Prema dosadašnjim saznanjima i povijesnim zapisima, ljudi grade brodove već više od 8 tisuća godina. Rani brodovi zapravo su bili splavi ili kanui, a po svojoj konstrukciji i funkciji bili su poprilično jednostavni.
Kada pogledamo moderne super-jahte ili nosače zrakoplova, možemo zaključiti da su se vremena promijenila, a tehnologija značajno uznapredovala. No put od drevne splavi od ispletene trske do modernih nosača zrakoplova nije bio nimalo jednostavan. Putem je došlo do brojnih zanimljivih obrata i čudnih situacija.
Od SS Baychima do Ramform Titana, donosimo zanimljiv video o nekima od najčudnijih brodova u povijesti.
Od početka komercijalnog rada 1. siječnja 2021. godine do 8. rujna 2021. godine Terminal za LNG u Omišlju isporučio je više od jedne milijarde kubičnih metara prirodnog plina u transportni sustav Republike Hrvatske, javlja LNG.hr.
U tom procesu uplinjeno je više od 1.600.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina koji je na Terminal dopremljen s 12 brodova za prijevoz LNG-a. Sve navedeno dokazuje važnost Terminala za tržište plina u Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe te utjecaj na regionalne plinske tokove.
Utrka za razvojem autonomnih plovila nastavlja se u Kini, uz najavu da će AV ZHI FEI, kontejnerski brod kineske proizvodnje od 300 teu, početi s plovidbom sljedeći mjesec na kratkoj ruti između Dongjiakoua i Qingdaa, javlja Splash247.
ZHI FEI od 5.000 dwt, duljine 117m s maksimalnom brzinom od 12 čvorova, razvila je tvrtka Navigation Brilliance (Qingdao) Technology u suradnji sa sveučilištem Dalian Maritime University i Kineskim istraživačkim institutom za pomorski promet.
Navigation Brilliance prethodno je proveo ispitivanja autonomne navigacijske tehnologije na manjem brodu ZHI TENG, a namjerava naručiti i veće autonomne kontejnerske brodove u rasponu od 500 do 800 teu ako se ZHI FEI pokaže uspješnim.
Također u Kini, Yunzhou Tech u suradnji s Zhuhai Port Shippingom razvija flotu teretnih brodova bez posade, prvenstveno za riječni i obalni prijevoz tereta.
U Europi se očekuje da će autonomni norveški kontejnerski brod na električni pogon YARA BIRKELAND od 120 teu početi prometovati između norveških luka Herøya i Brevik do kraja ove godine.
Zaklada Nippon također podržava razvoj autonomnih brodova s ciljem da do 2040. godine 50% japanske lokalne flote budu brodovi bez posade. U sklopu ovog programa, kompanija Nippon Yusen Kaisha (NYK) tijekom veljače 2022. provodit će testiranja autonomnog kontejneraša koji će ploviti iz Tokijskog zaljeva do obalne luke Ise.
Dva člana posade broda za opskrbu ozlijeđena su tijekom piratskog napada u Gvinejskom zaljevu nedaleko od obale Gabona, potvrdio je International Maritime Bureau. Još jedan član posade smatra se nestalim, prenosi gCaptain.
Napad se dogodio 5. rujna na sidrištu Ownedo. Prema izvješću IMB-a, pet naoružanih osoba prišlo je gliserom i ukrcalo se na usidreni brod. Upućen je poziv upomoć te su se članovi posade povukli na sigurno, ali dva člana posade su ozlijeđena u pucnjavi nakon čega su hospitalizirani, navodi se u izvješću. Još jedan član posade je nestao.
Preostali članovi posade su na sigurnom, a lokalne vlasti su obaviještene o slučaju.
Najnovije globalno izvješće o piratstvu IMB-a pokazalo je da se u prvih šest mjeseci 2021. godine dogodilo 68 incidenata piratstva i oružanih pljački brodova. Radi se o dosad najnižem zabilježenom ukupnom broju incidenata od 1994. godine te pokazuje značajno smanjenje broja incidenata od istog razdoblja prošle godine, kad je zabilježeno 98 incidenata.
Međutim, Gvinejski zaljev i dalje je posebno opasan za pomorce, a 32% svih prijavljenih incidenata piratstva događa se u ovom geografskom području. IMB poziva na pojačan oprez prilikom prolaska kroz Gvinejski zaljev, s obzirom da su se svih 50 zabilježenih slučajeva otmica posade i 1 smrtni slučaj u prvoj polovici 2021. godine dogodili baš u ovom području.
“Premda smo zadovoljni zbog smanjenja ukupnog broja slučajeva piratstva u prvoj polovici ove godine, rizik za pomorce i dalje postoji”, objavili su iz IMB-a, naglašavajući da je važno da se svi slučajevi u najkraćem mogućem roku prijave nadležnim vlastima.
Megajahta Katina mami poglede na zlarinskoj rivi za koju je danas pristala, javlja Šibenik.in.
Luksuzni brod dug je 60 metara, sagrađen je u našem Brodosplitu, a trenutno plovi pod zastavom Maršalovih otoka.
Može primiti 12 putnika na tri prostrane putničke palube i šest VIP kabina. O gostima brine 15 članova posade, a luksuzni saloni i sobe za sastanke mogu ugostiti 35 posjetitelja, bilo da je riječ o poslovnim sastancima, prezentacijama ili privatnim zabavama. Prekrivena AV sustavom i Internet mrežom. Sve tri palube povezane su putničkim liftom, a poseban lift se koristi za nošenje hrane iz galerije u salon.
Brod je u prvoj mjeri namijenjen za plovidbu Mediteranom i Karipskim morem, ali stabilan je i siguran i na oceanu.
Prema informacijama sa stranice Magnumnautica, tjedni najam jahte u postsezoni iznosi 245 tisuća eura, dok je u sezoni ta cijena 299 tisuća eura, i to bez PDV-a.
Kako izgleda iznutra pogledajte u videu kojeg donosimo.
Obuhvaćajući gotovo svaki kutak svijeta, Royal Caribbean International nudi raznolik izbor krstarenja i itinerera za 2022. godinu. Cruise Industry News proučio je raspored planiranih putovanja te izdvojio najinovativnije i jedinstvene itinerare planirane za iduću godinu.
Brod: Grandeur of the Seas
Datum: 23. siječnja 2022. godine
Trajanje: 7 noći
Matična luka: Bridgetown (Barbados)
Luke: Scarborough (Trinidad i Tobago), Trinidad (Trinidad i Tobago), St. Georges (Grenada), St. Vincent (St. Vincent i Grenadini), Roseau (Dominica) i Castries (St. Lucia)
U sklopu novog rasporeda na južnim i istočnim Karibima, Grandeur of the Seas plovi ovim jedinstvenim itinerarom 2022. godine. Sa sjedištem u Bridgetownu – novoj matičnoj luci za Royal Caribbean – plovilo klase Vision svakodnevno posjećuje nove otoke tijekom sedmodnevnog krstarenja. Kasni noćni polazak s Barbadosa također omogućuje gostima istraživanje odredišta čak i na dan ukrcaja. Uključene su i luke koje nisu toliko uobičajene za kruzere, poput Trinidada i Grenade.
Foto: Screenshot Vessel Finder
Brod: Jewel of the Seas
Datum: 28. rujna 2022. godine
Trajanje: 9 noći
Matična luka: Pirej (Grčka) do Tarragone (Španjolska)
Luke: Santorini (Grčka), Katakolon (Grčka), Catania (Italija), Salerno (Italija), Ajaccio (Francuska), Palma de Mallorca (Španjolska), Valencia (Španjolska) i Ibiza (Španjolska)
Sa sjedištem u Europi tijekom ljeta, Jewel of the Seas nudi ovo jednokratno krstarenje od devet noći po Europi prije povratka u Sjedinjene Države. Usredotočujući se na mediteranske otoke, itinerar obilazi neuobičajene luke i pruža posjetiteljima priliku da ‘okuse’ nekoliko regija. Ploveći iz Pireja, gosti će moći posjetiti dva grčka otoka, Siciliju, Korziku i dva Balearska otoka. Još jedan vrhunac itinerera je posjet talijanskoj luci Salerno – bijeg na jedinstvenu obalu Amalfi. Neobična je i posljednja luka krstarenja – Tarragona. Smještena u španjolskoj regiji Cataluña, luka je nedavno proširena novim pristaništem za kruzere.
Foto: Screenshot Vessel Finder
Brod: Mariner of the Seas
Datum: 10. listopada 2022. godine
Trajanje: 8 noći
Matična luka: Port Canaveral (Sjedinjene Američke Države)
Luke: Kings Wharf (Bermudi) s noćenjem, Nassau (Bahami) i CocoCay (Bahami)
Dok su posjeti Bermudskom otočju uobičajeni za krstarenja koja polaze iz američkih sjeveroistočnih luka, Royal Caribbean nudi nekoliko krstarenja na otočje i s Floride. Napuštajući Port Canaveral, Mariner of the Seas povezuje Bermude i Bahame u ovom osmonoćnom putovanju. Jedinstveni plan putovanja uključuje dva noćenja u King’s Wharfu, dva na Bahamima i dva dana na moru. Prije povratka u Port Canaveral, krstarenje također uključuje posjet Perfect Dayu u CocoCayu, nedavno obnovljenoj privatnoj destinaciji Royal Caribbean.
Foto: Screenshot Vessel Finder
Brod: Serenade of the Seas
Datum: 19. studenog 2022. godine
Trajanje: 7 noći
Matična luka: Tampa (Sjedinjene Američke Države)
Luke: Freeport (Bahami), Bimini (Bahami), Nassau (Bahami) i CocoCay (Bahami)
Sa sjedištem u Tampi, Serenade of the Seas plovit će do Bahama. Jedinstveni itinerar nudi potpunu sliku zemlje kroz četiri različite luke, uključujući Nassau – glavni grad Bahama. Uključeni su i posjeti Freeportu i Biminiju – otoku koji je nedavno postao popularno odredište za kruzere. Još jedan vrhunac itinerera je cjelodnevni boravak u CocoCay, jedinstvenoj privatnoj destinaciji Royal Caribbeana u zemlji.
S jakom prisutnošću u Aziji, Royal Caribbean šalje svoje najnovije i najveće plovilo u regiju 2022. godine. Najveći kruzer na svijetu, Wonder of the Seas, napustit će brodogradilište idućeg proljeća te se uputiti u pravcu Kine. Kasnije tijekom godine, Wonder of the Seas će također nuditi međunarodna krstarenja iz Hong Konga, uključujući i ovo putovanje za Japan i Južnu Koreju. Osim posjeta popularnim destinacijama u regiji, itinerar uključuje četiri dana na moru – dovoljno da gosti stignu uživati u svim sadržajima najnovijeg broda klase Oasis.
Nedavno smo pisali o tome kako su Rusi najavili da predviđaju da će cjelogodišnja plovidba Sjevernim morskim putem biti moguća za pet godina, zahvaljujući izgradnji nove flote ledolomaca koji bi mogli omogućiti prolazak tijekom cijele godine. Ovaj put je bitan jer skraćuje dužinu morskog puta od istoka do zapada Rusije gotovo za polovicu. Kako piše Geopolitika News, Vladimir Putin je na nedavnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma (EEF) izjavio je kako Rusija pozdravlja interes drugih zemalja za korištenje Sjevernog morskog puta i neće im nametati nikakva ograničenja.
Dok se čeka izgradnja nove klase ledolomaca, pogledajmo video o najpoznatijem ruskom ledolomcu 50 Let Pobedy.
50 Let Pobedy (rus. 50 лет Победы), prevedeno kao 50 godina pobjede ili pedeseta godišnjica pobjede, ruski je ledolomac klase Arktika na nuklearni pogon. Izgrađen je u Sankt-Peterburgu, a porinut je 1993. godine pod imenom Ural. Međutim, zbog problema prilikom izgradnje brod je dovršen tek 2007. i preimenovan u 50 Let Pobedy.
Do porinuća “Arktike” držao je titulu najvećeg ledolomca na svijetu. Trenutno se nalazi u luci Murmansk na sjeveru Rusije te se koristi za prijevoz turista na Sjeverni pol. Dug je 160 metara i širok 20 metara, a može razbijati led debljine do 5 metara. Na brodu se nalazi 140 članova posade, a na brodu se mogu naći teretana, bazen, knjižnica, restoran, prostor za masažu i glazbeni salon.
Kako izgleda putovanje do Sjevernog pola na ovom divu, pogledajte u videu kojeg donosimo.
U dopisu za Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), Međunarodna brodska komora (ICS) iznijela je opsežan prijedlog za uvođenje globalnih nameta brodovima za emisiju ugljičnih plinova, javlja Marine Log.
ICS, koji predstavlja svjetsko nacionalno udruženje brodovlasnika i više od 80% trgovačke flote, predlaže da se nameti temelje na obveznim doprinosima brodova bruto tonaže preko 5000. Novac bi se uplaćivao u “IMO Climate Fund”.
U priopćenju ICS-a nije predložen točan iznos naknada, no naglašeno je da će se “osim zatvaranja cjenovnog jaza između ekološki prihvatljivih i konvencionalnih goriva” financiranje upotrijebiti i za razvoj infrastrukture u lukama diljem svijeta kako bi se osigurala opskrba gorivima poput vodika i amonijaka.
Pomorski promet odgovoran je za približno 2% globalnih emisija ugljičnih plinova, a IMO je prepoznao potrebu uvođenja hitnih mjera za dekarbonizaciju. Međutim, prema trenutnim stopama proizvodnje, ekološki prihvatljiva goriva nisu komercijalno dostupna u razmjerima potrebnima za globalnu flotu. Uvođenjem naknade za emisiju ugljičnog dioksida namjerava se ubrzati stvaranje tržišta koje će omogućiti nulte stope emisije štetnih plinova.
IMO bi trebao raspraviti o prijedlogu na sastanku u studenom, neposredno nakon UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama 2021., koja će se održati u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog.
ICS vjeruje da je obvezni globalni namet “snažno poželjniji od bilo koje jednostrane, regionalne primjene mjera u međunarodnom brodarstvu“. Naglasili su da će djelomična rješenja, kao što je to slučaj s prijedlogom EU-a, znatno zakomplicirati pomorsku trgovinu te neće uspjeti u smanjenju globalne emisije štetnih plinova.
Na pulskoj je rivi usidrenu superluksuznu jahtu Avantage, za koju je na stranicama stručnih portala istaknuta vrijednost od 200 milijuna dolara, javlja Glas Istre.
Vlasništvo je Bulata Utemuratova, milijardera i poduzetnika iz Kazahstana, rođenog 1957. godine, a nastanjenog u Monacu. Utemuratov je osnivač ATF banke, aktivan u kazahstanskoj politici i blizak saveznik kazahstanskog predsjednika Nazarbajeva.
Luksuzno opremljenu jahtu Avantage izgradila je njemačka tvrtka iz Bremena – Lurssen Yachts 2020. godine, a samo za njeno održavanje potrebno je godišnje, kako pišu stručni portali, 15 milijuna dolara. Dugačka je 87 metara, a može primiti 14 gostiju i ima 18 članova posade.
Tri A u imenu jahte Avantage (i veliki A na prednjoj palubi) upućuju na imena članova njegove obitelji (supruga Ashar, sinovi Alidar i Anuar. Također ima i kćer po imenu Dinara, a njezino se ime veže uz privatni avion kazahstanskog milijardera.
Najveći brod na svijetu u doba kad je napravljena, Lusitania će utjecati na smjer razvoja Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje Lusitania je imala 7. rujna 1907. godine, a zbog svoje brzine i snage od 76.000 KS držala je i Plavu vrpcu, nagradu za putnički brod koji u najkraćem vremenu uspije prevaliti Atlantski ocean, piše Povijest.hr.
U doba kad je počeo rat plovila je na redovitoj liniji Liverpool – New York. Javnost u Sjedinjenim Američkim Državama u to doba bila je protiv američkog ulaska u rat. To je bilo u skladu s dugogodišnjom tradicijom neuplitanja SAD u europsku politiku (tzv. Monroeova doktrina).
SAD su se ponašale kao otok, tisućama kilometara udaljen od Europe i zainteresiran samo za svoju sferu utjecaja (Sjevernu i Južnu Ameriku). Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson bio je miroljubiv i htio je poštedjeti Ameriku ratnih žrtava. Međutim, dogodit će se takve stvari koje čak ni on nije mogao tolerirati.
Lusitania je isplovila 1915. iz New Yorka prema Europi. Kad je već bila u blizini Irske, uočila ju je posada njemačke carske podmornice U-20 i ispalila torpedo. Došlo je do snažne eksplozije i ogromni brod je potonuo za 18 minuta. Poginulo je 1.198 ljudi od čega gotovo stotinu djece.
Javnost u SAD je bila zapanjena. Potapanje civilnog broda takve veličine bilo je bez presedana u povijesti. Nijemci su tražili izgovor u činjenici da je Lusitania prevozila puščano streljivo i neku drugu ratnu opremu. No, američka javnost je od tog trenutka bila sve sklonija ulasku u rat protiv carske Njemačke.
