Na sigurnom su svih 25 članova posade broda MSC Aries, kojeg je Iran oteo 13. travnja, objavila je u srijedu kompanija MSC, dodajući da su u tijeku razgovori s iranskim vlastima kako bi se osiguralo njihovo oslobađanje što prije, piše gCaptain.
Iran se našao pod pritiskom Portugala gdje je brod registriran, kao i Indije, Pakistana, Filipina i Rusije, čiji se članovi posade nalaze na brodu.
“Radimo s iranskim vlastima i na istovaru tereta”, izjavila je tvrtka.
Iranska revolucionarna garda otela je kontejnerski brod u Hormuškom tjesnacu nekoliko dana nakon što je Teheran obećao osvetu za izraelski napad na njegov konzulat u Damasku 1. travnja. Iran je rekao da bi mogao zatvoriti ključnu pomorsku rutu.
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), vodeći sindikat pomoraca, poručila je jučer da je njihov prioritet dobrobit i sigurnost pomoraca na brodu.
“Mogu potvrditi da je ITF stupio u kontakt s obitelji članova posade na brodu MSC Aries – koji su danas izvijestili da su na sigurnom i da se prema njima postupa razumno”, rekao je koordinator inspektorata ITF-a Steve Trowsdale za Reuters.
“I dalje pozivamo iranske vlasti da hitno oslobode posadu i brod”.
Posada je rekla članovima obitelji da se s njima dobro postupa, da je hrana osigurana i da nastavljaju s radom na brodu koji je usidren na moru.
Pakistanski mediji navode da je Iran pristao osloboditi dvojicu svojih državljana iz posade zbog poboljšanja odnosa s tom zemljom. Naznake pokazuju da Pakistanci planiraju ugostiti posjet Iranaca, a izvješća govore da je oslobađanje posade osmišljeno tako da ne ometa te napore, navodi The Maritime Executive.
Istodobno, mediji u Indiji javljaju da je članovima posade u ponedjeljak navečer bilo dopušteno telefonirati kući. Bio je to prvi izravan kontakt s posadom s plovila. Indija je zahtijevala pristup svojih 17 državljana na brodu koji ima ukupno 25 članova posade.
Do napretka je došlo nakon što je novinska agencija Islamske Republike (IRNA) citirala zamjenika iranskog predsjednika za pravna pitanja Mohammada Dehghana koji je otmicu kontejnerskog broda opisao kao “odmazdu”. Govorio je o MSC Ariesu tijekom sjednice vlade u srijedu u Teheranu prema IRNA-i.
Portugal je izvijestio da je njegovo ministarstvo vanjskih poslova pozvalo iranskog veleposlanika i zatražilo trenutačno oslobađanje posade i broda. Rekli su da čekaju službeni odgovor Irana.
Iran je također oteo druga plovila u međunarodnim vodama posljednjih godina, povećavajući rizike za trgovačko brodarstvo u tom području.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da je MSC Aries zaplijenjen zbog “kršenja pomorskih zakona”, dodajući da nema sumnje da je brod povezan s Izraelom.
MSC iznajmljuje Aries od Gortal Shippinga, podružnice Zodiac Maritimea. Zodiac je djelomično u vlasništvu izraelskog biznismena Eyala Ofera.
TankerTrackers.com locirao je brod u Khuranskom tjesnacu u blizini tri zaplijenjena naftna tankera. Njihovi analitičari rekli su za CNBC da bi kontejnerski brod mogao biti zadržan neograničeno dugo.
Trajekt Dalmacija, najveći brod u povijesti Jadrolinije, stigao je danas u hrvatske vode te je odmah produžio prema brodogradilištu Viktor Lenac gdje će dobiti nove boje državnog brodara, piše Otvoreno more.
Podsjetimo, trajekt Dalmacija vrijedan je 18 milijuna eura. Sve donedavno nosio je ime Oslofjord, a izgrađen je 1993. godine u norveškom brodogradilištu Fosen Mekaniske Verksteder AS, zatim 2014. godine rekonstruiran u STX-u u Finskoj prema projektu OSK designa koji radi za vodeće svjetske brodarske kompanije.
Prosječna brzina mu je 17 čvorova, a kapacitet 1.800 osoba i 350 automobila. Ovaj brod namijenjen je održavanju međunarodne linije Dubrovnik – Bari, a svojim karakteristikama Jadroliniji omogućava promjenu koncepta linije u dnevnu liniju s čak deset putovanja tjedno u visokoj sezoni. Dalmacija putnicima kroz 8 paluba punih sadržaja nudi dva restorana, tri bara, grill bar, igraonica za najmlađe, otvorene palube, zahvaljujući kojima će putovanje između dvaju obala Jadrana proteći ugodno i brzo.
“Održavanje međunarodnih linija za Jadroliniju je duga tradicija. Još od vremena Jadrolinija cruises, pa sve do današnjih veza s Italijom, putnici nam se rado vraćaju. No, svejedno moramo razmišljati i o svojoj konkurentnosti na međunarodnom tržištu te se prilagođavati trendovima i potrebama putnika. Sigurni smo da brod Dalmacija sa svim svojim sadržajima, kapacitetom i brzinom, donosi osvježenje i promjenu koja će naići na veliko odobravanje od strane naših putnika. Razvijamo tako sve aspekte poslovanja Jadrolinije i izgrađujemo bijelu flotu na koju čitava država može biti ponosna”, izjavio je David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije.
Sigurno je da se ni ove turističke sezone iz Crne Gore do Italije neće moći stići morskom linijom Bar-Bari. Bez trajekta koji povezuje crnogorsku obalu s talijanskom, Crnogorcima se najbliži “prozor u svijet” zatvara, piše Poslovni dnevnik.
S druge strane, novinari koji prate poslovanje Barske plovidbe ukazuju da u ovoj kompaniji ima posla za Specijalno tužiteljstvo.
Bez brzih rješenja
Građani se već nekoliko godina tek prisjećaju trajekta i žude za pomorskom linijom do susjedne Italije. Koliko je želja jaka na nesvakidašnji način pokazao je prošle godine sedamnaestogodišnji Emir, koji je u znak protesta zbog ukidanja linije Bar-Bari krenuo s ocem na biciklističko putovanje u Italiju. Danas prepričava taj put kao i priču koja se prenosila s koljena na koljeno.
“Moj otac uvijek spominje da je njegov otac prije 60 godina išao brodom. Moj djed je bio na tom brodu, a ja sad ne mogu u 21. stoljeću”, rekao je Emir Alković, javlja TVCG, prenosi portal RTCG.
Država tek deklarativno podupire Malo je vjerojatno da će državna pomoć uskoro stići jer resorno ministarstvo izražava spremnost samo na riječima.
Vrijeme je priču posložilo tako da danas Emirov otac ima priliku ponovo otvoriti spomenutu liniju i pokušati oživjeti sjećanja, ali i ispuniti želje. Naime, Ćazim Alković odnedavno je na čelu upravnog odbora Barske plovidbe. To što ima poziciju ne znači da ima čarobni štapić jer su želje jedno, a mogućnosti drugo. Prema Akoviću, nema prečaca do brzog rješenja, navodi Poslovni dnevnik.
“Mislim da nije realno da ove sezone imamo brod Bar-Bari. Čuli smo neke najave da će biti pokrenuta linija Bar-Ancona, ali to nije sigurno. Ne mislim da je to tako jednostavno. Sezona je doslovno sutra i ne može se sve tako brzo organizirati”, rekao je Ćazim Alković.
Dok se traži izlaz, sve treba preispitati. Ističe to novinarka Biljana Dabić, koja gotovo dva desetljeća izvještava o radu Barske plovidbe.
Mnogo je tragova ostalo na poslovnom putu ove tvrtke. Svjedočenje novinara kaže da su neki za ponos, a neki za Specijalno državno tužiteljstvo. A kada govorimo o njima, brojke mogu puno reći.
Nužna pomoć države
“Prije nekoliko desetljeća imala je preko 40 teretno-putničkih brodova, a danas imamo samo četiri teretna broda, a dug Barske plovidbe prema državi Crnoj Gori je preko šest milijuna eura.
Od 2016. godine do danas nismo imali liniju Bar-Bari-Bar, postojao je povratak preko Dubrovnika, što je svakako bila skuplja opcija, a s druge strane možda za neke neprihvatljiva, točnije neprihvatljiva kao vid putovanja. Apsolutno u ovom trenutku, nažalost, ne vidim bez pomoći i potpore države da Barska plovidba kupi brod i da taj projekt može ponovno zaživjeti”, rekla je novinarka Biljana Dabić.
Malo je vjerojatno da će državna pomoć uskoro stići jer resorno ministarstvo izražava spremnost, ali ne pokazuje put. Bez linije Bar-Bari zatvoren je važan prozor u svijet.
“Imate priliku, imate prozor u svijet, treba ga iskoristiti, samo treba otvoriti prozor i pogledati”, zaključio je pomorac Željko Boljević.
Nakon pravog pokreta začetog na Murteru, koji je prije više od dva desetljeća revitalizirao drevno jedrenje na latinsko idro u tradicijskim drvenim brodovima te urodio nizom regata u dalmatinskim otočnim mjestima, konačno su donesena pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih drvenih brodova tipa gajeta, leut, guc, kaić i batana. Uvršten je i dodatak o jedriličarskim pravilima u natjecanju, piše Otvoreno more.
O tom dobrodošlom dokumentu s čime se unificiraju natjecateljske propozicije, te utvrđuje pojam različitih tipova tradicijskih brodova obavijestila je Marinka Fržop, predsjednica Udruge Betinska gajeta. Na njihov je poticaj lani održan prvi sastanak svih regatijerskih udruga iz sjeverne Dalmacije; s otoka Murtera, te Zlarina, Prvića, s Pašmana i Zadra. Pridružili su im se i predstavnici Muzeja betinske drvene brodogradnje.
“Tada smo se usuglasili oko nekih pravila i odlučili da zajedničko djelovanje bude pod krovnim nazivom “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograditeljske baštine sjeverne Dalmacije”, kaže Marinka Fržop.
Na drugom sastanku u Murteru, sredinom siječnja ove godine, koji je sazvala Udruga Latinsko idro dogovoreni su još neki detalji. Potom su sve udruge iz „Koordinacije“, nakon rasprava sa svojim članstvom, potpisale pravila. To su Ekološka udruga Šepurine s otoka Prvića, Udruga Južnje strane iz Jezera, Udruga sv. Andrija iz Tisnoga, Udruga Betinska gajeta 1740. iz Betine, Udruga Latinsko idro iz Murtera, Udruga Frkata iz Ugrinića na Pašmanu, te Udruga Kanata iz Zadra.
“Sve one priređuju manifestacije vezane uz tradicijsko jedrenje i drvene brodove i ovo je prvi put da su sve udruge sjele za isti stol i uskladile definiciju tradicijskog broda. Drveni brod treba ostati što tradicionalnijeg izgleda i kako je određeno pravilima, posebnom nagradom treba nagraditi brod koji je najbolje opremljen „po starinsku“ bez plastičnih dijelova plastičnih dijelova u opremi broda i opremi za jedrenje”, sa zadovoljstvom govori Fržop.
Dogovorili smo se da na svim regatama važe ista pravila i da sve udruge organiziraju svoje regate prema ovim pravilima, dodala je i zaključila:
“Ovo je jako važno svim udrugama za njihov rad te za očuvanje tradicije drvene brodogradnje i maritimne baštine. Važno je sudionicima regate da se u opremi broda drže zadanih okvira, a pravila je moguće dopunjavati”.
“Mi, hrvatski građani, želimo glasati na izborima u srijedu, ali nam to država nije omogućila”, tvrdi Antonio Jurišić, zadarski pomorac koji se za portal Otvoreno more javio iz Norveške.
Antonio je jedan od ukupno šest hrvatskih pomoraca u posadi tankera pod zastavom Bahama koji ne mogu pristupiti glasanju iako žele iskoristiti svoje građansko i biračko pravo.
“Čim smo doznali datum izbora obratio sam se Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Oni su nam rekli da kao pomorci pod stranom zastavom nemamo pravo glasovati na brodu, nego samo u hrvatskom konzulatu ili ambasadi. Nazvao sam Ministarstvo vanjskih poslova koje nam je to potvrdilo. U norveškom Bergenu, koji je 40 kilometara od naše luke ukrcaja, nalazi se hrvatski konzulat. Mislio sam obavijestiti našeg konzula da dođe do broda kako bi mogli glasati, ali na stranicama konzulata stoji da smo prijave za glasovanje trebali dostaviti do 6. travnja. Nama je to bilo nemoguće napraviti jer nismo znali kada ćemo pristati u Norveškoj”, priča Antonio Jurišić, koji se pita zašto na izborima nije moguće glasovanje elektronskim putem. Ovako se osjećaju diskriminirano samo zato što rade posao izvan Hrvatske.
Odgovor je Otvoreno more pokušalo dobiti od Jadranke Nižić-Peroš, zamjenice predsjednika izbornog povjerenstva za 9. Izbornu jedinicu.
“Bojim se da se takve situacije ne mogu više riješiti”, kaže sutkinja Nižić-Peroš.
“Svi naši sugrađani s pravom glasa koji su se našli u inozemstvu, odnosno koji na dan glasanja neće biti u mjestu prebivališta, mogli su se ispisati, dobiti tzv. žutu potvrdu, i s njom se prijaviti na privremeno biračko mjesto, odnosno u mjestu gdje će biti na dan glasanja. U svakoj izbornoj jedinici postoje takva mjesta. Ako se naši pomorci koje spominjete nisu prijavili do isteka roka 6. travnja, bojim se da neće moći glasati, jer su birački popisi na takvim mjestima već zaključeni”, kaže zamjenica predsjednika Izbornog povjerenstva za 9. Izbornu jedinicu.
Povjerenstvo 9. Izborne jedinice zaprimilo je biračke popise sa sedam brodova Tankerske plovidbe na kojima će glasovati pomorci koju pripadaju različitim izbornim jedinicama. No hrvatskim pomorcima pod stranim zastavama glasanje je značajno otežano pa se s razlogom pitaju zašto ne mogu glasovati elektronskim putem.
“Nažalost, takve stvari kod nas još nisu moguće, iako bi značajno olakšale organizaciju izbornog procesa. Oko toga pitanja se obratite DIP-u”, kaže Jadranka Nižić-Peroš.
Na području 9. Izborne jedinice su inače 642 biračka odbora u kojima je angažirano 6.420 ljudi.
Veleposlanstvo: Možete glasovati ako imate prebivalište u Norveškoj!
Antonio Jurišić se zbog glasanja obratio i hrvatskom veleposlanstvu u Oslu, prenosimo odgovor kojeg je dobio:
„S obzirom na to da se do 6. travnja 2024., Vi i hrvatski članovi posade niste (prema navodima) prethodno registrirali za glasovanje u inozemstvu odnosno u Veleposlanstvu RH u Oslu, kao jedinom biračkom mjestu, na žalost Vam neće biti omogućeno glasovanje 16. i 17. travnja 2024. Ukoliko netko od hrvatskih članova posade eventualno ima prijavljeno prebivalište u Norveškoj (što možemo vidjeti po OIB broju) tada isti može doći glasovati u Oslo.
Isto tako, ako je netko od vas ishodio Potvrdu o glasovanju u inozemstvu (koju je mogao dobiti u Hrvatskoj) tada isto možemo odobriti glasovanje u Oslu.
Počasni konzul u Bergenu nema ovlasti za provođenje izbora, budući birački odbor u Bergenu (ili na brodu) imenuje izborno povjerenstvo na čijem području se nalazi sjedište trgovačkog društva koje je vlasnik brodova (brodar) na kojima se nalaze biračka mjesta, a na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Slijedom navedenog, ponavljamo, na biračko mjesto u Oslo može doći svaki birač koji se prethodno registrirao za izbore (do 6. travnja 2024) ili birač s prijavljenim prebivalištem u Norveškoj. Ukoliko želite provjere prebivališta, molimo dostavite OIB birača”.
"Uz sve moje kompetencije, ipak još nisam došao do statusa vidovitog Milana", sarkastično je komentirao odgovor iz hrvatskog veleposlanstva Antonio Juričić i činjenicu da je do 6. travnja morao prijaviti svoje mjesto za glasovanje.
“Brodovi kao ploveći gradovi od renesanse do danas” naziv je predavanja dr. sc. Mirka Sardelića koje će se održati u četvrtak 18. travnja u hotelu Park u Splitu s početkom u 18 sati, u organizaciji Rotary Cluba Split, piše Otvoreno more.
Dr. sc. Mirko Sardelić, viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU koji se usavršavao se na sveučilištima Cambridge i Sorbonne, a potom bio Fulbrightov stipendist na Sveučilištu Columbia u New Yorku održat će predavanje posvećeno renesansnim brodovima, tehnologiji njihove izrade i održavanju, bićima i predmetima na njihovim palubama, kabinama i spremištima, te naposljetku, međukulturnoj razmjeni predmeta, ideja i emocija koja se na njima i posredstvom njih događala.
Predavač je niz godina posvetio proučavanju procesa koji se događaju pri dodirima različitih kultura, ponajviše na prostoru Mediterana i euroazijske stepe. Oba ova prostora bila su kroz povijest izrazito obilježena (dobrovoljnim i prisilnim) migracijama i razmjenom. Kad se susretnu pripadnici različitih kultura, međusobno razmjenjuju predmete, ideje, tehnologije, živa bića (taoce, robove, radnike…), ali i emocionalne sadržaje.
Renesansni brodovi bili su poput malih plovećih gradova: imali su svoje “zidine” i unutarnju arhitekturu, hijerarhiju, privatne i javne prostore, oružje za obranu, kanalizaciju i ventilaciju, robne i prehrambene zalihe te, najvažnije, svoje (željene i neželjene) “stanovnike” koji su plovili zajedno u vrlo skučenim prostorima.
Svi dostupni pokazatelji iskazuju da je kruzing industrija u svijetu ponovo u snažnom uzletu. Nakon dvogodišnjeg pandemijskog zastoja, koji je ovom sektoru izbio milijarde i milijarde eura te nanio ogromne gubitke, gotovo do uništenja, krivulja potražnje za krstarenjima prošle je godine doživjela nagli skok i taj trend, kažu predviđanja, trebao bi se zadržati i u narednim godinama, piše Novi list.
Prema posljednjem izvješću CLIA-e (Međunarodnog udruženja u kruzing industriji), već je lani broj putnika na krstarenjima diljem svijeta dosegao 31,7 milijuna što je za 7 posto više nego pretpandemijske, 2019. godine, a najbrže rastući segmenti ove industrije jesu upravo ekspedicijska i istraživačka krstarenja. Nakon uspješne isporuke Scenic Eclipse II u travnju 2023. godine, Scenic grupa i MKM Yachts ugovorili su na riječkim navozima gradnju trupa novog broda koji bi, kad bude završen, trebao predstavljati novi master-piece u specifičnoj niši luksuznih ekspedicijskih krstarenja.
Detalji oko novog »polarca« zasad se čuvaju od javnosti i konkurencije, a osnaženje potpisanog ugovora očekuje se ubrzo, do početka ljeta, nakon čega se kreće s pripremama i nabavkom materijala za njegovu gradnju.
Oporavak tržišta
Vlasnik Scenic grupe Glen Moroney, brodarske kompanije čija flota broji 23 riječna kruzera te četiri morska, koji operiraju pod brendom Emerald i Scenic Eclipse, očekuje da bi proces izgradnje novog »polarca« iz klase Eclipse počeo krajem ove godine.
Novi, bolji, još luksuzniji otprilike je ono s čime se zasad jedino barata kad je u pitanju novi Scenicov brod, pa je Novi list od Moroneyja na početku razgovora htio čuti koliko su njegovu izgradnju inicirali zahtjevi tržišta, a koliko je u pitanju prestiž.
“Kad smo odlučili graditi prvi Eclipse, ulazili smo u nama potpuno novu tržišnu nišu za koju tada nismo imali kupce. Gradnja novog broda sada se nametnula kao potreba uvjetovana potražnjom klijenata za takvom vrstom krstarenja.
Pažljivo pratimo zahtjeve tržišta, svjesni činjenice da popunjenošću kapaciteta i nemogućnošću da ih primite, odbijate stare, ali i potencijalne nove klijente i to je ono što vas tjera u gradnje novih brodova. Kao što ste i sami spomenuli, kruzing industrija ponovo je u snažnom uzletu. Prodaja je tako velika i snažna da zahtijeva dodatne kapacitete.
Nakon pandemije, mnogi su hoteli i smještajni kapaciteti na kopnu bilježili veći promet dok se tržište krstarenja sporije oporavljalo. Prošle godine, doduše, nismo se vratili tako brzo kao što smo očekivali, međutim, nastavi li se dinamika prodaje aranžmana na Eclipse i Eclipse II kao u zadnja četiri mjeseca, imat ćemo u cijelosti popunjene kapacitete u idućoj godini. Ista je situacija i s našim riječnim i Emerald kruzerima jer sve sadašnje projekcije ukazuju da će buking naredne godine biti najjači ikad.
Osim u Rijeci, nedavno ste ugovorili gradnju još jednog, trećeg luksuznog kruzera klase Emerald u Vijetnamu.
“Da, riječ je o morskom kruzeru Emerald Kaia za kojeg rezanje čelika počinje u srpnju, a isporuka je planirana u travnju 2026. godine. S tim brodom operirat ćemo i nuditi krstarenja od Sredozemnog, Egejskog i Jadranskog mora do Sejšela.
Naspram 110-metarskih Azzure i Sakare, naših prvih Emerald kruzera, Kaia će biti nešto veći brod, dugačak 120 metara i moći će ugostiti dvadesetak gostiju više, a brojna poboljšanja, između ostalih, osjetit će se po većem broju restorana, većoj spa i zoni za rekreaciju te drugim pogodnostima i pratećem komforu krstarenja brodom te veličine”.
Održati brodogradnju
I na tim novogradnjama u Vijetnamu koristite jedan dio hrvatskih usluga i proizvoda, zar ne?
“Točno, od projektiranja do nadzora gradnje koju obavlja Hrvatski registar brodova. Također, motore smo dobavili preko hrvatske tvrtke, mnogo materijala i opreme ima hrvatski potpis, od liftova na brodu do uređenja interijera”.
Koji vam segment kruzinga nosi najbolje financijske rezultate?
“Sva naša tri brenda, riječni kruzing, Emerald i Scenic imaju slične financijske učinke. Eclipse kao naši najveći brodovi mogli bi biti najbolji, ali pod uvjetom popunjenih kapaciteta tijekom cijele godine. To su toliko skupi brodovi za održavanje da ih kontinuirano morate imati u punom pogonu.
Zbog poznatih problema koji su se u to vrijeme događali u Uljaniku, kasnili smo s prvim Eclipseom, tako da smo s tim brodom operirali svega šest mjeseci prije nego što je nastupilo pandemijsko »zaključavanje«. Potom smo krenuli u izgradnju drugog Eclipsea u Rijeci, a da praktički, nismo bili u prilici izgraditi taj naš brend istraživačkih jahti za polarne krajeve, međutim, taj bum bukinga koji smo priželjkivali i ciljali s tom klasom brodova upravo nam se sada događa”.
Koliko ste upoznati s programom restrukturiranja riječkog brodogradilišta?
“Ne znam detalje jer to i nema veze s nama. Jedino što znam iz razgovora s premijerom Plenkovićem i resornim ministrima jest da iskazuju vrlo jasnu podršku nastojanjima da se brodogradnja u Rijeci održi. Zadovoljni su što je »3. maj« uspio završiti i isporučiti nekoliko brodova, među kojima je bio i trup za Scenic Eclipse II, a koliko čujem očekuje se isporuka još jedne novogradnje”.
Posao bez gubitka
Ipak, činjenica je da ste ugovor za gradnju vašeg novog i skupog polarnog kruzera potpisali u okolnostima u kojima još nisu do kraja izdefinirani odgovori na neka od otvorenih pitanja. Za stari »3. maj«, nakon isporuke zadnjeg broda, predviđen je planirani stečaj, tvrtka-kći u postupku je postizanja pune poslovne operativnosti, a istovremeno se počelo s procesom njezine prodaje. Brine li vas to?
“Nisam zabrinut. Kad god da se to dogodi i tko god bude novi vlasnik »3. maj Rijeka 1905« morat će preuzeti obveze iz ugovora koji smo upravo potpisali. Bila bi potpuna ludost da tome ne bude tako jer ovaj projekt donosi brodogradilištu posao i kontinuitet u proizvodnom procesu i to prije svih ostalih potencijalnih projekata. Osim toga, Vlada je dala vrlo jasan signal da na ovom lokalitetu želi nastaviti i održati brodograđevnu djelatnost”.
Što je u scenariju nekih novih ljudi i neke nove vlade?
“Vjerujem da će svaka vlada na ovaj projekt gledati kao i dosadašnja jer je riječ o poslu koji nosi benefite regionalnom i nacionalnom gospodarstvu. Premijer Plenković u više nam je navrata dao do znanja da će se podrška s njihove strane nastaviti sve dok donosimo korist vašoj brodogradnji i gospodarstvu.
Pritom je postavio dva uvjeta: prvi, da izgradnja naših brodova ne predstavlja nikakav trošak za državni proračun, dok se drugi zahtjev odnosio na čim je moguće veći udio i angažman hrvatskih komponenti i tvrtki na našim novogradnjama. Prvi Eclipse, za razliku od ostalih zatečenih brodova u izgradnji u ono ružno vrijeme kraha i stečaja Uljanika, državu nije koštao ni centa.
Mi smo preuzeli brod, pokrili gubitke i dovršili ga u vlastitom aranžmanu. Eclipse II, kojeg smo izgradili u »3. maju«, završen je unutar planiranih financijskih i vremenskih okvira i opet nije hrvatsku državu i njezine građane koštao ništa. Što se tiče hrvatske komponente, cilj je bio doći do 50 posto udjela i to smo i postigli, premda premijer uvijek naglašava da želi još veći udio. Uvijek gledamo čim više uključiti domaće kooperante i dobavljače, pri čemu treba imati u vidu da se najskuplje komponente broda, poput brodskih motora, porivnika, klimatizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje voda, ne proizvode u Hrvatskoj.
Velika kompanija
Kao jedan od interesenata za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri spominje se i Kongsberg s čijim ste predstavnicima, kako čujem, imali određene razgovore u Norveškoj. Otvara li se to mogućnost neke suradnje, pa i mogućeg zajedničkog ulaska u vlasničku strukturu »3. maj 1905«?
“Da, imali smo određene razgovore i prema onom što smo imali prilike čuti Kongsberg ima neke vrlo značajne planove koje bi voljeli razvijati ovdje u Hrvatskoj, na ovom lokalitetu. Oni su vrlo velika kompanija čija proizvodna, projektna i uslužna lepeza obuhvaća cijelu pomorsku industriju. Ništa još do sada nije definirano, niti je moglo biti, sve će ovisiti o uspješnosti njihovih razgovora s hrvatskom Vladom.
Načelno ocjenjujemo da bi naše partnerstvo moglo biti dobro, svaka od strana posjeduje vještine, znanja i iskustva koje sinergijski mogu donijeti puno toga dobrog svim dionicima u bliskoj budućnosti. S naše strane nemamo plan ulaziti u vlasničku strukturu brodogradilišta, no znate kako se kaže – nikad ne reci nikad”.
Dokle god gradimo, bit ćemo u Rijeci
Zašto se u ovom razdoblju od godine dana, koliko je prošlo od isporuke drugog »Eclipsea«, za vrijeme koje uredno plaćate potkoncesiju riječkom brodogradilištu, niste odlučili da na ovom lokalitetu izgradite manji Emerald kruzer, umjesto u Vijetnamu?
“Zbog troškova, jednostavno rečeno. Što je manji brod, to je teže imati održivi projekt. Već i sam podatak da u zadnjih 25 godina prije našeg prvog Emerald broda nije postojao kruzer s pet zvjezdica za stotinu putnika, izgrađenih za Mediteran, dovoljno upućuje kako za to postoji dobar razlog. Iznimno je teško graditi takve vrste brodova uz ekonomski opravdanu računicu. Troškovi su veliki dok, s druge strane, to su ipak jednostavniji brodovi od klase Eclipsea koje, pak, ne možete graditi u Vijetnamu. Naša postojeća potkoncesija izdana je na deset godina, do 2030. godine, a naša je intencija ostati sve dok nas, uvjetno rečeno, žele i dokle god gradimo. Ili obrnuto, dokle god mi gradimo, vjerujem da će nas htjeti imati u potkoncesiji.
Tvrtka za krstarenja Norwegian Cruise Line Holdings (NCLH) otkrila je da širi flotu s narudžbom do osam brodova za krstarenje sljedeće generacije koje će izgraditi talijanski brodograditelj Fincantieri, prenosi Offshore Energy.
Kompanija je naručila četiri nova kruzera sljedeće generacije, dva za brendove Regent Seven Seas Cruises i dva za brendove Oceania Cruises.
Brodovi određeni za Regent Seven Seas Cruises predviđeni su za isporuku 2026. i 2029. godine, a imat će bruto tonažu od 77.000 tona i primati približno 850 putnika.
U međuvremenu, brodovi za Oceania Cruises, predviđeni za isporuke 2027. i 2028. godine, imat će bruto tonažu od 86.000 tona i primati oko 1.450 putnika. Ugovor za ove četiri novogradnje je sada na snazi i već je osiguran kroz financiranje.
Štoviše, NCLH je potpisao pismo namjere (LOI) za izgradnju četiri dodatna kruzera. Očekuje se da će narudžba za četiri broda zamijeniti zasebnu narudžbu za dva broda za Oceania Cruises koja je prvobitno poslana kako bi se osigurala dostupnost u brodogradilištu, navodi Offshore Energy.
Prema Fincantieriju, narudžba za NCLH još je u fazi finalizacije. Isporuka drugog broda Oceania Cruises ugovorom je predviđena za četvrto tromjesečje 2028., ali bi mogla biti odgođena do 2029., istaknuo je brodograditelj.
Ovi brodovi, predviđeni za isporuku 2030., 2032., 2034. i 2036., bit će najveći ikada izgrađeni za Norwegian Cruise Line, s bruto tonažom od približno 200.000 tona i kapacitetom za prihvat oko 5.000 putnika svaki.
“Posebno smo ponosni na ovaj impresivan novi ugovor i partnerstvo s povijesnim i prestižnim klijentom kao što je Norwegian Cruise Line Holdings, potvrđujući kontinuitet strateških odnosa koje smatramo velikom industrijskom vrijednošću. Važna prekretnica za naša brodogradilišta i povijesni sporazum za Grupu, koji potvrđuje snažan oporavak tržišta i ulaganja koja smo planirali u našem novom industrijskom planu,” izjavio je Pierroberto Folgiero, izvršni direktor i generalni direktor Fincantierija.
“Uzbuđeni smo što nastavljamo naše partnerstvo s Fincantierijem na ovoj strateškoj narudžbi za budućnost naše tvrtke. To će osigurati postojano uvođenje najsuvremenijih plovila u našu flotu i učvrstiti naš dugoročni rast,” rekao je Harry Sommer, predsjednik i glavni izvršni direktor Norwegian Cruise Line Holdings.
Svaki brend dizajnirat će svoju novu klasu brodova i usredotočiti se na stvaranje najvećih, najučinkovitijih i najinovativnijih plovila u svojoj floti. Usklađujući se s naporima NCLH-a u pogledu održivosti, očekuje se da će novi dizajni brodova unaprijediti put prema dekarbonizaciji.
Kanadski brodovlasnik Seaspan Energy porinuo je drugi od svoja tri broda za opskrbu LNG-jem od 7.600 cbm, Seaspan Lions.
Kako Offshore Energy navodi, ova serija plovila je duga 112,8 metara, široka 18,6 metara i gaza 5 metara, s projektiranom brzinom od 13 čvorova. Ove brodove gradi CIMC Sinopacific Offshore & Engineering (CIMC SOE).
Za projektiranje navedenih brodova, Seaspan je surađivao s kanadskim timom VARD Marine na ugradnji novih tehnologija koje bi mogle pridonijeti smanjenju emisija i podvodne buke.
Prema Seaspanu, dizajn je usredotočen na sigurnu, učinkovitu i ekonomičnu opskrbu gorivom više tipova brodova. Dizajn će omogućiti brodu ship-to-ship bunkeriranje LNG-a te obalne i kratke pomorske operacije, piše Offshore Energy.
Ova su plovila dobila ime po legendarnim planinama zapadne obale, a prva dva plovila, Seaspan Garibaldi (Nch’kay̓) i Seaspan Lions (Ch’ich’iyúy Elxwíkn), bit će isporučena 2024., a treće plovilo stići će 2025. godine.
“Rješavanje nedostatka LNG infrastrukture na Zapadnoj obali imat će ključnu ulogu u stvaranju novih tržišta za goriva s nižim emisijama ispušnih plinova i održiviju pomorsku industriju”, rekao je Ian McIver, predsjednik Seaspan Energyja.
“Razumijemo važnost pružanja rješenja za skladištenje goriva s niskom razinom ugljika za vlasnike brodova koji žele dekarbonizirati svoje operacije i predani smo podršci prijelaza na čišća brodska goriva s nižim emisijama u Britanskoj Kolumbiji, Kanadi i u svijetu”.
Seaspan Lions pružat će usluge bunkeriranja LNG-a za plovila na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, postavši tako prva tvrtka koja će pružati te usluge na sjeverozapadnom Pacifiku.
U međuvremenu, Seaspan Garibaldi je spreman isporučiti rješenja za nisku emisiju ugljika na globalnom tržištu i bit će smješten u regiji Panama. Brod je porinut početkom ove godine.
Šest je potencijalnih ponuditelja koji u ovoj, neobvezujućoj fazi iskazuju interes za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri 3. maj Rijeka 1905.
Potvrdio je to za Novi list predsjednik Nadzornog odbora »3. maja« Juraj Šoljić, ali zasad nije htio otkriti o kojim je potencijalnim ponuditeljima riječ. Neki od tih iskaza interesa već su zaprimljeni poštom, a jučer do 15 sati u riječkom su brodogradilištu i od ostalih dobili najave i potvrde mailom da su odaslane.
Prema onom što su uspjeli neslužbeno saznati, lepeza ponuditelja poprilično je šarolika, od moćnog Kongsberga i Palumbo grupe do kanadskog startupa.
Velika tvrtka
Ono što se već duže vremena šuška u kuloarima, sada je potvrđeno kroz iskaz interesa Kongsberg grupe čiji predstavnici već duže vrijeme vode razgovore s hrvatskom Vladom i Ministarstvom obrane oko moguće suradnje na programu gradnje višenamjenskih vojnih brodova koji bi se gradili u domaćim brodogradilištima, navodi Novi list.
Ova internacionalna grupacija sa svoja tri ključna segmenta poslovanja – maritimnim, vojnim i digitalnim, lani je ostvarila prihode od gotovo 3,5 milijardi eura, imali su 13.300 zaposlenika, a njezin najveći dioničar je norveška država.
U Rijeci je Kongsberg prisutan kroz poznatu projektantsku tvrtku Navis Consult, koja od 2019. godine posluje u sastavu ove grupacije, a Norvežani su uspješno surađivali i s “Đurom Đakovićem” te šibenskim brodogradilištem Iskra.
Palumbo grupa, koja operira sa sedam brodogradilišta na Mediteranu, u domaćoj je javnosti najpoznatija kao vlasnik remontnog brodogradilišta Viktor Lenac koji s talijanskim vlasnikom uspješno brodi od kraja 2018. godine, kada je ova kompanija kupila dionice i ovo kvarnersko brodogradilište preuzela od dotadašnjih vlasnika, zadarske Tankerske plovidbe i Uljanika.
Neke od minulih poslovnih godina bile su rekordne za “Viktor Lenac” po ostvarenim prihodima i neto dobiti, međutim, talijanski vlasnik svih ovih godina redovito je zaradu raspodjeljivao u zadržanu dobit, dodatno time ojačavajući kapital “Lenca”.
Prema neslužbenim saznanjima, interes Palumbo grupe za trećemajske navoze nije od jučer, baratalo se određenim indicijama još prije nekog vremena, a iskaz interesa potvrda je da je ta tema, očito, još uvijek aktualna u Napulju, gdje je sjedište grupe.
Iskaz interesa za kupnju 100-postotnog udjela u trećemajskoj tvrtki-kćeri, kako je i naslovljen javni poziv domaćoj i inozemnoj investicijskoj javnosti, stigao je i od strane Hrvatsko-slovačke gospodarske komore, organizacije čija je glavna misija pružanje usluga i informacija za članove koji se bave gospodarskom razmjenom ili ulaganjima u Hrvatskoj ili Slovačkoj.
Čisti brodovi
Tu je i tvrtka Veer Corporation koja očito ima i splitsku podružnicu, a iza koje stoji Kanađanka Danielle Doggett, osnivačica i izvršna direktorica dviju startup brodarskih kompanija s nultom emisijom – Sailcargo Inc. i Veer Corporation, čiji je cilj izgraditi prvu oceansku flotu sto posto “čistih” brodova za prijevoz kontejnera, ističe Novi list.
Gotovo, pa očekivano, iskaz interesa za riječke navoze stiže i od rumunjskog poduzetnika Gabriela Comanescua, vlasnika i direktora kompanije Grup Servicii Petroliere (GSP). Ovaj se Rumunj isticao kao potencijalni kupac Uljanika 1856, međutim, od te akvizicije na kraju nije bilo ništa. Nakon niza neuspješnih dražbi, na koje se nitko od potencijalnih kupaca nije javljao, pa tako ni Comanescu, gordijski čvor s novim Uljanikom na kraju je presječen tako da je država odnosno CERP otkupio većinski poslovni udjel i pozajmilo 10 milijuna eura pulskom brodogradilištu.
Prema dostupnim informacijama, uz Kongsberg, još je jedan iskaz interesa za kupnju trećemajske tvrtke-kćeri stigao iz Norveške, a koliko čujemo radi se o dvama brodogradilištima. Nakon dostave iskaza interesa, potencijalni ulagači do 30. travnja moći će pregledati dokumentaciju vezanu uz “3. maj 1905”, tvrtke-kćeri s temeljnim kapitalom od 10,3 milijuna eura.
Minimalni uvjeti i brodograđevna djelatnost
Prema javnom pozivu, koji je objavljen prije mjesec dana, Uprava “3. maja”, uz suglasnost NO-a, pozvala je ulagače na iskazivanje interesa za kupnju 100-postotnog udjela u tvrtki-kćeri, no sami uvjeti i cijena nisu naznačeni u javnom pozivu. U ovom krugu, naime, utvrđuje se samo postojanje interesa te minimalni uvjeti koji ponuđači moraju ispuniti, pa tako, između ostalog, moraju dostaviti i i izjavu kojom potvrđuju da se bave brodograđevnom djelatnošću, odnosno da namjeravaju nastaviti gradnju brodova na riječkom lokalitetu.
