Posljednje fotografije iz rezališta: Adio, Lubenice!

By

-

06.05.2022.

Jadrolinijin trajekt ‘Lubenice’ prošlog mjeseca otplovio je na svoje posljednje putovanje prema rezalištu u Turskoj.

I to iz drugog pokušaja, jer je prvi propao zbog prodora mora. No, ovog puta je sve prošlo kako treba.

Unatoč lošem vremenu, zahvaljujući stručnosti i predanosti posade pod vodstvom kapetana Novaselića, trajekt Lubenice stigao je još 10. travnja na svoje konačno odredište – sidrište ispred Aliage. Ondje su snimljene vjerojatno posljednje fotografije ovog Jadrolinijinog trajekta starog gotovo 40 godina.

‘Lubenice’ su izgrađene 1983. godine u brodogradilištu Fujiwara Zosensho K.K., Omishima za kompaniju Shikoku Kisen. Floti Jadrolinije ovaj trajekt pridružio se 1998. godine. Mogao je prevoziti ukupno 350 putnika i 70 vozila.

Uvijek je pomalo tužno vidjeti brod u rezalištu…

Adio, Lubenice!

Čudesno preživljavanje: Kapetan pronađen u moru gotovo 3 dana nakon nestanka!

By

redakcija

-

05.05.2022.

0

kapetan-quorn-3 — Foto: MarineTraffic / Yenicag

Više od dva i pol dana nakon misterioznog nestanka turskog kapetana s broda nasred Javanskog mora, dogodilo se čudo: kapetan je pronađen – iscrpljen, ali živ!

Četrdesetogodišnji turski kapetan Erhan Seçkal u siječnju se, kao i nebrojeno puta dotad, ukrcao na 290 metara dug bulk carrier Quorn u vlasništvu Zodiac Maritime Shipping Company. Seçkal već punih 17 godina radi za ovu kompaniju sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Capesize bulk carrier Quorn, pod zastavom Liberije, isplovio je 29. travnja iz Australije prema svojoj odredišnoj luci u Vijetnamu. Međutim, na putu prema Vijetnamu, kapetan je 2. svibnja netragom nestao s broda. Brod se u vrijeme nestanka nalazio u Javanskom moru, oko 30 Nm sjeverno od otoka Bali, javljaju turski mediji.

Posada broda alarmirala je indonezijske i turske vlasti, a ubrzo je pokrenuta opsežna SAR operacija. Međutim, tada je započela prava agonija za Erhanovu obitelj u Istanbulu – kapetanu nije bilo ni traga.

“Vjenčali smo se prije 4 godine. Moj suprug je kapetan, a za Zodiac Maritime radi 17 godina. Zadnji put mi je poslao poruku ‘Dobro jutro’ 2. svibnja u 02:53 sati. Nije bilo problema među nama, nismo imali ni obiteljskih problema. Sutradan je stigla informacija da moj suprug nije na brodu niti u moru”, rekla je Erhanova supruga Züleyha. “Imamo 2 djece. Već tri dana ne živim.”

Dok je Erhanova obitelj sa strepnjom čekala bilo kakve nove informacije i gubila nadu da će ga više ikada vidjeti, dogodilo se pravo čudo. Turske pomorske vlasti potvrdile su vijest da je kapetan Erhan Seçkal pronađen živ!

Kapetana su 5. svibnja pronašli i spasili lokalni ribari, gotovo tri dana nakon njegovog nestanka s broda. Seçkal je odmah prevezen u lokalnu bolnicu, gdje je stigao iscrpljen, ali u stabilnom stanju. Zadobio je opekline od sunca, a preživio je držeći se za komad drveta.

“Kapetan broda ‘QUORN’ pod zastavom Liberije, Erhan SEÇKAL, nestao je s plovila oko podne 02. svibnja 2022., otprilike 30 milja sjeverno od otoka Bali. SAR operacija indonezijskog RCC-a i broda bila je neuspješna. No, kapetana su dva i pol dana kasnije u moru pronašli ribari. Hospitaliziran je i u dobrom stanju. Našem pomorcu želimo brz oporavak. Hvala vam!”, objavila je turska Glavna uprava za pomorstvo na svojim stranicama.

Okolnosti slučaja još nisu razjašnjene, ali u svakom slučaju riječ je o pravom čudu!

V.T.

Kako izabrati električni roštilj

By

redakcija

-

05.05.2022.

0

barbecue-g3af9827d6_1920 — Foto: Pixabay

Električni roštilji popularna su zamjena za klasične roštilje. Prikladni su za stanove, manje balkone i terase. Njihova prednost je i kuhanje bez masnoće te što se dobar dio masnoća iz mesa ukloni takvim pečenjem. Upravo zbog toga iz godine u godinu postaju sve popularniji.

Ako planirate kupovinu električnog roštilja ovo su neke od stvari o kojima biste trebali voditi računa, piše M stil.

Prvo biste trebali odlučiti kako i gdje ćete ga koristiti. Za sendviče, doručak, povremene hamburgere, hot dog i slično bolji izbor su preklopni roštilji. Ako želite roštilj za meso i ribu, tada je bolji izbor otvoreni električni roštilj.

Veći električni roštilji imaju veću površinu i više hrane možete pripremiti odjednom, no da li to vama treba?! Veći će zauzimati više prostora i pri svakom pečenju trošiti više električne energije. Mnogi električni roštilji imaju podesive termostate koji omogućavaju podešavanje temperature.

Prednost preklopnih roštilja je što zagrijavaju hranu s obje strane, hranu ne treba okretati, te se tako skraćuje vrijeme za pripremu hrane. Iako i dalje morate čekati sa stavljanjem hrane na roštilj dok se zagrije. Neki noviji modeli imaju i otvoreni prostor te omogućuju pečenje nekoliko različitih vrsti hrane istovremeno. Ukoliko su te strane odvojive i lakše se čiste, roštilj ima dodatni plus.

Otvoreni električni roštilji imaju jednu površinu za pečenje, koja se nalazi iznad postavljenog pleha koji skuplja masnoću. Slično kao i roštilji na ugljen, ovi su jako dobri za pripremu mesa i ribe. Ako vam je cilj postići što sličniji okus pravom roštilju, a nije vam bitno vrijeme kuhanja, tada će otvoreni električni roštilj biti bolji izbor. Obratite pažnju na širinu rešetki kako vam hrana ne bi propadala između.

Ako ste zabrinuti za stvaranje dima u zatvorenom prostoru bolji izbor će biti otvoreni roštilji s plehom ispod jer u njih možete dodati vodu koja će smanjivati mogućnost nastanka dima budući da će ona ohladiti kapi masti koje budu padale.

Provjerite da li roštilj ima rupe ili rešetke za odvod masti. To je svakako jedna od bitnih karakteristika roštilja. Ako ima dublji i čvršći pleh za skupljanje masnoća, to je manja mogućnost da se masnoće šire okolo. Hrana pripremljena na električnom roštilju ima manje masnoća, budući da nije potrebno dodati masnoću za prženje, a zbog otvora tijekom prženja masnoća se cijedi i manje je se zadržava. Ako vam je to bitno provjerite rešetke za odvod masti, odnosno pri izboru električnog roštilja uzmite i to u obzir.

Ako vam je bitna jednostavnost korištenja, ali i čišćenja tražite roštilj s površinama na koji se manje lijepi masnoća i hrana. Provjerite i da li se može pleh koji skuplja masnoću lako vaditi te prati u perilici posuđa. Također neki roštilji imaju odvojive dijelove koji se mogu prati u perilici posuđa, uključujući rešetke, te bi bilo dobro da i to provjerite. Ukoliko preferirate pranje u perilici posuđa, tada vam ta karakteristika kod izbora električnog roštilja može biti jako bitna.

Neki roštilji imaju više mogućnosti pečenja, različit opcije, te mogućnosti smanjivanja i pojačavanja temperature.

Prednosti električnih roštilja

Glavne prednosti električnih roštilja su:

– Idealni su za uporabu u zatvorenom prostoru – čak i ako ćete ih puno koristiti na otvorenom, i u zatvorenom prostoru električni roštilj može odlično funkcionirati. Njihova prednost je što su dizajnirani i za korištenje u zatvorenom prostoru.

– Kod električnih roštilja je prisutno manje dima

– Električni roštilji imaju kontrole za pojačavanje i smanjivanje temperature – ne morate biti stručnjak za roštilj i znati napraviti odgovarajuću temperaturu budući da se ona na električnom roštilju ona podešava pomoću tipki.

– Električni roštilji su jednostavni za uporabu te ih je lako uključiti i pripremiti za korištenje. Zbog toga što se lakše koriste mogu se koristiti češće te češće zamijeniti prženje u tavi.

– Električni roštilji se brzo zagrijavaju te je potrebno manje vremena da bi na njemu pripremili roštilj.

SSPJ: Tko će Jadroliniji nadoknaditi milijunski trošak za obavljanje linije Zadar – Preko? Natječaj poništen

By

redakcija

-

05.05.2022.

0

dora-jadrolinija — Foto: Ilustracija / Marinko Radulić / Facebook Brodovi u Zadru

Na adresu redakcije portala Pomorac.hr zaprimili smo otvoreno pismo Izvršnog odbora Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije (SSPJ), u kojemu Sindikat ukazuje na činjenicu da liniju 409 Zadar – Preko – Zadar Jadrolinija održava bez valjanog ugovora od kraja 2021. godine, a sada je poništen i natječaj za brzobrodsku vezu.

U otvorenom pismu, upućenom predsjedniku Skupštine društva Jadrolinije ministru Olegu Butkoviću i državnom tajniku Josipu Bilaveru, SSPJ je ukazao na niz nelogičnosti vezanih uz spornu liniju 409 – od Jadrolinijinog obavljanja prijevoza bez važećeg ugovora, samovoljnog pretvaranja državne linije u komercijalnu, a samim time i pitanja financiranja navedene linije, do retrogradnog primjenjivanja zakona.

Podsjetimo, natječaj za privremeno obavljanje prijevoza na liniji 409 poništen je 21. travnja 2022. godine. Istog dana je putem sustava E- javne nabave RH odluka bez odgode dostavljena svim sudionicima natječaja, tj. brodarima koji su dali ponude, informacija je iz Agencije. Iz Agencije, čija je ravnateljica Paula Vidović nisu dali jasno objašnjenje na poništenje natječaja, osim da se mora provesti po određenoj proceduri.

Otvoreno pismo upućeno je na posebnu pažnju predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, Predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, Nadzornom odboru Društva Jadrolinija, Damiru Zecu, Upravi Društva Jadrolinije te predstavnicima SPH i NSPPBH.

Otvoreno pismo Izvršnog odbora Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije (SSPJ) prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,

Skrećemo Vam pozornost na niz evidentnih nepravilnosti;

Dana 31. prosinca 2021. istekao je ugovor za obavljanje linije 409 Preko-Zadar, a koji je sklopljen između Agencije za obalni linijski pomorski promet i Jadrolinije. Evidentno je, dakle, da bez važećeg Ugovora Jadrolinija, od tad do dana današnjeg, obavlja prijevoz putnika na navedenoj putničkoj liniji. Postavlja se pitanje – kako brod na navedenoj liniji uopće isplovljava?

Radi se dakle o državnoj brodskoj liniji, koju je gore navedena Agencija, na čijem je čelu Paula Vidović, nakon Odluke o poništenju, samovoljno pretvorila u komercijalnu liniju. Skrećemo pozornost da jedini tko po Zakonu utvrđuje je li linija državna ili nije, je Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je dana 22. prosinca 2016., donijela Odluku o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, u koju je uvrštena i gore navedena linija – na temelju članka 7. stavka 1. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine br. 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13, i 56/16). Navedenu Odluku potpisao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, gosp. Andrej Plenković, Klasa; 022-03/16-04/363, Ur.broj: 50301-25/14-16-2.

Dana 21. travnja 2022., poništen je natječaj za gore navedenu liniju Ur.broj; 1907/2022., a navedenu gore Odluku, Vlade Republike Hrvatske poništava AZOLPP, točnije ravnateljica iste Agencije, Paula Vidović. U navedenoj Odluci o poništenju u točki 2. se navodi da se radi o državnoj brodskoj liniji.

Točka 4. u navedenoj Odluci o poništenju citiramo: “Javni naručitelj je, nakon što je ispitao sve mogućnosti za dodjelu potpore na liniji 409 utvrdio, kako ne postoji mogućnost isplate predmetne potpore obzirom da za istu, u trenutku donošenja ove Odluke nema važećeg odobrenja Programa državne potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa u obliku naknade za obavljanje javne usluge, javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza na državnoj brodskoj liniji 409 od Europske komisije.”

Poštovani Ministre, postavlja se pitanje hoće li i tko, Jadroliniji nadoknaditi ili platiti dosadašnji trošak za obavljanje gore navedene linije? Također postavljamo pitanje; je li Jadrolinija podnijela zahtjev za dodjelom koncesije za komercijalnu liniju i ako je, kako se brodaru isplati održavati komercijalnu liniju sa kartama za povlašteni i besplatni prijevoz? Što Jadrolinija evidentno radi!

Također nam nije jasno, a čitajući iz nekih medija, iz kojeg razloga Odluku o poništenju natječaja, kako navodi ravnateljica ove agencije; da se mora provesti po određenoj proceduri i da se radi o izmijenjenom zakonu o obalnom linijskom prijevozu koji citiramo: “ispunjavanju uvjeta određenih procedura, koje Agencija trenutno dodatno usklađuje u komunikaciji sa Europskom komisijom”. Dakle radi se o izmijenjenom Zakonu. Podsjećamo da je natječaj proveden 18.02.2022., a Zakon je na snazi od 19.02.2022., pa se opravdano postavlja pitanje: kako to da se Zakon retrogradno primjenjuje?

Poštovani Ministre, skrećemo Vam još jednom pozornost na evidentne nepravilnosti i gubitke koje za sad osjeti samo Jadrolinija. Naime, u navedenoj Odluci, obzirom da je natječaj bio na 12 mjeseci, a da je iznos potpore gotovo 8 milijuna kuna, postavlja se pitanje: tko će snositi dosadašnje troškove koji sad iznose gotovo polovicu gore navedene potpore? Obzirom da je Uprava Jadrolinije u stalnim odnosima sa gore navedenom Agencijom, postavlja se pitanje: zbog čega isti nisu skrenuli pozornost na ovo?

Naime, još manje nam je jasno, obzirom do je Uprava Društva Jadrolinije dana 01.03.2022. donijela Odluku o smanjivanju formacijskog sastava upravo na toj liniji i to neslužbeno navodeći do je to jedan od kriterija za dobivanje linija na nadolazećim natječajima. Broj odluke Uprave Društva iz 01.03.2022. je UD-8/38-2022., sa čim je stavljen VAN SNAGE dio Odluke iz 15.06.2015. broj Odluke je UD-24/6b- 2014., u kojoj je naglašeno da će se ista primjenjivati do ZAKLJUČENJA NACIONALNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA – stavka 1. (formacijski sastav).

Sa navedenom Odlukom o smanjivanju formacijskog sastava i to člana posade koji obavlja plovidbenu stražu no palubi – kormilar, lzvršni odbor ovog sindikata se nije složio, kao ni s ostalim Odlukama Uprave Društva Jadrolinije, iz kojih je jasno da se radi o smanjivanju formacijskih sastava. Međutim, nakon održanog prosvjeda 10.03.2022., kojeg je organizirao Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije, koji je tad ukazao na stvarne i prave probleme, suradnja s ovom Upravom, kojoj je na čelu predsjednik David Sopta, zapravo nije moguća i ne postoji.

Molimo da promptno reagirate!!!

Hvala.”

Izvršni odbor Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije

MSC uvjerljivo dominira na rutama između Azije i Europe: U travnju prevezao gotovo 19% svih kontejnera

By

redakcija

-

04.05.2022.

0

Mediterranean Shipping Co (MSC) još jednom je pretekao svog partnera u savezu 2M, Maersk, postavši najveći brodar po tonaži na rutama koje povezuju Aziju i Europu, prema novoj analizi Alphalinera.

MSC, pod vodstvom Sørena Tofta, prošlog je mjeseca prevezao ukupno 1,02 milijuna TEU na rutama između Azije i Europe, što je 18,7% ukupne količine TEU transportirane na ovom segmentu tržišta, piše Splash247.

Tijekom posljednjih 12 mjeseci, Evergreen i CMA CGM predvode u porastu količine robe transportirane između istoka i zapada. Evergreen bilježi porast od 147.500 TEU, a CMA CGM od 118.700 TEU. Zanimljivo je da je time OCEAN Alliance prestigao 2M kao najveća grupacija na rutama između Europe i Azije.

Iako se posljednjih mjeseci govori o novim ‘igračima’ na ovim rutama, stvarni broj novih imena je minimalan u usporedbi s onima na transpacifičkim rutama. Prema Alphalineru, novopridošla flota u travnju sastojala se od 25 brodova s ukupnim kapacitetom od 64.700 TEU – što je samo 1,2% tržišta. Prosječna veličina ovih plovila bila je manja od 2.600 TEU, što je značajno manje u usporedbi s prosjekom od 15.600 TEU na rutama između Azije i Europe.

Ukupno je u travnju Alphaliner izbrojao 348 kontejnerskih brodova na redovitim rutama između Azije i Europe, ukupnog kapaciteta od 5,45 milijuna TEU. Riječ je o povećanju od 10,4% u odnosu na travanj prošle godine.

Iako je Maersk ove godine možda izgubio vodstvo na ovom segmentu tržišta (ali i na ukupnoj globalnoj ljestvici), nedavno je prestigao CMA CGM i COSCO kao najveći operater na transpacifičkim rutama.

Pročitajte više o nadmetanjima na vrhu ljestvice najvećih brodara:
MSC osigurao svoje mjesto na vrhu ljestvice najvećih kompanija, a Maersk se baca na druge djelatnosti

Dobre vijesti iz Jadroplova: Splitski brodar lani zaradio 100 milijuna kuna

By

redakcija

-

04.05.2022.

0

Evo lijepe vijesti iz Jadroplova: upravo objavljeni godišnji poslovni izvještaji kažu da je splitski brodar lani (2021. godine) zaradio 100 milijuna kuna.

Gotovo isti iznos dobiti zabilježen je i u godini prije (2020.), ali golema je suštinska razlika između ta dva rezultata:

– Za 2020. godinu, Jadroplov je imao veliki operativni gubitak od 49 milijuna kuna, a dobit od 100 milijuna kuna bila je nastala isključivo zbog otpisa kreditnih obaveza njemačke banke Norddeutsche Landesbank, koja je izlazila iz financiranja brodarstva pa je te godine otpisala ukupno oko tri milijarde dolara različitim svjetskim brodarima. Nama je otpisala dug od 25 milijuna dolara, što je rezultiralo financijskom dobiti od spomenutih 100 milijuna kuna – kažu u Jadroplovu, a prenosi Otvoreno more.

Bez otpisa duga ostvareni gubitak iznosio bi oko 13 milijuna dolara. Ali što se tiče 2021. godine, dobit od 100 milijuna kuna može se podijeliti na realnu dobit od poslovanja – koja iznosi oko 40 milijuna kuna – te na dio od 60 milijuna kuna, koji se odnosi na otpuštanje prethodnog umanjenja vrijednosti brodova zbog poboljšanja situacije na tržištu i porasta najamnina, koje obično prate vrijednost brodova.

Dobrom poslovnom rezultatu svakako je pridonijelo stanje na globalnom pomorskom tržištu.

– Danas su vozarine približno iste kao na početku prošle godine za tip brodova iz naše flote, odnosno za brodove koji prevoze sipke terete (tri broda nosivosti 52.000 tona i dva od 42.000 tona). Vozarine za ovaj tip brodova su oko 20.000 dolara dnevno, iako su jesenas, u rujnu i listopadu 2021. godine, dosezale 30.000 dolara dnevno. Pretpostavljamo da je razlog bila ekspanzija svjetskoga gospodarstva, dok je s druge strane razlog u prenamjeni jednog dijela brodova za sipke terete u brodove za prijevoz spremnika, budući da su vozarine za kontejnere bile enormno visoke – ističu u kompaniji sa splitske Zapadne obale.

Teško je reći što će se dugoročno događati, ali s obzirom na Jadroplovove financijske obveze i kredite, minimalni dnevni najam brodova kakvi plove u splitskoj floti trebao bi biti između 10.000 i 12.000 dolara.

Tvrtka očekuje da će do kraja godine tržište ostati otprilike kakvo je sada, ali i da će iduće godine ipak nešto pasti. Ipak bi trebalo ostati iznad 15.000 dolara dnevno, sve ovisno o stanju svjetskoga gospodarstva.

– Trendovi nisu dobri. Ako američki FED i ECB, europska središnja banka, povećaju kamatne stope, što bi dovelo do smanjenja inflacije, postoji mogućnost da na taj način dođe do recesije. Posebno uzimajući u obzir agresiju Rusije na Ukrajinu, koja posebno pogađa europsku ekonomiju i njezino najveće gospodarstvo – ono njemačko. Povrh toga, pitanje je i budućih odnosa Zapada prema Kini.

Lanjska dobit Jadroplovu će poslužiti za vraćanje nepovoljnih starih kredita, ali tvrtka razmišlja i o akvizicijama u floti, ali o tomu će konkretnije govoriti “kad za to dođe vrijeme”. Nema još novosti ni o planiranoj i najavljivanoj dokapitalizaciji kompanije koja je još u većinskom državnom vlasništvu.

Damir Tolj / Otvoreno more

VIDEO: Hoće li ovako izgledati tankeri budućnosti? Predstavljen novi dizajn za brod za prijevoz tekućeg vodika

By

redakcija

-

03.05.2022.

0

hydrogen-ship-1 — Foto: Screenshot C-Job

Dok se brodogradilišta u Aziji bore kako bi predstavila koncepte za sve veće brodove za prijevoz pogonskog vodika, a sve kako bi novi hype u pomorskoj industriji postao mainstream, dizajneri iz Europe na umu imaju potpuno drugačiji koncept plovila.

C-Job Naval Architects predstavio je novi koncept brodova za prijevoz pogonskog vodika, razvijen u partnerstvu s LH2 Europe. Ovaj brod moći će prevoziti 30 puta više tereta od Susio Frontiera, jedinog broda koji trenutno postoji u ovom nišnom tržištu.

Prema konceptu, plovilo bi trebalo biti pogonjeno vodikovim gorivim ćelijama, a imat će tri tanka za tekući vodik od 12.500 m3, ukupnog kapaciteta 37.500 kubičnih metara. Kako tvrde iz C-Joba, ovi revolucionarni tankovi imat će puno manji boil-off od tankova koji se trenutno koriste u pomorskoj industriji. Ipak, boil-off nije nepostojeći, a boil-off plinovi koristit će se za vodikove gorive ćelije i osiguravati dodatno gorivo za pogonski sustav plovila. Time će, tvrde iz C-Joba, ovo revolucionarno plovilo ispuštati samo emisije vode, a imat će nultu stopu emisija stakleničkih plinova, piše Splash247.

LH2 Europe za proizvodnju ‘zelenog’ vodika planira koristiti obnovljivu električnu energiju u Škotskoj. Novi tanker koristit će se za prijevoz tekućeg vodika od Škotske do terminala u Njemačkoj.

Trup ovog broda za prijevoz pogonskog vodika dugog 141 metar dizajniran je u obliku trapeza, čime se postiže dovoljno prostora na palubi za tankove. Koncept je osmišljen kao tzv. brod bez balasta (BBB). Prvi ovakav brod trebao bi zaploviti 2027. godine, navode iz C-Joba.

“Vodik je ključan za budućnost energije, a na nama je koliko brzo možemo ostvariti taj cilj. LH2 Europe planira u potpunosti uspostaviti lanac opskrbe tekućim vodikom do 2027.”, kaže je dr. Peter Wells, izvršni direktor LH2 Europe.

“Za početak planiramo isporučivati 100 tona zelenog vodika na dan i povećati proizvodnju na 300 tona u roku od tri godine, ovisno o potražnji”, kaže Wells.

Postojeća plovila nisu u mogućnosti isporučiti vodik u količinama za koje LH2 Europa smatra da će moći zadovoljiti potrebe tržišta.

Ostali koncepti

Japan je također predstavio svoj prošireni dizajn, s namjerom da poguraju nišno tržište pomorskog transporta ukapljenog vodika u mainstream.

Naime, Kawasaki Heavy Industries (KHI) predstavio je dizajn broda za prijevoz pogonskog vodika kapaciteta od 160.000 m3, koji bi se trebao izgraditi u drugoj polovici ovog desetljeća. Novi koncept plovila ima četiri tanka od 40.000 m3.

Važno je napomenuti da se ove godine odvilo i prvo komercijalno putovanje broda za prijevoz pogonskog vodika na svijetu. Riječ je o Suiso Frontier od 1.250 kubnih metara kojeg je izgradio Kawasaki Heavy, a brod prevozi tekući vodik iz Viktorije u Australiji do posebnog terminala za vodik u Kobeu u Japanu. U sklopu projekta lanca opskrbe vodikom (HESC), zalihe ugljena i biomase iz Viktorije pretvaraju se u tekući vodik, ohlađen na -253 stupnjeva celzijevih.

Brodogradilišta u Južnoj Koreji također rade na vlastitim dizajnima broda za prijevoz pogonskog vodika.

Jasni propisi: Životi pomoraca ne moraju se ugrožavati prilikom opasnih vježbi s brodicama za spašavanje!

By

redakcija

-

02.05.2022.

0

Velik broj pomoraca pretrpio je ozljede, a mnogi su izgubili živote prilikom vježbi napuštanja broda pomoću čamaca za spašavanje, premda u zakonodavstvu zapravo nigdje nije navedeno da se članovi posade moraju nalaziti unutar samih čamaca za spašavanje tijekom obavljanja ovih vježbi.

InterManager, međunarodno udruženje za upravitelje brodova i posada, trudi se podići svijest o činjenici da brojni pomorci uzalud pogibaju na radnom mjestu, unatoč zakonodavnoj promjeni zahvaljujući kojoj više ne postoji obaveza da se članovi posade ukrcavaju u brodice za spašavanje prilikom vježbi napuštanja broda.

U skladu sa zahtjevom SOLAS III/19.3.3.3, svaka brodica za spašavanje mora se spuštati u vodu i manevrirati u vodi sa svojom određenom ovlaštenom posadom najmanje jednom svaka tri mjeseca tijekom vježbi napuštanja broda (NN 32/2018 (6.4.2018.), Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za spašavanje).

Međutim, iako se prema navedenom propisu svaki čamac za spašavanje mora manevrirati sa svojom određenom ovlaštenom posadom, propis zapravo ne zahtijeva da posada bude unutar samih čamaca za spašavanje prilikom njihovog spuštanja u more.

Mnogi smrtni slučajevi dogodili su se tijekom spuštanja brodica za spašavanje u more, često zbog problema s kukama za podizanje.

Od 1981. godine, zabilježeno je 419 smrtnih slučajeva, 346 teških ozljeda i 116 lakših ozljeda povezanih s čamcima za spašavanje.

Odbor za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 2009. godine donio je odluku se da se od ovlaštene posade ne bi trebalo zahtijevati da se ukrcavaju u brodice za spašavanje tijekom vježbi spuštanja u more, osim ako to zapovjednik, u okviru stavka 5.5 ISM kodeksa, smatra potrebnim, uzimajući u obzir sve sigurnosne aspekte.

“Riječ je o iznimno važnoj promjeni koju su neki brodski operateri, čini se, propustili, a još uvijek nije uključena u neke sustave upravljanja brodom/sigurnošću. Kako bismo spriječili daljnje nesreće i gubitke života, ovim putem želimo podići svijest o činjenici da se pomorci ne moraju ukrcavati u čamac za spašavanje za vrijeme njegovog spuštanja u more tijekom vježbi napuštanja broda”, rekao je kapetan Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera.

InterManager prikuplja podatke o nesrećama prilikom vježbi s čamcima za spašavanje u ime pomorske zajednice. Tvrtka je član International Lifeboat Group, kojoj je cilj smanjiti nesreće i smrtne slučajeve povezane s čamcima za spašavanje.

“Važno je da svi uključeni, a posebno oni koji provode inspekcije, razumiju i ispravno primjenjuju ovu uredbu. Pomorska zajednica mora učiniti sve što je potrebno kako bi se osigurala sigurnost pomoraca”, zaključuje kapetan Szymanski.

Aron Baretić – Abe: Biti ili ne biti – pomorac?

By

redakcija

-

02.05.2022.

0

seafarers — Foto: Ilustracija / Facebook

Život nam uvijek pruža (najmanje) dvije mogućnosti izbora. Ponekad, kad je dobrog raspoloženja i tri, pa i više. Ali, dvije su nam zagarantirane. A to nas dovodi do gotovo hamletovske dileme: „Biti ili ne biti pomorac“.

Nitko od nas nije znao, niti mogao znati je li stvoren(a) za takav posao i život. Iako smo svi mogli i trebali znati da biti pomorac nije nimalo slično niti jednoj drugoj profesiji. Ipak, jednom kad kreneš u tu avanturu ubrzo shvatiš možeš li ili ne možeš.

Istina je – neki od nas, možda tek rijetki, a možda većina, na tom putu ponekad i pokleknemo. Pa i požalimo što smo se ipak odlučili nastaviti. Tada nas razne okolnosti uvjere da, još jednom, presložimo prioritete. Neki kažu kako više nemaju izbora jer su preduboko i predugo u tom poslu. To je obična laž. Jer, život nam uvijek pruža (najmanje) dvije mogućnosti izbora.

Svi među nama koji ostajemo i nastavljamo znamo vrlo dobro i zašto nastavljamo. Pa mi dozvolite da citiram kolegu po peru: “U životu, sve što nam je nužno neophodno jesu hrana, sklonište i rupa u koju ćemo odbavljati nuždu.“ Sve ostalo su šarene laži kojima obmanjujemo sebe i svoju okolinu.

Tko ti brani se iskrcati, naći posao na kopnu za minimalac i biti uz obitelj svaki dan?

U posljednje vrijeme sve se više piše o životu pomoraca po brodovima, o tome što sve nam je uskraćeno i što sve bi trebalo mijenjati – dok se istovremeno ništa ne poduzima. A najglasniji su sindikati pomoraca, raznorazne udruge i organizacije, kojima je dobrobit pomoraca na samom vrhu prioriteta. Za crknut’ od smijanja!

Ništa manje glasni su pojedini pomorci, sakriveni iza lažnih profila i lažnih imena, galame po društvenim mrežama i pozivaju na javni linč odgovornih, ma tko tu bio odgovoran. Jer, svi se skrivaju iza nekoga ili nečega. Radilo se o međunarodnim, državnim pa čak i lokalnim pravilima i ograničenjima, svatko pere svoje ruke.

Trenutno „vrući krumpir“ je globalna pandemija koja uzrokuje nebrojene probleme i komplikacije pomorcima, kao i brodarima i agencijama za ukrcaj pomoraca. Nije istina da se ljudi po kompanijama i agencijama ne trude i ne daju sve od sebe kako bi nam olakšali. I oni se sukobljavaju s ograničenjima i zabranama što se mijenjaju iz dana u dan i izgleda da tome nema kraja. Čime se, kao i u politici uopće, skreće pažnja na veće probleme. No, u konačnici, sve to se lomi na kičmama nas pomoraca.

Postavljamo si uzajamno pitanja bez odgovora: kako nije moguće organizirati smjenu posade, dostavu hrane i vode, rezervnih dijelova ili potrošnih materijala, dok se istovremeno razno razne inspekcije, čak i češće, uspijevaju organizirati bez poteškoća?

Što se zapravo čini? Raspaljuje se još više mašta i nezadovoljstvo pomoraca. A mi pomorci kao da zaboravljamo da život na brodu nije ni prije bio jednostavan i kao da prije nisu postojala nikakva ograničenja.

Čitam neki dan kako se pomorac s putničkog broda žali da zbog ograničenja uzrokovanih pandemijom ne može provoditi vremena u teretani ili baveći se sportom kao što je to običavao ranije. Vjerujem da on vjeruje da je to ozbiljan problem jer je tako naučio po takvim brodovima. Što da kaže ogromna većina pomoraca što plove po trgovačkim brodovima bez ikakve teretane i sportskih terena, osim eventualno, kakvih sklepanih sprava i utega? Oni bi, tom logikom, trebali biti na rubu histerije.

Zatim mjauču kako nemaju slobodnog vremena, što je još jedna od laži. Radije bih se usudio ustvrditi da ne znaju kako to slobodno vrijeme iskoristiti. Da, svjestan sam bijesa i otrovnih komentara koje će ova izjava izazvati među pojedincima.

Istovremeno je veoma zanimljiv podatak da nitko od raznih sindikata, organizacija, udruga „dušebrižnika“ ne spominje ograničenja koja nam se nameću od početka ovog tisućljeća vezana uz sigurnost luka i terminala, gdje se svakoj luci i svakom terminalu dala dozvola da pomorcima dopuste, ograniče ili onemoguće silazak na kopno. Zbog tih i takvih ograničenja nam se ograničavaju ili onemogućavaju dostave hrane i ostalih potrepština. Na račun sigurnosti se dostave naplaćuju u nerazumnim svotama novaca. Da, prečesto, brodari i snabdjevači odustaju od dostave zbog dodatnih troškova. Nije li jednostavnije i lakše ostaviti pomorce „gladne“ nego potrošiti više?

Ili, svima nam poznata, fama oko američke vize za pomorce, koju svaki pomorac mora imati važeću. Samo zato što će, možda, brodom doći do „obećane zemlje“. Pa taj isti pomorac i stigne do američkog porta s važećom putovnicom i važećom američkom vizom. Onda mu se na brod ukrca službenik američke pogranične policije, koji ima svako pravo ga ispitivati o čemu god mu se svidi, psihički ga izmaltretirati pa ako je dobre volje mu izdati propusnicu. Samo da bi mu terminal zabranio izlazak na kopno, zabranio mu posjetu liječniku, iskrcaj i odlazak kući.

Zašto ti moćni sindikati i organizacije ništa ne poduzimaju, apsolutno ništa po pitanju uskraćivanja ljudskih prava pomorcima već desetljećima?

Zato što bi trebali nešto uistinu poduzeti, a ne samo pričati i obećavati.

Zato pomorci ne vjeruju institucijama jer svi žive od nas, a rijetki čine nešto konkretno da nam se status poboljša. Uz dužno poštovanje takvima, ili ih je premalo ili su potpuno nemoćni.

Dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.

Na putu Gibraltar (Gibraltar) za Rotterdam (Nizozemska), 10. kolovoz 2021. godine.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Prihodi Sueskog kanala u travnju dosegli najvišu razinu svih vremena

By

redakcija

-

02.05.2022.

0

Sueski-kanal — Foto: Ilustracija / gCaptain

Uprava egipatskog Sueskog kanala priopćila je u nedjelju da su njeni mjesečni prihodi u travnju dosegnuli najvišu razinu u povijesti, izvještava Anadolu Agency, a prenosi Geopolitika.news.

U priopćenju, uprava Sueskog kanala navodi da je međunarodni plovni put u travnju ostvario prihod od 629 milijuna dolara, što je povećanje od 13,6% u odnosu na 553,6 milijuna dolara prošle godine. Strateški plovni put povisio je tranzitne naknade za brodove od prošle godine djelomično zbog procvata globalne trgovine. Godine 2021. Sueski kanal zabilježio je svoje najveće prihode od 6,3 milijarde dolara.

Ukupan broj brodova koji su prošli 193 kilometara dugim plovnim putem koji povezuje Crveno i Sredozemno more porastao je za 6,3 posto u odnosu na godinu dana ranije na 1 929 plovila. Prevozili su teret ukupne težine 114,5 milijuna tona, što je najveća mjesečna neto količina tereta prevezena kanalom, rekao je. Broj tankera za naftu, tankera za ukapljeni prirodni plin i kontejnerskih tankera u travnju je porastao za 25,8 posto, 12 posto i 9 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi Al Arabiya.

Prošle je godine prekinuta plovidba Sueskim kanalom kada se divovski brod Ever Given nasukao i blokirao plovni put na gotovo šest dana.

Pogledajte i: Nikad dosta: Uprava Sueskog kanala opet najavila poskupljenja

Posljednje fotografije iz rezališta: Adio, Lubenice!

Čudesno preživljavanje: Kapetan pronađen u moru gotovo 3 dana nakon nestanka!

Kako izabrati električni roštilj

Prednosti električnih roštilja

SSPJ: Tko će Jadroliniji nadoknaditi milijunski trošak za obavljanje linije Zadar – Preko? Natječaj poništen

MSC uvjerljivo dominira na rutama između Azije i Europe: U travnju prevezao gotovo 19% svih kontejnera

Dobre vijesti iz Jadroplova: Splitski brodar lani zaradio 100 milijuna kuna

VIDEO: Hoće li ovako izgledati tankeri budućnosti? Predstavljen novi dizajn za brod za prijevoz tekućeg vodika

Ostali koncepti

Jasni propisi: Životi pomoraca ne moraju se ugrožavati prilikom opasnih vježbi s brodicama za spašavanje!

Aron Baretić – Abe: Biti ili ne biti – pomorac?

Prihodi Sueskog kanala u travnju dosegli najvišu razinu svih vremena

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

CV Predložak

VIDEO: Zašto se Atlantski i Tihi ocean ne miješaju

VIDEO: Zašto se Atlantski i Tihi ocean ne miješaju

POPULAR CATEGORY

<img class="tdb-logo-img" src="https://pomorac.hr/wp-content/uploads/2021/02/color-one-line.png" alt="Logo" title="" width="1300" height="349" />

<img class="tdb-logo-img" src="https://pomorac.hr/wp-content/uploads/2021/04/color-one-line.png" alt="Logo" title="" width="1300" height="349" />

<img class="tdb-logo-img" src="https://pomorac.hr/wp-content/uploads/2021/02/color-full.png" alt="Logo" title="" width="1117" height="486" />

<img class="tdb-logo-img" src="https://pomorac.hr/wp-content/uploads/2021/04/white-full.png" alt="Logo" title="" width="1117" height="486" />

Prednosti električnih roštilja

Ostali koncepti

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY