Muzej betinske drvene brodogradnje postao je ovih dana bogatiji za jedan artefakt, iz vremena kada ljudima nisu trebali javni bilježnici za ovjeru pravnih poslova, piše Šibenski.hr.
Jedino potpis, a još u starije vrijeme za jamstvo zadane riječi bio je dovoljan brk muža, kao oznaka časti. Papir koji je doniran Muzeju, zajedno s pričom o drvenome kaiću na koji se odnosi o tome svjedoči, jednako i o činjenici koliko je brod oduvijek značio ljudima uz more.
Muzej je na svojim mrežnim stranicama objavio sljedeće:
„U subotu, 6. travnja, svojim nas je posjetom obradovao gospodin Ante Mijat iz Srime. Donio nam je na dar zanimljiv dokument iz obiteljskog arhiva. Dokument naslovljen “Pogodba” iz 1940. godine svjedoči o narudžbi kaića duljine 5,2 m kojeg je naručio njegov pokojni otac Marijan od brodograditelja Petra Urode iz Betine.
U pogodbi stoje sljedeće specifikacije:
“Kaić da bude izrađen korbe od hrastovine i bristovine, a pošiven borovinom, zabijen brukvam galarzanima, piturati dvi ruke boje. Kaić ima sa sobom pajole i jargolu. Za svotu od 4.000 dinara.
Kaić da bude gotov do 15. 1. 1941. godine, od kojeg sam dobio na račun 500 dinara, a ostalo kada bude gotovo”.
Inače, predmetni kaić služio je za ribolov, prvenstveno na sviću, u Šibenskom kanalu u blizini Jadrije gdje je obitelj Mijat tada živjela. Bio je opremljen raznim ribarskim artima. Otac je rado lovio po jugu kad bi se riba sakrila po rupama i “kantunima” uz kraj. Majka bi potom ribu nosila prodavati na šibensku tržnicu. Nažalost, otac je poginuo u 2. svjetskom ratu i kasnije se kaić manje koristio. Kaže nam Ante da su kaić prodali zbog straha od krađe. Budući da je imao i pentu bio je zgodna prilika. Po stričevu savjetu prodali su kaić 60-ih godina 20. stoljeća kupcu iz Šepurine na Prviću. Posljednji vlasnik bio je iz Srime gdje je kaić i uništen 90-ih.
Foto: Ivo Batričević Privatna arhiva / Dubrovački dnevnik
U škotskom brodogradilištu John Brown & Co. Ltd, Clydebank britanski je brodar Cunard sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća naručio četiri istovjetna putnička broda klase Saxonia za održavanje prekooceanske linije za Kanadu. Imali su po 21.700 bruto tona, bili dugi 185 i široki 24,5 metara, piše Dubrovački dnevnik.
Četiri DRG parne turbine ukupne snage 24.500 KS omogućavale su im preko dvije propele brzinu od 19,5 čvorova. Mogli su prihvatiti 125 putnika u prvom i 800 putnika u turističkom razredu.
Prvi brod Saxonia, po kojem je serija i dobila ime, zaplovio je 1954. Sljedeće godine su mu se pridružili Ivernia i Carinthia, a 1956. i Sylvania. Na liniji do New Yorka i Montreala novi Cunardovi lajneri uspješno plove do 1962., kada definitivno gube transatlantsku konkurenciju sa sve modernijim zrakoplovima.
Foto: Ivo Batričević Privatna arhiva / Dubrovački dnevnik
Smještaj radnika u Iraku
Carinthia je raspremljena već 1967. i prodana brodarskoj kompaniji Sitmar Lineu za kojeg prvo plovi pod imenom Fairland, a potom i Fairsea. Nakon što je vjerno služila brojnim gospodarima, konačno se kao China Sea Discovery koristi za privremeni smještaj stranih radnika u Iraku. Početkom 2006. izrezana je u indijskom rezalištu brodova Alang. Iste 1967. godine Sitmaru je prodana i Sylvania koja mijenja ime u Fairwind.
Od 1988. je Dawn Princess i konačno od 1993. nama dobro poznati Albatros, izrezan 2004. također u Alangu. Cunard modernizira preostala dva broda koji počinju ploviti na kružnim putovanjima. Ivernia postaje Franconia, dok Saxonia mijenja ime u Carmania. Nažalost, posao se nije najbolje odvijao pa su brodovi 1971. raspremljeni u luci Southampton te nakon pola godine prebačeni na ušće rijeke Fal, navodi Dubrovački dnevnik.
Kupnja tajnovite malteške tvrtke
Blizance je na dražbi 1973. kupila tajnovita malteška, a zapravo sovjetska kompanija Nikroie Maritime Corporation koja ih iznajmljuje u Sovjetski Savez. Od tada Franconia plovi za Dalekoistočnu kompaniju Far Eastern Shipping Company (FESCO) iz Vladivostoka s novim imenom Fedor Shalyapin, a Carmania za crnomorsku kompaniju Black Sea Shipping Company (BLASCO) iz Kijeva kao Leonid Sobinov. Prvih godina oba broda plove na kružnim putovanjima u vodama oko Australije i Južnog Pacifika. U vrijeme tzv. Angolske krize korišteni su za prijevoz kubanskih trupa iz Havane u Angolu.
Foto: Ivo Batričević Privatna arhiva / Dubrovački dnevnik
U Sredozemlje dolaze tek koncem sedamdesetih godina. U Dubrovnik prvo dolazi Leonid Sobinov dana 31. kolovoza 1978. i 12. srpnja 1979., što su mu ovdje bile i jedine posjete. Fedor Shalyapin prvi put uplovljava u grušku luku 8. listopada 1982. Nastavlja dolaziti po tri puta godišnje 1983.,1984. i 1986., a nakon posljednjih uplovljavanja 13. lipnja i 19. rujna 1987. ovamo se više nikada nije vratio.
Leonid Sobinov je raspremljen 1995. u ukrajinskom Ilichevsku da bi 1999. bio konačno izrezan u indijskom rezalištu brodova Alang. Fedor Shalyapin je raspremljen u istoj luci 1996. Na put za indijsko rezalište Alang zaplovio je u siječnju 2004. pod imenom Salona (prije odlaska u rezalište brodovi obično mijenjaju imena), gdje je uz bok broda blizanca Albatros, nekadašnje Sylvanie, uskoro i skončao život u hrpi starog željeza. Tako su u škotskom Clydebanku na istom mjestu rođena sva četiri nekadašnja Cunardova broda blizanca i u istom indijskom rezalištu su završili svoje zanimljive plovidbe u kojima su pod raznim imenima veoma često znali posjećivati i Dubrovnik.
Tradicija lađarenja u Sisku duga je 20 godina. Svo to vrijeme članovi Udruge lađara Sisak naporno rade i treniraju. Iako do sada nisu ostvarili zapaženiji rezultat na maratonu lađa na Neretvi, okupili su ekipu, novog trenera i obnovili staru lađu – sve kako bi ove godine pokušati ostvariti najbolji rezultat na maratonu lađa na Neretvi do sada, piše HRT Magazin.
Godinu dana sisački lađari radili su kako bi obnovili staru i dotrajalu lađu.
“Uložili smo puno truda u nju i nadamo se da će biti dobra. Ne očekujemo čuda, ali nadamo se da će biti dobra za treninge i poslužiti nas još 10-ak godina”, kaže Alen Osmanić, Udruga lađara Sisak.
Dok su je obnavljali, treninge su održavali na suhom. Novu, dodatnu motivaciju, lađarima je dao i novi trener, dvostruki olimpijac koji je s ekipama koje je do sada trenirao, neretvanski maraton lađa pokorio devet puta.
“Moj projekt treninga je takav da se trenira kvalitetno i malo više nego ostali, ali on donosi i rezultate. Vidjet ćemo koliko ćemo se popraviti, a popravit se hoćemo”, vjeruje Ivan Šabijan, trener.
Treniraju najmanje četiri puta tjedno po dva sata. Lađarenje, kažu, ne poznaje dobne granice, a svatko od njih u lađi i veslanju pronašao je i dio sebe, ističe HRT Magazin.
“Prije jedno 11 godina, imao sam dosta ludih prijatelja koji su se zaljubili u ovaj sport, pitali su me da dođem, svidjelo mi se i tako je to ostalo”, kaže Ivan Heski, predsjednik Udruge lađara Sisak.
“Počeo sam prije dvije godine. Sad imam 51 godinu. Nagovorili su me ovi divni ljudi, a postoji i motivacija sad kad imamo trenera. Želja za dokazivanjem i uspjehom, na kraju krajeva grad smo na tri rijeke, Kupa prolazi kroz centar grada”, kaže Robert Bernić, Udruga lađara Sisak.
“Trudimo se, radimo i treniramo. Ima i dosta velik broj novih ljudi koji su se zainteresirali. Treniramo cijelu godinu, ozbiljno je odrađen suhi dio priprema i sad smo već više od mjesec dana na vodi u lađi. Nadamo se najboljem ove godine”, kaže Saša Borić, Udruga lađara Sisak, kapetan ekipe.
Ove je godine cilj sisačkih lađara na maratonu lađa ući u društvo 10 najboljih ekipa, a možda i popeti se na postolje.
Svečanom akademijom u zgradi Exportdrva na Delti proslavljeno je 75 godina kontinuiranog djelovanja Pomorskog fakulteta u Rijeci, najstarijeg gradskog visokog učilišta i vodeće visokoškolske ustanove za obrazovanje u pomorstvu u Hrvatskoj i široj regiji.
Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici iz državnih, županijskih i gradskih institucija, kao i predstavnici Sveučilišta, međunarodnih asocijacija, pomorskih organizacija, udruženja i sindikata te pomorskog gospodarstva, a svojim nastupom uveličala ju je klapa Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice, prenosi Novi list.
Foto: Milan Đekić / Novi list
O povijesti i sadašnjosti Pomorskog fakulteta govorila je dekanica Ana Perić Hadžić koja je podsjetila na sve ključne trenutke u razvoju ovog, na međunarodnoj pomorskoj sceni poznatog i priznatog visokog učilišta, od osnutka, 1949. godine, kada je s radom počela Visoka pomorska škola, do današnjih dana koji nose nove izazove, kako na području obrazovanja studenata, tako i u znanstveno istraživačkom radu, domaćim i međunarodnim projektima, suradnji s gospodarstvom i sudjelovanju u životu lokalne zajednice.
Studenti u središtu
Za postignuće ključnih točaka razvoja, istaknula je dekanica, bila je potrebna hrabrost, snaga i ustrajnost.
“Danas, s ponosom možemo reći da je Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci vodeća visokoškolska institucija, ne samo u Republici Hrvatskoj već i široj regiji, koja obrazuje kadrove u pomorstvu i prometu, razvija znanstvenoistraživački i stručni rad u skladu s potrebama pomorskog gospodarstva, za dobrobit lokalne, regionalne, nacionalne, a usudim se reći i međunarodne zajednice. Zadržati ovakvu jedinstvenu poziciju, temeljenu prije svega na tradiciji, iznimna je odgovornost. Biti i ostati lider u obrazovanju, podrazumijeva kvalitetno izvršenje osnovnog zadatka – pružiti studentima kvalitetno, relevantno i učinkovito visoko obrazovanje.
Danas, Pomorski fakultet u Rijeci provodi studije na svim razinama obrazovanja: sveučilišne prijediplomske i diplomske studije: Nautike, Brodostrojarstva, Elektroničkih i informacijskih tehnologija, Prometa i mobilnosti i Logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu te doktorski studij ‘’Pomorstvo’’ za stjecanje najvišeg akademskog stupnja – doktora znanosti”, rekla je Perić Hadžić, podsjetivši kako je, kroz 75 godina djelovanja, na Pomorskom fakultetu ukupno promovirano više od 14.000 diplomanata iz svih područja Republike Hrvatske i iz 24 države svijeta te je obranjeno više od 250 znanstvenih magistarskih i doktorskih radova.
“Studenti su naš središnji interes i ravnopravni članovi naše akademske zajednice. Oni su naši najbolji promotori. U radu sa studentima potičemo individualni pristup, male grupe, poticajnu i kreativnu atmosferu. U nastavnom procesu se koristi visoko sofisticirana oprema – simulatori, laboratoriji, specijalizirane učionice, plovila i poligoni. Posebno ističemo Edukacijsku radionicu Torpedo koja je namijenjena provođenju praktične nastave i istraživanju. Uvodimo nove metode i modele učenja te se ponosimo testiranjem znanja u simuliranom i virtualnom okruženju. Nastavnom procesu posvećeno je 80-ak nastavnika, ali i još toliko vanjskih suradnika i renomiranih stručnjaka iz gospodarstva”, rekla je Perić Hadžić.
Međunarodno udruženje
Okupljene je pozdravio i Takeshi Nakazawa, izvršni direktor Međunarodnog udruženja pomorskih učilišta, naglasivši dobru suradnju s riječkim Pomorskim fakultetom koja traje već gotovo dva desetljeća te naglasivši potrebu snažnog uključivanja mladih nastavnika, ali i studenata u rad ove međunarodne organizacije, ističe Novi list.
“Na taj način naša će se suradnja nastaviti ne samo u idućem desetljeću, nego i u narednih 75 godina”, kazao je Nakazawa.
Marta Žuvić, prorektorica riječkog sveučilišta, obljetnicu Pomorskog fakulteta nazvala je važnim datumom u povijesti Sveučilišta u Rijeci.
“Riječko sveučilište otvoreno je i okrenuto budućnosti Europe i svijeta, a budućnost gradimo s naših 16 fakulteta, 16 tisuća studenata i više od tri tisuće zaposlenih. Pomorski fakultet jedna je od najvažnijih sastavnica tog sustava, s kontinuiranim iskoracima u nastavnom procesu, korištenju novih tehnologija i znanstveno-istraživačkom radu”, rekla je prorektorica.
Vitalni 75-godišnjak
Pomorski fakultet u Rijeci gradonačelnik Marko Filipović je opisao kao vitalnog sedamdesetpetogodišnjaka, duboko integriranog u život grada.
“Pomorski fakultet je educirao generacije studenata koji su i danas zapovjednici i upravitelji stroja na svim svjetskim morima, a obavljaju i najzahtjevnije poslove u pomorskom gospodarstvu. Grad Rijeka u Pomorskom fakultetu ima pouzdanog suradnika, a uz primarnu ulogu edukacije studenata Fakultet je na različite načine integriran u život naše zajednice. Suradnja Grada i fakulteta uvijek je bila na zavidnoj razini, a vjerujem da će tako biti i nadalje”, rekao je Filipović.
Izabela Linčić Mužić, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije, naglasila je kako Pomorski fakultet baštini tradiciju visokog pomorskog obrazovanja još od Carsko-kraljevske mornaričke akademije, ali je i danas visokoškolska ustanova koja ide u korak s najnovijim trendovima u obrazovanju, tehnologijama i znanstveno-istraživačkom radu.
“Primorsko-goranska županija je jedno od središta obrazovanja i pomorstva, a gotovo da nema obitelji u kojoj barem jedan od članova nije pomorac ili je to bio. A naši pomorci ujedno su i najbolji promotori našeg kraja u svijetu”, rekla je pročelnica.
Zahvaljujući gotovo pola milijuna eura vrijednoj investiciji u proizvodnju energije ugradnjom sustava dizalice topline s morskom vodom s mogućnošću rada u režimu grijanja i režimu hlađenja, kojom su obuhvaćene četiri zgrade u zoni Stare Martinšćice, Brodogradilište »Viktor Lenac« smanjit će godišnju potrošnju električne energije za oko 156.000 kilovatsati, kao i smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 36.600 kilograma godišnje, piše Novi list.
Riječ je o projektu s kojim se startalo u lipnju 2022., a financiran je iz fondova Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP), uz nacionalno sufinanciranje Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je 480.312 eura, od čega 232.583 eura čine bespovratna sredstva.
Jučer je u Lencu održana završna press-konferencija na kojoj je o projektu govorio njegov voditelj Zdenko Vidmar dok je predsjednica Uprave Lenca Sandra Uzelac najavila daljnje planove.
“Remont brodova nije djelatnost koja je »čista«, ali se može puno toga učiniti da se smanji utjecaj na okoliš”, kazala je Uzelac, ustvrdivši da u brodogradilištu već dulji niz godina ulažu nemala sredstva u ekološki prihvatljivija i energetski održivija rješenja.
“Živimo i radimo uz more i od mora, u susjedstvu turistički orijentirane općine Kostrena i naša je dužnost čuvati i odnositi se odgovorno prema okolišu”, istaknula je Uzelac. Dodala je da su realizirana ulaganja osigurali brodogradilištu i poprilične energetske uštede kao što je, primjerice, uvođenje LED rasvjete na praktički kompletnom području brodogradilišta, instalacije frekventnih pretvarača, kao i niza druge energetski i ekološki prihvatljivije opreme, navodi Novi list.
Osvrnula se i na nastojanja i činjenja da se smanje količine proizvedenog otpada. U Lencu su opasni otpad uspjeli suzbiti da im čini jednu četvrtinu u ukupnim količinama, a rečeno je i da se oko 50 posto otpada reciklira. Rezultati analiza Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ukazuju da je more u Martinšćici odlične kakvoće, pohvalila se Uzelac.
Spomenula je i aktualne zahvate na obnovi velikog Doka 11 jer će se završetkom tog projekta postići i učinkovitije upravljanje tim dokom. Uzelac je najavila i skoru rekonstrukciju sustava klimatizacije u objektu tamošnje kantine, novih energetski učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih aparata za zavarivanje, a dodala je i da se ozbiljno razmišlja da se iduće godine vozni park viličara osuvremeni onima na električni pogon. Uzelac je kazala da imaju i projekt izgradnje solarne elektrane s kojom su pokušali doći do sredstava iz EU fondova.
U luku Rijeka i luku Ploče stigla su dva visokotehnološka uređaja za kontrolu kontejnera. Uređaji su vrijedni 5 milijuna dolara od čega je 90 % sredstava donacija Sjedinjenih Američkih Država, piše Dnevnik.hr.
U riječkoj luci postavljen je fiksni dok su Ploče dobile mobilni uređaj. Uz pomoć njih, ubrzat će se kontrola i protok tereta. Na godinu kroz ove dvije hrvatske luke prođe više od 432.000 kontejnerskih jedinica, a obradi se oko 261.000 carinskih dokumenata.
Foto: Dnevnik.hr
Nastavak je to suradnje dviju zemalja na zajedničkim aktivnostima otkrivanja i suzbijanja nezakonitosti u pomorskom prekograničnom prijevozu robe, navodi HRT.
Carinski službenik pas Dax odsad ima tehničku podršku. Prije njega sumnju na drogu ili ilegalno oružje potvrdit će novi rendgenski uređaj u riječkoj luci.
“Vizualno se vidi lijepa slika, a i onda po gustoći znamo koja roba je, je li gušća, rjeđa. Ima tu puno funkcija koje pokazuje, je li organska, anorganska, metalna roba”, pojasnio je carinski službenik Boris Gadanec.
Foto: Dnevnik.hr
Portalni rendgen u riječkoj luci tehnološki je najnapredniji uređaj. U samo sat vremena može pregledati 80 kamiona ili kontejnera težine po 20 tona.
“Uz pomoć skenera posao će se odraditi puno efikasnije, teret će se pregledavati smanjujući ručni rad. Prije nego što je skener stigao, carinici su morali fizički ući u kontejner, izvaditi njegov sadržaj kako bi provjerili što je unutra”; objasnila je veleposlanica SAD-a u Republici Hrvatskoj Nathalie Rayes.
“Za sve pomorske luke danas je najaktualnija problematika krijumčarenja droga, ali upravo ovakvi uređaji omogućavaju da se sa što manje ometanja prometa postigne najveći učinak”, zaključio je ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović.
“Ovi podaci jasno pokazuju kako će ova nova donirana tehnička oprema značajno pridonijeti poboljšanju rada u provođenju kontrole i carinskog nadzora nad robama koje se prevoze morskim putem i samim tim dodatno osnažiti konkurentnost i pozicioniranje ovih luka, ali i Republike Hrvatske”, naglasila je državna tajnica Ministarstva financija dr.sc. Tereza Rogić Lugarić.
Hrvatska ima na raspolaganju pet rendgenskih uređaja. Četiri su mobilna i u svakom se trenutku mogu naći na bilo kojoj potrebnoj lokaciji, ističe HRT.
CMA CGM Arctic, divovski kontejnerski brod od 15.264 TEU, na svoje je prvo putovanje iz dokova brodogradilišta Hyundai Samho u Južnoj Koreji krenuo tek u lipnju 2022., a već je spreman za suhi dok, piše Splash247.
Brod dug 366 metara jedan je od prvih među 100-tinjak brodova koje je francuski brodar CMA CGM ugovorio s brodogradilištima Damen za modifikaciju kako bi se povećala njihova učinkovitost goriva.
“Činjenica da je ovo plovilo staro jedva dvije godine pokazuje da je industrija u cjelini podcijenila koliko bi, sada trajno usporena plovidba, promijenila linijski krajolik”, izjavili su analitičari Alphalinera u svom posljednjem izvješću, dodajući: “Mnogi veliki glavni brodovi su preopterećeni i stoga nisu učinkoviti koliko bi mogli biti”.
Ne slažući se sa stajalištem Alphalinera, Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, rekao je za Splash247: “Ne vidim ovo kao nedostatak predviđanja od strane prijevoznika – umjesto toga, ovo bi se trebalo promatrati kao visok stupanj spremnosti od strane prijevoznika da nastave ulagati u nadogradnju svojih plovila kako novije i bolje tehnologije budu postajale dostupne”.
Posljednjih godina brodari su napravili promjene na brodovima u smislu pramčanih bulbova, postavili golema vjetrobranska stakla i eksperimentirali s nizom tehničkih poboljšanja u pokušaju da smanje troškove goriva.
Usporena plovidba brodova nije nova vijest. Prije globalne financijske krize, kontejnerski brodovi općenito su bili dizajnirani da imaju maksimalnu brzinu od 25 čvorova, s pro forma rasporedom obično postavljenim na oko 19 čvorova, a tada su s kašnjenjima brzine od oko 21 čvora bile prilično uobičajene.
Godine 2009. Maersk, a za njim i druge kompanije, smanjili su sve brzine brodova na 17 čvorova kako bi uštedjeli gorivo i novac. U osnovi, 17 čvorova je ono što proizvođači motora preporučuju kao najsporiju stalnu brzinu, bez da se ošteti motor.
Maersk je također testirao nekoliko brodova u Atlantiku pri brzini od 15 čvorova tijekom dugotrajnih razdoblja, i nije primijećeno oštećenje motora, te je uskoro industrija u cjelini prešla na brzine od oko 14 do 15 čvorova od otprilike 2010. godine, navodi Splash247.
Kada su 2011. i 2012. izgrađeni brodovi Maersk EEE, s kapacitetom 18.000 TEU, maksimalna brzina im nije bila veća od 22 čvora. Motori su smanjeni, a ovi su brodovi bili dizajnirani za usporenu plovidbu.
Mnoštvo globalnih brodara kao što su Maersk i Hapag-Lloyd nedavno su namijenili dio svojih flota za nadogradnje za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Čini se da je globalni sektor popravka brodova spreman za snažan rast prihoda u nadolazećim godinama budući da su nedavno usvojeni zeleni ciljevi do 2030. godine koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Nedavni podaci Clarksons Researcha pokazuju da je 35 % globalne trgovačke flote rangirano kao D i E u smislu IMO-ovog pokazatelja intenziteta ispuštanja ugljika, nešto što će zahtijevati promjene. Sada je 31 % globalne trgovačke flote starije od 15 godina, prema Clarksonsu.
Nedavno izvješće britanske konzultantske tvrtke Thetius sugerira da će globalno tržište popravaka brodova narasti s veličine tržišta od 46 milijardi dolara ove godine na 83 milijarde dolara do 2029. godine.
Podatci pokazuju da su rekordan broj brodova za prijevoz automobila naručili kineski proizvođači automobila i špediteri kako bi podržali procvat izvoza električnih vozila, stavljajući tako Kinu na put da stvori četvrtu najveću svjetsku flotu do 2028. godine, piše gCaptain.
Prema tvrtki Veson Nautical, Kina trenutno ima osmu najveću svjetsku flotu s 33 broda za prijevoz automobila. Japan ima najveću flotu na svijetu s 283 broda, a slijede ga Norveška sa 102, Južnokorejska 72 i Otok Man sa 61 brodom.
Ali kineske tvrtke imaju 47 naručenih brodova, što predstavlja četvrtinu svih narudžbi na globalnoj razini. Među kupcima su SAIC Motor, Chery Automobile i EV div BYD, kao i primjerice COSCO i China Merchants u ime kineskih proizvođača automobila.
“Nakon što se ova količina brodova isporuči Kini, njihova flota prijevoznika automobila skočit će sa sadašnjih 2,4 % na 8,7 %”, rekao je analitičar Vesona Andrea de Luca. “Očekujemo da će se uspostaviti nove trgovačke rute isključivo za kineske OEM-ove (proizvođače automobila)”.
Skok narudžbi najviše je pogodovao kineskim brodogradilištima, koja su primila 82 % narudžbi na globalnoj razini.
S konkurencijom koja diže cijene, potrošačima koji vode računa o troškovima i usporenim gospodarstvom, proizvođači automobila ubrzali su širenje na tržišta na kojima njihova vozila imaju više cijene nego kod kuće. Prošle godine, Kina je pretekla Japan kao najveći izvoznik automobila, ističe gCaptain.
Samo je BYD izvezao preko 240.000 automobila u 2023., oko 8 % svoje globalne prodaje, a ove godine planira izvesti do 400.000.
Rastući troškovi dostave i podrška lokalnih vlasti uvjerili su proizvođače automobila da sami kupuju brodove. Do kraja 2023. dnevna cijena najma broda s kapacitetom 6.500 vozila dosegla je 115.000 dolara, preko sedam puta više od prosjeka 2019., pokazali su podaci konzultantske tvrtke Clarkson.
No porast izvoza potaknuo je SAD i EU da optuže Kinu da se pokušava nositi s viškom industrijskih kapaciteta preplavljujući njihova tržišta proizvodima niske cijene.
Američka ministrica financija Janet Yellen, tijekom svog putovanja u Kinu, izrazila je zabrinutost zbog prekomjernog kapaciteta. U međuvremenu, kineski ministar trgovine Wang Wentao posjećuje Europu, gdje će vjerojatno razgovarati o istrazi Europske komisije o tome imaju li kineska električna vozila nepravedne koristi od subvencija.
Kruzer MSC Armonia danas je uplovio u riječku luku, piše Novi list.
Riječ je o brodu kompanije MSC Cruises koji može primiti do 2.620 putnika te ima 721 člana posade. Brod je dug 275 metara, a kreće se brzinom do 20,1 čvorova.
Foto: Vedran Karuza / Novi list
Putnički brod MSC Armonia je na četverodnevno kružno putovanje krenuo iz Venecije u ponedjeljak, 8. travnja, zatim se uputio u Split gdje je bio usidren u utorak.
U Kotor je stigao u srijedu te je danas doplovio u Rijeku koju napušta oko 19 sati. U Veneciju se vraća sutra, u petak, u 9 sati.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić posjetio je splitski škver. Nije mu ovo prvi put da se u sjedištu tvrtke sastaje s Tomislavom Debeljakom, direktorom Brodogradilišta specijalnih objekata, ali mu je prvi put da se osobno uvjerio kako teče gradnja obalnog ophodnog broda, prvog od ukupno četiri preostala broda, piše Dalmatinski portal.
Foto: Dalmatinski portal
Podsjećamo, 14. ožujka ove godine ponovo je potpisan aneks ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od četiri preostala broda. Od ukupno pet brodova koji su bili zahvaćeni ugovorom iz 2014. godine, plovi samo Omiš.
“Počelo je 2014. godine, a nastavlja se aneksom ugovora 2024. godine. Brod bi trebao biti gotov ove godine. Radi se na ugrađivanju robe unutra, instalacijama elektroničkih i drugih sustava da bi brod bio spreman za uporabu. Dugo je trajala agonija oko ovog broda i ugovora. Kada sam stupio na funkciju prije nešto više od pet mjeseci imao sam nekoliko prioriteta, a među njima je rješavanje obalnih ophodnih brodova. Uspjeli smo složiti ugovore, anekse, dogovore i rezultat je upravo ovo”, kazao je Anušić.
Foto: Dalmatinski portal
Nedavno potpisani aneks ugovora vrijedan je 5,7 milijuna eura, ali je ministar naglasio kako nije riječ o dodatnoj isplati novca. Naime, ugovor o gradnji pet obalnih ophodnih brodova ukupno je vrijedan tadašnjih 396,8 milijuna kuna, a petim aneksom ugovora odobreno je maksimalno zakonsko povećanje ugovora od 10 posto, na 432 milijuna, navodi Dalmatinski portal.
“Tih 10 posto trebali smo isplatiti i na drugom, trećem i četvrtom brodu serije. Dogovorili smo se s graditeljem da rebalansiramo ta sredstva od deset posto povećanja i da platimo dio tih sredstava na prvom brodu serije. Tako da ostanemo u okviru od prvotnih 396 milijuna ugovora za pet brodova”, objasnio je general Davor Tretinjak, načelnik sektora za naoružanje i opremanje u Ministarstvu obrane.
Aneksom je predviđen tek završetak ovog broda, a daljnja realizacija ostalih brodova će se raditi na temelju procjene novih cijena materijala koji su poskupjeli u odnosu na 2014. godinu, napomenuo je Ivan Anušić.
“Nismo išli na završetak svih pet brodova jer želimo krenuti s jednim po jednim brodom, da vidimo ozbiljnost i funkcionalnost tog broda, jer je proteklo deset godina od potpisivanja prvog ugovora”, rekao je ministar i dodao kako će poskupljenje repromaterijala biti predmet nastavka dogovora za dovršetak ostala tri broda.
Zbog čega je sve stalo i zašto se deset godina nakon potpisivanja ugovora treba isporučiti tek drugi brod od ukupno pet, Anušić je rekao da to nije pitanje za njega.
“Preuzeo sam ministarstvo prije pet mjeseci i pokrenuo nešto što je deset godina stajalo. To pitanje postavite onome tko je potpisao ugovor 2014. godine”, odgovorio je.
Nitko nije znao odgovoriti koliko će na kraju koštati Umag koji bi trebao u ljeto, ako je suditi prema najavama Debeljaka, prvi put dotaknuti more. Ministar Anušić je rekao da ne može reći taj podatak jer je ovaj brod dio ugovora za gradnju i isporuku pet brodova. Nije znao ni podatak koliko je ukupno sredstava do sada uloženo u drugi ophodni brod, a ne može se niti pretpostaviti kada bi mogli biti gotova preostala tri – Karlobag, Opatija i Skradin.
“Iznimno mi je drago što je danas ovdje ministar Anušić koji je podigao ovaj projekt iz pepela. Ne znamo da postoji s boljim karakteristikama u toj klasi nego što je naš Omiš trenutno. Ponosan sam da radimo i završavamo brodove te da ćemo u što skorije vrijeme imati bolju i sigurniju Hrvatsku”, kazao je Tomislav Debeljak. Naglasio je da je s Anušićem na čelu krenula normalna i kvalitetna suradnja, te da će brodovi što prije izaći iz škvera. Objasnio je da se radi u dvije smjene i nekada u tri, a predviđa da će Umag u ljeto biti u moru i krenuti s probnim vožnjama.
