O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 170

Adria Libar organizirao panel “Sigurnost na moru – osvrt na nautičku sezonu 2024. i budući izazovi”

By
dpredovan
-
0
Foto: AdriaLibar

Na našem najvećem sajmu, Biograd Boat Showu, održao se zanimljiv panel koji je pružio pronicljiv pregled nautičke sezone 2024., s fokusom na trenutno stanje sigurnosti na Jadranu i buduće strategije za sezonu 2025. Panel je potaknuo raspravu o ključnim izazovima i okupio stručnjake i sudionike iz sektora nautike.

Na panelu su sudjelovali:

  • Predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture: Lučka kapetanija Zadar, kapetan Alen Rukavina
  • Stručnjaci iz industrije i charter predstavnici: Grupacija Charter djelatnosti HGK – Paško Klisović, CROSCA Udruga skipera i članova posada jahti – Mario Barešić
  • Zagovornici zaštite okoliša i stručnjaci za održivost: Green Sail – Ornela Krezić
  • Domaćin panela: Adria Libar Maritime & Yacht Training Center – Katarina Barić
Foto: AdriaLibar

Panel diskusiju moderirao je Braslav Karlić, jedan od najuglednijih novinara i predstavnika hrvatskih nautičkih medija. Moderatorova stručnost u nautičkom novinarstvu doprinijela je vrlo informiranom pristupu i ključnim pitanjima usmjerenim panelistima. Uz zanimljive statistike i s obzirom na povećanje broja plovila koji plove Jadranom, zaključak panela bio je potreba za konkretnim djelovanjem za budućnost i održivost nautike. Panelisti su istaknuli nekoliko važnih područja za poboljšanje kako bi se povećali standardi nautičke sigurnosti:

Jačanje preduvjeta i programa za edukaciju skipera te izdavanje dozvola

  • Tema koja se više puta ponovila bila je potreba za pooštravanjem standarda za skiperske dozvole, posebno za kategorije “B” i “C”, koje su najzastupljenije na moru, a posebno su značajne za chartere. Naglašena je važnost obavezne obuke i dodatnih mjera u ispitnom procesu, čime bi se osigurala veća razina znanja i bolje pripremljenosti za zahtjeve na moru.

Izgradnja kulture odgovornosti i svijesti na moru

  • Panelisti su istaknuli da je unapređenje nautičke kulture i osjećaja zajedničke odgovornosti među skiperima ključno za očuvanje sigurnosti. Predloženo je da charter tvrtke i drugi sudionici u industriji iskoriste vlastite komunikacijske platforme kako bi podsjećali skipere i goste na sigurnosne prakse, zaštitu okoliša i specifične opasnosti u plovidbi.

Digitalna komunikacija za sigurnosna upozorenja

  • S obzirom na veliki broj plovila na Jadranu, panel je prepoznao priliku u korištenju postojećih digitalnih platformi, poput navigacijskih aplikacija i alata za upravljanje flotom, kao sredstava za sigurnosna upozorenja i savjete. Ovakav pristup omogućio bi pravovremene intervencije u slučaju promjena uvjeta ili pojave novih opasnosti.
Foto: AdriaLibar
Foto:AdriaLibar

Prijedlog ključne inicijative za 2025.: Nacionalna kampanja za promicanje Hrvatske kao nautičke destinacije s naglaskom na sigurnost

Preporuke sudionika panela bile su usmjerene na kontinuirano poboljšanje sigurnosti u nautici, kroz obrazovanje ali i promociju. Za 2025. godinu predložena je primarna inicijativa za poboljšanje imidža Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije kroz koordiniranu nacionalnu nautičku kampanju.

Kampanju bi trebale voditi Hrvatska turistička zajednica u koordinaciji s dva ministarstva – turizma i pomorstva, u partnerstvu s charter industrijom i medijima. Cilj kampanje bio bi prenijeti snažnu, dosljednu poruku o sigurnosnim protokolima, obrazovnim standardima i razini usluge koji podupiru hrvatski nautički sektor. Kampanja bi mogla uključivati događaje na licu mjesta u popularnim marinama, regatama, uključivanje ustanova za edukaciju, skipera i turista u interaktivnu priču o sigurnosnim praksama i ekološkoj odgovornosti te usklađivanje sigurnosti sa širim hrvatskim ciljevima održivog turizma.

Pravila ponašanja na moru i korisni savjeti

Sigurna plovidbaPreuzmi

Na taj bi se način Hrvatska etablirala kao vodeća nautička destinacija na Mediteranu, kombinirajući sigurnosne mjere s ljepotom i očuvanjem okoliša. Kampanja bi potaknula veće povjerenje među međunarodnim posjetiteljima i postavila standard u odnosu na druga nautička odredišta.

Organizator panela, Adria Libar, istaknuo je kako je cilj panela bio motivirati sve uključene u nautiku na doprinos sigurnosti plovidbe te kako će zaključci s panela biti vrijedan putokaz za daljnje aktivnosti i razvoj novih edukacijskih modula.

Za više informacija posjetite našu stranicu: www.adrialibar.com

Povratak Trumpa: Što donosi pomorskoj industriji?

By
dpredovan
-
0
Foto: Pexels

Pomorski sektor bi mogao svjedočiti rastu izvoza fosilnih goriva, dok kontejnerski prijevoz očekuje pritisak zbog potencijalnih carina.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izaziva podijeljena mišljenja u pomorskoj industriji. Dok mnogi smatraju da će njegov energetski fokus i smanjenje regulacija pogodovati tankerima, sektor kontejnerskog prijevoza mogao bi se suočiti s izazovima, piše Splash247.com.

Trumpova politika naglašava povećanu domaću proizvodnju nafte i plina te smanjenje regulacija s ciljem postizanja “energetske dominacije” SAD-a. Njegovi planovi uključuju razvoj infrastrukture za distribuciju i izvoz fosilnih goriva, što bi moglo pozitivno utjecati na sektor tankera.

Rastući potencijal za tankere

Prema Buraku Cetinoku iz brokera Arrow, povećanje izvoza nafte i plina moglo bi ojačati tržište tankera. Trumpova stroža politika prema Iranu, uz moguće pojačanje sankcija, dodatno bi smanjila prisutnost iranske nafte na tržištu, što bi moglo otvoriti prostor za “legitimne” terete.

CEO Frontlinea, Lars Barstad, predviđa da bi Trumpova politika prema Iranu i Venezueli mogla dovesti do snažnije kontrole nad tzv. “mračnom flotom” tankera, koja zaobilazi međunarodne sankcije, čime bi se povećala sigurnost na morima.

Utjecaj na kontejnerski i suhi teret

Za suhi teret, očekuje se da Trumpove politike neće imati direktan utjecaj na trgovinske rute. Analiza Arrowa sugerira da bi potencijalni trgovinski rat s Kinom mogao rezultirati većim nabavama žitarica iz Brazila, no ne očekuju se značajni poremećaji.

S druge strane, kontejnerski sektor mogao bi osjetiti negativne posljedice Trumpove politike u srednjem i dugom roku. Burak Cetinok iz Arrowa predviđa da će potencijalne carine potaknuti kratkoročni porast potražnje, ali da će dugoročno doći do pada izvoza, uz istovremeni porast isporuke kontejnerskih brodova. Također, mogućnost mira u Gazi i smirivanje napetosti oko Irana mogli bi omogućiti sigurniji prolaz kroz Crveno more, što bi smanjilo potrebu za preusmjeravanjem kontejnerskog prometa.

Utjecaj na globalne tarife i inflaciju

Mark Williams iz konzultantske tvrtke Shipping Strategy upozorava da bi povratak carina mogao negativno utjecati na pomorski sektor. “Carine su loše za pomorsku trgovinu, što znači da Trump neće biti dobar za sektor,” izjavio je. Williams također upozorava na rizik od stagflacije, odnosno kombinacije inflacije i smanjenja gospodarske aktivnosti, što bi moglo dodatno pogoditi industriju.

Zeleni skok Hapag-Lloyda: 24 nova broda na biometan i amonijak za 4 milijarde dolara

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Ova narudžba donosi Hapag-Lloydu prednost u energetskoj tranziciji, s planom smanjenja emisija za trećinu do 2030. godine.

Njemačka brodarska kompanija Hapag-Lloyd potpisala je ugovore s dva vodeća kineska brodogradilišta za gradnju 24 kontejnerska broda u vrijednosti od oko 4 milijarde američkih dolara.

Ova ambiciozna narudžba uključuje 12 brodova iz brodogradilišta Yangzijiang Shipbuilding Group, kapaciteta od 16.800 TEU-a, te 12 brodova iz New Times Shipbuilding Company Ltd., kapaciteta od 9.200 TEU-a, piše gCaptain.

U skladu s Hapag-Lloydovom strategijom za 2030., novi brodovi bit će opremljeni visokotlačnim dvostrukim motorima na ukapljeni plin koji mogu koristiti biometan. Ovaj pogon omogućuje smanjenje emisije CO2 za čak 95% u usporedbi s konvencionalnim motorima.

Dodatno, brodovi će biti spremni za pogon na amonijak, čime Hapag-Lloyd nastavlja svoj put prema ambicioznim ciljevima ugljične neutralnosti.

“Upravljanje flotom učinkovitijih brodova pojačat će našu konkurentsku poziciju i omogućiti nam da ponudimo visokokvalitetan globalni proizvod,” izjavio je CEO Rolf Habben Jansen.

Isporuka ovih 24 broda, s ukupnim kapacitetom od 312.000 TEU-a, planirana je između 2027. i 2029. godine. Nova plovila zamijenit će starije brodove koji se približavaju kraju vijeka trajanja.

S već osiguranih 3 milijarde dolara za dugoročno financiranje, ovaj veliki pomak u floti, zajedno s nedavnim preinakama pet brodova na metanol, odražava Hapag-Lloydovu strategiju za višestruko gorivo i predanost ciljevima Pariškog sporazuma. Do 2030. tvrtka planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za trećinu u odnosu na razinu iz 2022., s ciljem postizanja nulte emisije do 2045.

Narudžba ovih brodova dolazi u trenutku kada Hapag-Lloyd planira pokretanje Gemini suradnje s Maerskom u veljači. Ova alijansa provodit će strategiju „hub-and-spoke“ na sedam trgovačkih ruta, s ciljem postizanja 90% pouzdanosti usluga, što predstavlja značajno poboljšanje u usporedbi s trenutnim prosjekom industrije od 53%.

VIDEO Prvi ukrajinski napad na rusku flotu u Kaspijskom moru

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Ukrajina je objavila da je izvela napad dronom na pomorsku bazu u lučkom gradu Kaspiysk na ruskoj obali Kaspijskog mora, što predstavlja prvi napad Kijeva na metu u ovoj regiji, udaljenoj oko 1.500 kilometara od prve linije bojišta.

Ukrajinske snage prvi su put izvele napad na rusku pomorsku bazu na Kaspijskom moru, izvijestile su lokalne vlasti u ruskoj pokrajini Dagestan. Cilj napada bila je ruska baza u luci Kaspiysk, maloj pomorskoj luci udaljenoj oko 800 nautičkih milja istočno od Odese i sjedištu ruske Kaspijske flotile, piše The Maritime Executive.

Prema ukrajinskoj obavještajnoj agenciji HUR, napad je ciljao fregate klase Gepard – Tatarstan i Dagestan. Aleksandar Kovalenko, voditelj odjela za borbu protiv dezinformacija pri Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, izjavio je da su oba ova plovila oštećena u napadu. Videozapisi koji kruže na društvenoj mreži X prikazuju najmanje jedan dron koji pogađa metu unutar pomorske baze, iako razmjeri štete nisu u potpunosti jasni.

Fregate klase Gepard su manji brodovi opremljeni protubrodskim raketama Kh-35 ili suvremenim ruskim krstarećim raketama Kalibr, namijenjeni patrolnim dužnostima. Brodovi Tatarstan i Dagestan već su ranije sudjelovali u napadima na mete daleko izvan Kaspijskog mora, uključujući ciljeve u Siriji tijekom građanskog rata 2015. godine, udaljene oko 1.000 milja.

Pomorski analitičar H.I. Sutton identificirao je dron kao ukrajinski A-22 Foxbat, veliki bespilotni zrakoplov temeljen na dizajnu civilnog ultralakog zrakoplova. U civilnoj verziji, ova letjelica može nositi teret od 200-300 kilograma, dok je vojna verzija korištena za napade na ruske rafinerije i strateške ciljeve.

Ukrajina je već ranije izvela niz napada dronovima i projektilima na rusku Crnomorsku flotu, učinkovito prisilivši ruske brodove i podmornice da napuste Krimski poluotok. Većina flote sada je premještena u luku Novorosijsk na sjeveroistočnom dijelu Crnog mora kako bi se smanjio rizik od daljnjih napada. Međutim, napad na udaljenu Kaspijsku flotilu – koju Rusija često koristi za lansiranje krstarećih raketa – pokazuje da je Ukrajina znatno proširila svoj doseg.

Ključni Pomorski Prolazi i Njihov Utjecaj na Globalni Transport

By
dpredovan
-
0
Foto: Safety4Sea

U svom najnovijem izvješću, UNCTAD analizira kompleksne izazove s kojima se suočava sektor pomorskog transporta, s posebnim naglaskom na to kako prekidi u ključnim pomorskim prolazima utječu na globalne trgovačke tokove.

Pomorska uska grla definiraju se kao strateški važna mjesta na trgovačkim rutama koja omogućuju prolazak velikih količina tereta i povezuju ključne regije svijeta. Zbog ograničenih alternativnih ruta, svako ometanje prometa kroz ove točke može uzrokovati ozbiljne poremećaje u lancima opskrbe te imati dalekosežne posljedice za sigurnost hrane, opskrbu energijom i globalnu ekonomiju, piše Safety4Sea.

Rebeca Grynspan, glavna tajnica UNCTAD-a, istaknula je: “Pomorski promet u velikoj mjeri ovisi o uskim grlima – strateškim, uskim pomorskim prolazima poput Sueskog i Panamskog kanala. Ovi prolazi značajno skraćuju interkontinentalna putovanja i smanjuju troškove prijevoza. Međutim, upravo ta ključna uloga čini uska grla izrazito ranjivima na prekide različitih priroda – od klimatskih i ekonomskih do geopolitičkih i operativnih – što može imati ozbiljne posljedice za globalno brodarstvo.”

Sljedeći prolazi smatraju se ključnim pomorskim uskim grlima zbog svoje važnosti i volumena trgovine koja kroz njih prolazi, posebice u pogledu specifičnih roba.

#1 Tjesnac Bab al-Mandeb (Crveno more)

  • Povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom
  • Ključan za naftu i prirodni plin s Bliskog istoka
  • Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 8,7%
  • Udio po robi (2023): automobili i kontejneri (20% svaki); naftni proizvodi (15%); sirova nafta (13%)

#2 Rt Dobre nade

  • Povezuje Indijski ocean s Atlantskim oceanom
  • Glavne robe uključuju kontejnere, sirovu naftu i rasute terete (željeznu rudu i ugljen)
  • Udio u pomorskoj trgovini naftom (2023): 8%

#3 Panamski kanal

  • Povezuje Atlantski ocean s Tihim oceanom
  • Važan za kontejnersku trgovinu te trgovinu automobilima, žitaricama i ukapljenim naftnim plinom (LPG)
  • Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 2,16% (u tonama)

#4 Gibraltarski tjesnac

  • Povezuje Sredozemno more s Atlantskim oceanom i povezuje glavna gospodarstva
  • Sadrži ključnu infrastrukturu, uključujući plinovode i električne veze između Europe i Afrike
  • Ključan za protok sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) prema europskim tržištima

#5 Hormuški tjesnac

  • Povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem
  • Ključan za globalnu energetsku sigurnost, s velikim dijelom svjetske nafte koja prolazi ovim uskim grlom
  • Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 11,1%
  • Udio po robi (2023): sirova nafta (39%); propan (31%); naftni proizvodi (20%); prirodni plin (19%)

#6 Malajski tjesnac

  • Povezuje Indijski ocean s Južnokineskim morem
  • Ključan za trgovinu između Afrike, Azije, Europe i Bliskog istoka te za energetske uvoze i izvoze Azije
  • Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 23,7%
  • Udio po robi (2023): sirova nafta (45%); propan (42%); automobili (26%); rasuti teret (23%)

#7 Sueski kanal

  • Povezuje Sredozemno more s Crvenim morem
  • Ključan za trgovinu između Europe i Azije
  • Smanjuje vrijeme putovanja za brodove eliminirajući potrebu za obilaskom Rta Dobre nade
  • Udio u globalnom prometu: oko 10% (u tonama)
  • Udio u globalnom kontejnerskom prometu (TEU): 22%
  • Najveći udio robe (2023): automobili i kontejneri (20% svaki); naftni proizvodi (15%); sirova nafta (10%)

#8 Turski tjesnaci (Bospor i Dardaneli)

  • Povezuje Crno more sa Sredozemnim morem
  • Ključan za transport nafte i žitarica iz crnomorske regije
  • Udio u globalnom pomorskom prometu (2023): 3,1%

Marokanska mornarica spriječila otmicu teretnog broda od strane migranata

By
dpredovan
-
0
Foto: USCG/The Maritime Executive

Kraljevska mornarica Maroka uspješno je spriječila pokušaj migranata da preotmu teretni brod i preusmjere ga prema Kanarskim otocima. Incident se dogodio 4. studenoga u vodama jugozapadno od grada Tan-Tan, kada je posada broda, registriranog pod liberijskom zastavom, aktivirala sigurnosni alarm zbog pokušaja otmice.

Brod, koji je plovio oko 68 nautičkih milja zapadno od obale Maroka, uspostavio je kontakt s Centrom za koordinaciju pomorskog spašavanja u Rabatu. Glavni stožer Kraljevskih oružanih snaga izvijestio je da je skupina migranata na brodu prijetila posadi, zahtijevajući da ih se odveze na Kanare. Ostaje nejasno kako su se migranti ukrcali – jesu li prethodno spašeni ili su se sami domogli plovila, ali je jasno da su planirali oteti i preusmjeriti brod, piše The Maritime Executive.

Odmah su poslana dva plovila Kraljevske mornarice s timom specijalaca koji su se uspješno ukrcali na brod i oslobodili posadu bez incidenata. Operacija je brzo završena, a ukupno 54 migranta su privedena.

Foto: Screenshot Facebook

Ovaj događaj ističe sve učestaliji trend migracija prema Kanarskim otocima, koji migranti vide kao vrata prema Europi. Španjolske vlasti izvijestile su da je u prvoj polovici godine preko 32.000 migranata stiglo na Kanare, što je gotovo 40 % više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prema procjenama, čak 150.000 migranata moglo bi pokušati putovanje prema Kanarima, smatrajući ih odskočnom točkom za daljnje putovanje prema europskom kopnu.

S obzirom na geografsku blizinu Kanarskih otoka i Tan-Tana – udaljenost iznosi svega 120 nautičkih milja – te povoljne uvjete na Atlantiku tijekom jeseni, primijećen je porast pokušaja ovakvih prelazaka. Službeni podaci pokazuju da se ruta prema Kanarima trenutačno razvija kao jedna od najbrže rastućih migracijskih ruta, iako brojke još uvijek zaostaju za pokušajima prelaska preko Sredozemlja.

Maroko je odgovorio pojačanim nadzorom svojih obala, kako na Mediteranu tako i na Atlantiku, uz intenziviranje suradnje s drugim obalnim državama, uključujući Španjolsku, u sprječavanju ilegalne migracije i trgovine ljudima. Kraljevska mornarica izvještava da kontinuirano ulaže u obuku i koordinaciju svojih pomorskih snaga kako bi odgovorila na rastući broj sigurnosnih prijetnji duž svojih pomorskih granica.

IMO-ovo mjesečno izvješće o piratstvu: Šest napada na brodove u rujnu 2024.

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) objavila je svoje mjesečno izvješće o piratstvu za rujan 2024., u kojem je zabilježeno šest incidenata piratstva i oružanih pljački nad brodovima, a svi su se dogodili u teritorijalnim vodama, piše Safety4Sea.

#1 Sea Voyager, bulker, Panama
Incident: Tijekom plovidbe, pet naoružanih osoba uočeno je u kormilarnici broda. Kapetan je podigao uzbunu, a posada je pretražila brod. Nije bilo ozlijeđenih, niti je išta ukradeno. Incident je prijavljen Singapurskom sustavu obavijesti o plovidbi (VTIS), koji je odmah izdao sigurnosno upozorenje. Po dolasku broda u luku Singapur, Obalna straža pretražila je brod, ali nisu pronađeni počinitelji. Informacija je podijeljena s indonezijskim vlastima.

Lokacija: MALACCA STRAIT, oko 5,9 nm sjeverozapadno od otoka Pulau Cula (Indonezija), u istočnom plovnom kanalu TSS-a.

#2 Target 10/Alam 281, tegljač, Malezija
Incident: Tijekom plovidbe, kapetan tegljača izvijestio je da su počinitelji u malom čamcu ukrali dio starog metala s tegljene barže. Posada je pretražila plovilo i potvrdila da su svi na sigurnom. Incident je prijavljen VTIS-u, a informacije su podijeljene s malezijskim i indonezijskim vlastima.

Lokacija: MALACCA STRAIT, oko 2,2 nm južno od otoka Pulau Mungging, unutar granica luke Johor, Malezija.

#3 Atlantic Tiger, bulker, Marshallovi Otoci
Incident: Tijekom plovidbe, u blizini krme broda uočeno je šest do sedam počinitelja. Posada je provela pretragu, bez ozlijeđenih. Ukralo su dijelove iz strojarnice. Incident je prijavljen VTIS-u, koji je izdao sigurnosno upozorenje. Po dolasku broda u Singapur, Obalna straža pretražila je brod, no počinitelji nisu pronađeni.

Lokacija: MALACCA STRAIT, oko 4 nm sjeverozapadno od otoka Pulau Cula (Indonezija), u istočnom plovnom kanalu TSS-a.

#4 Royal Tb 17, tegljač, Indonezija
Incident: Posada tegljača prijavila je da su ih četiri naoružane osobe zarobile i zatočile na brodu. Počinitelji su prenijeli teret s barže na tanker, oštetili komunikacijsku opremu i ukrali privatne stvari posade. Incident je trajao između 8 i 10 sati, a indonezijske vlasti provode istragu.

Lokacija: MALACCA STRAIT, oko 47 nm južno od Tanjung Malatayur, Središnji Kalimantan, Indonezija.

#5 Nepoznato ime, bulker, Marshallovi Otoci
Incident: Strojarski časnik primijetio je pet maskiranih osoba u strojarnici, od kojih je jedan nosio oružje. Nakon uzbune, počinitelji su pobjegli bez plijena. Obalna straža pretražila je brod.

Lokacija: MALACCA STRAIT, Singapore Straits, Indonezija.

#6 New Destiny, bulker, Marshallovi Otoci
Incident: Tijekom plovidbe, pet počinitelja s predmetima nalik oružju uočeno je u strojarnici. Posada je pretražila brod, no počinitelji nisu pronađeni, a nije jasno je li nešto ukradeno. Po dolasku u Singapur, Obalna straža je temeljito pretražila brod bez rezultata.

Lokacija: MALACCA STRAIT, oko 3,3 nm sjeverno od otoka Pulau Cula (Indonezija), u istočnom plovnom kanalu TSS-a.

Norveška tehnologija, francuska luka: Plutajući terminal za vodik stiže u Port-La Nouvelle

By
dpredovan
-
0
Foto: Hoegh Evi/Splash247

Ovaj projekt transformirat će Port-La Nouvelle u stratešku ulaznu točku za vodik iz cijelog svijeta.

Norveška tvrtka Höegh Evi, ranije poznata kao Höegh LNG, potpisala je memorandum o razumijevanju s lukom Port-La Nouvelle u Francuskoj za razvoj inovativnog plutajućeg terminala za uvoz vodika. Projekt ima cilj postizanja godišnjeg kapaciteta uvoza do 210.000 tona vodika iz regija Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike i Amerike, s planiranom punom operativnošću do 2030. godine, piše Splash247.

Ova inicijativa usklađena je s europskim projektima vodika, poput projekta HySoW Hydrogen, te uključuje suradnju s francuskim operaterom plinovoda Teréga. Luka Port-La Nouvelle, smještena u regiji Occitanie, bit će povezana s ključnom transportnom infrastrukturom za vodik, jačajući njezinu ulogu u europskom opskrbnom lancu vodika.

Port-La Nouvelle je prva francuska luka u privatnom upravljanju, s većinskim udjelom u vlasništvu konzorcija DEME Concessions, Euroports, PMV, Qair i CCI de l’Aude, dok 49% ostaje u javnom sektoru. Luka, koja je trenutno u fazi izgradnje i trebala bi biti potpuno operativna početkom 2026. godine, ulazi u novu eru kao ključna točka energetske tranzicije u Francuskoj. “Luka je spremna prihvatiti nove vrste prometa, posebno one povezane s obnovljivim izvorima energije i vodikom,” izjavio je Hans Kerstens, izvršni direktor SEMOP Port-La Nouvelle.

Predsjednik i izvršni direktor Höegh Evi, Erik Nyheim, naglasio je stratešku poziciju luke i već postojeću infrastrukturu, opisujući je kao ključnu ulaznu točku za niskougljična goriva i molekule vodika u Francuskoj.

Ranije ove godine, Höegh Evi je potpisao sporazum s njemačkim operaterom terminala Deutsche ReGas za razvoj terminala za uvoz vodika u luci Lubmin na Baltičkom moru. Planiran za otvaranje početkom 2026. godine, ovaj će terminal biti prvi plutajući terminal na svijetu za industrijsku konverziju zelene amonijaka u zeleni vodik, s godišnjom proizvodnjom od oko 30.000 tona vodika.

DNV izvještaj potvrđuje: Brodarstvo prihvaća LNG i metanol kao goriva budućnosti

By
dpredovan
-
0
Foto: CMA CGM/Splash247.com

Prema DNV-u, listopad je postavio rekord u broju novih narudžbi za brodove s alternativnim pogonima, s ukupno 97 novih narudžbi unesenih u DNV-ovu platformu za alternativna goriva (AFI).

Vodeću ulogu ima ukapljeni prirodni plin (LNG), koji čini 66 od ukupnih narudžbi, pri čemu segment kontejnera doprinosi s 58 narudžbi. Metanol također ima značajan udio, s 29 novih narudžbi, uglavnom u segmentu brodova za rasute terete, piše Safety4Sea.

Foto: DNV/Safety4Sea

U dosadašnjem dijelu 2024. godine ukupno je postavljeno 464 narudžbe za brodove na alternativna goriva, što predstavlja značajan porast od 46% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ova brojka već je premašila ukupan broj narudžbi zabilježenih tijekom cijele 2023. godine, koji je iznosio 371.

Foto: DNV/Safety4Sea

U prvom polugodištu 2024. metanol je dominirao tržištem, držeći najveći udio novih narudžbi. Međutim, u trećem kvartalu došlo je do preokreta u korist ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji je ponovno došao u središte interesa. U trećem kvartalu zabilježeno je 105 novih narudžbi za LNG, što čini 64% svih narudžbi za brodove na alternativna goriva u tom razdoblju.

Ovi podaci jasno ukazuju na promjenjivu dinamiku tržišta brodova s alternativnim pogonima i rastući interes za LNG kao preferirano gorivo, posebice u segmentu kontejnera, dok metanol nastavlja imati ključnu ulogu u segmentu rasutih tereta.

VIDEO Rekordna Zapljena u Španjolskoj: U Algecirasu Otkiveno 13 Tona Kokaina Skrivenog u Banane

By
dpredovan
-
0
Foto: X/Policia Nacional

Španjolske i ekvadorske vlasti koordinirale su akciju koja je rezultirala jednom od najvećih zapljena droge u Europi.

U najvećoj zapljeni droge u povijesti Španjolske, vlasti su u luci Algeciras presrele ukupno 13.062 kilograma kokaina. Droga je bila skrivena u pošiljci banana koja je 14. listopada stigla u kontejneru iz luke Guayaquil u Ekvadoru, piše The Maritime Executive.

Prema izvještajima španjolskih agencija, kokain je dolazio od izvoznika iz Ekvadora, poznatog po ranijim slučajevima nezakonite trgovine, što je omogućilo španjolskom Carinskom nadzornom servisu i Nacionalnoj policiji da identificiraju i presretnu ovu pošiljku.

Ova zapljena ne samo da predstavlja najveću u povijesti Španjolske, već je i druga po veličini u Europi pronađena u jednom kontejneru, te jedna od najznačajnijih na svjetskoj razini. Prethodni rekord u Španjolskoj zabilježen je u kolovozu prošle godine, kada je u sličnom pošiljci banana također u Algecirasu pronađeno 9,4 tone kokaina.

Španjolske i ekvadorske vlasti usko su surađivale u praćenju kontaminiranog kontejnera, koji je po dolasku u luku Algeciras pregledan mobilnim skenerom ‘Medusa’ Carinske uprave.

Unutar kontejnera, kutije s bananama formirale su paravan iza kojeg su se nalazile dodatne kutije ispunjene ciglama kokaina.

Vlasti navode kako je uvoznik godinama primao velike količine voća iz Ekvadora, što je otežavalo analizu i inspekciju njegovih pošiljki. Nakon ove zapljene, provedene su racije u Madridu i Alicanteu, a uhićena je jedna osumnjičena osoba. Dvojica menadžera uvozne tvrtke su u bijegu.

Ova masivna zapljena droge dodatno potvrđuje da je Španjolska postala strateška točka za ulazak droge u Europu, nadmašivši Belgiju i Nizozemsku, koje su znatno unaprijedile sigurnost svojih luka. Prošle godine španjolske vlasti zaplijenile su 142 tone kokaina, dok je u Belgiji zaplijenjeno 121 tona, a u Nizozemskoj 60 tona.

1...169170171...924Page 170 of 924

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©