontejnerskih brodova.
Narudžba se sastoji od dvanaest kontejnerskih brodova s dual fuel pogonom na metanol od 15.000 TEU i četiri kontejnerska broda s dual fuel pogonom na LNG od 23.000 TEU.
Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinija, sa sjedištem u Zadru, održao je izvanrednu sjednicu Izvršnog odbora na kojoj je odlučeno da će zatražiti smjenu direktora Jadrolinije, Davida Sopte.
Na e-mail naše redakcije stigla je službena izjava Sindikata koju prenosimo u cijelosti:
Objavu člana Nadzornog odbora također prenosimo u cijelosti:
U subotu, 13. travnja, iranske vojne snage ukrcale su se na veliki kontejnerski brod kojim upravlja MSC i uputile ga da uplovi u iranske vode. Iranski mediji MSC Aries od 158.000 DWT nazivaju izraelskim brodom, ali nisu iznijeli konkretne optužbe koje bi dovele do otmice broda, piše The Maritime Executive.
MSC je izdao kratko priopćenje u kojem potvrđuje da je brod upućen u Iran. Tvrtka je rekla: “Blisko surađujemo s nadležnim vlastima kako bismo osigurali dobrobit svih 25 članova posade na brodu i siguran povratak broda”.
MSC Aries registriran je u Portugalu i u vlasništvu je podružnice Zodiac Maritimea, a isplovio je iz luke Khalifa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na putu za Indiju.
Mediji izvješćuju da je 17 od 25 članova posade državljana Indije, a indijsko ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je Iran o dobrobiti posade.
Incident je naišao na široku osudu. Međunarodna brodarska komora izdala je priopćenje u kojem je incident nazvala “izravnim kršenjem međunarodnog prava”.
توقیف کشتی مرتبط با رژیم صهیونیستی توسط سپاه
یک فروند کشتی کانتینربر با نام «MCS Aries» توسط نیروهای ویژه دریایی سپاه SNSF با اجرای عملیات هلیبرن و تخلیه نیرو روی عرشه کشتی در نزدیکی تنگه هرمز توقیف شد.
“Iranska otmica broda MSC Aries je flagrantno kršenje međunarodnog prava i napad na slobodu plovidbe”, rekao je Guy Platten, glavni tajnik Međunarodne pomorske komore. “Ovaj napad na trgovački brod ponovno stavlja nedužne pomorce na prve crte geopolitičkog sukoba”.
Ovaj se incident dogodio samo nekoliko dana nakon što je iranski vrhovni vođa zaprijetio odmazdom Izraelu nakon napada na kompleks iranskog veleposlanstva u Siriji u kojem su ubijeni najviši vojni dužnosnici. Prijetio je da će “kazniti” izraelski režim, navodi The Maritime Executive.
Analitičar UANI-ja napisao je na društvenim mrežama da bi ovo mogao biti dio višeslojnog odgovora Irana. Nekoliko sati kasnije pojavila su se izvješća o raketnom napadu na Izrael koji je došao od iranskih posrednika u južnom Libanonu, a zatim su bespilotne letjelice lansirane iz Irana prema Izraelu.
Iranski i međunarodni mediji naširoko navode vlasništvo nad Zodiac Maritimeom izraelskog biznismena Eyala Ofera. Zodiac Maritime je osjetljiv na karakterizaciju tvrtke ističući da je registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu i da su svi zaposlenici u Ujedinjenom Kraljevstvu. U prošlosti su i drugi brodovi povezani s obitelji Ofer bili meta napada iz Irana.
U prošlosti su ti incidenti bili pojedinačni događaji s Iranom koji je napadao jedno ili dva plovila kao odmazdu. Međutim, opetovano su prijetili da će prekinuti promet plovila u Hormuškom tjesnacu.
Dok se kontejnerski brod približavao Hormuškom tjesnacu, prišao je iranski helikopter i trupe su se spustile na kontejnere. U tom trenutku brod je bio otprilike 50 nautičkih milja istočno od Fujairaha, UAE.
U videu snimljenom s broda, Associated Press izvještava kako se mogu čuti članovi posade da govore “nemojte izlaziti”, a zatim govore kolegama da idu na most.
