O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 263

Marijan Gostijanović: Nekadašnji stolar i pomorac izrađuje ribe u drvu

0
Foto: Screenshot HRT Magazin

Šibenčanin Marijan Gostijanović nekadašnji je stolar i pomorac, koji je zahvaljujući životu na moru obišao pola svijeta. Bila bi to uobičajena priča jednog pomorca, da nije obilazio sve gradove u kojima je pristao i sve bilježio kamerom. A uz more nije bio vezan samo poslom. Više od pola stoljeća bavi se izrađivanjem neobičnih reljefa – riba u drvu, piše HRT Magazin.

“Evo, ovo je kamera kupljena ’68. godine u Yokohami. I ona je prošla cijeli svijet. Sve filmove što sam snimio, to je s njom snimljeno”, rekao je Marijan Gostijanović.

Kamerom, na 8-milimetarskim filmovima, bilježio je svaku avanturu u bijelom svijetu. 

“Ja sam se zaljubio u to snimanje. Ja sam živio za to da ja snimam te gradove, da ja vidim te ljude, da ja upoznam tu kulturu”, dodaje Gostijanović.

Kad bi njegov tanker pristao u luku, kajakom bi isplovio s broda.

“Tako da sam u San Franciscu ispod Golden Gatea išao do Alcatraza”, nastavlja Gostijanović.

Na tankeru, koji je prevozio opasne terete, plinove poput butana i amonijaka te glicerine, boravio je i po 20 mjeseci. Plovio je od Japana preko Sueskog kanala i Gibraltara do Magellanova prolaza. No najviše pamti neobičan boravak na Filipinima, navodi HRT Magazin.

“Te žene kako se bacaju za te sapune. Onda smo trgovali s njima. Oni su imali tih pištolja američkih starih, Coltera. Onda bi dali kutiju cigareta za te pištolje”, kaže Gostijanović.

Marijan je kao mladi stolar završio u Francuskoj, no oduvijek je vezan za more.

“Da mi daju ne znam kakve novce, bez mora ne mogu!”, priča Gostijanović.

Zato već godinama – čavlima u drvu – izrađuje ribe i ostala morska bića. Orade, brancini i hobotnice lako su pronašli vlasnike u cijelom svijetu.

“Mogu, eto, pohvalit se da je jedna riba, a ista ovakva otišla svetom ocu Ivanu Pavlu drugom, 2004. godine u Dubrovniku je prodana na poklon”, ističe Gostijanović.

Prva su mu i najveća ljubav – makete brodova

“I taj brod što ga vidite, on je toliko precizno izrađen, a ima točno sada 66 godina da je napravljen”, objašnjava Gostijanović.

Zahvaljujući kruhu sa sedam kora obišao je cijeli svijet, ali za jedan je grad neraskidivo vezan.

“Ja vjerujem da ima gradova ljepših, ali za mene, on je meni najdraži i najljepši! Svaka čast Splitu, svaka čast Zadru, svaka čast Dubrovniku, ali ovo je najstariji hrvatski grad, zaključuje Gostijanović.

Brod Galeb još uvijek čeka svoj red: Dovršetak radova i rekonstrukcije očekuje se za kraj svibnja

0
Foto: Grad Rijeka

Prvo je vozio banane. Onda meso. Pa mine. A onda Josipa Broza Tita koji je na njegovoj palubi ugostio Haila Selasija, Yasera Arafata, Muammara al-Gaddafija, Winstona Churchilla, Fidela Castra, Indiru Gandhi, Leonida Brežnjeva, Nikitu Hruščova te, naravno, Nehrua i Nasera jer upravo na Galebu rodila se ideja Nesvrstanih. Hollywoodske zvijezde i ostale društvenjake tog doba koji su do Tita navratili na čašicu (razgovora) nećemo ni nabrajati jer nije ovo priča o nekadašnjem čelniku Jugoslavije, već o brodu koji je izvorno napravljen da prevozi tropsko voće, a “preživio” je gađanje torpedom, potapanje, pa čak i boravak na 22 metara dubine pune tri godine, piše Večernji list.

Da će mu četvrta namjena biti isključivo turistička, najavljuje se još od 2009. godine kad ga je Grad Rijeka kupio na dražbi, nakon što je tri godine ranije Ministarstvo kulture Galeba proglasilo kulturnim dobrom. Krajem devedesetih, podsjetimo samo kratko, 117 metara dugo plovilo kupio je Amerikanac grčkog podrijetla John Paul Papanicolaou pa ga “parkirao” u “Viktoru Lencu”, ne bi li se Galeb pretvorio u luksuznu jahtu. Novca je investitoru nestalo jer je navodno kupio i Christinu O od magnata Aristotela Onassisa te u nju “ulupao” i ono što je trebalo ići prema Galebu.

Što se događa u riječkom brodogradilištu pratilo je i Ministarstvo kulture te sam Grad Rijeka koji se već tada, na trošak vlasnika, obvezao “poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra”.

Prije otprilike 15 godina počeli su planovi za prenamjenu Galeba u muzej te neki vid ugostiteljskog objekta, a upravo potonje ono je što “šteka” možda i najviše jer natječaj koji je Grad Rijeka za ugostitelje raspisao nije naišao ni na kakav odaziv. Ali prije tih muka, pojasnimo koja je ideja za brod kojem je prvotna namjena bila “bananiera”.

Muzejski postav na pet paluba, rekonstrukcija originalnog namještaja, pristup strojarnici u kojoj su originalni Fiatovi motori iz 1938., a i mnoštvo izvornih fotografija te predmeta, uz multimedijalne sadržaje. Muzejski je to dio, dok je ideja za ugostiteljski bila hostel, restoran i kafić. Prvi natječaj za potonje raspisao se lanjskog ljeta, a potencijalnim zakupcima nije se, čini se, dopalo da tisuću kvadrata broda zakupe na 30 godina, čitavo vrijeme sudjeluju novčano i u održavanju samog plovila, a uz to, da odvodnju otpadnih voda moraju rješavati cestovnim cisternama ili specijaliziranim brodovima.

Da će novi natječaj za ugostitelje do kraja lanjske godine, najavljivali su iz Grada Rijeke, ali on još uvijek nije raspisan, s tim da se čeka onaj i za muzejski postav. Budući da se posljednja tri ljeta najavljuje otvaranje Galeba za posjetitelje, novinari Večernjeg lista su Rijeku pitali kad će se na brod konačno i moći. Prije kraja ove godine ništa, kažu.

“Dovršetak radova remonta i rekonstrukcije broda Galeb, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske u prvi brod – muzej u Hrvatskoj, koji se odvijaju u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici planiran je za kraj svibnja. Istovremeno je u tijeku postupak javne nabave za opremanje muzejskog postava broda koji će se izvoditi prema projektu nagrađivane dizajnerice Nikoline Jelavić-Mitrović.

Također, Muzej grada Rijeke dovršio je i restauraciju originalnog namještaja koji će biti vraćen na brod. Naime, sav postojeći namještaj broda bit će dio muzejskog postava koji će činiti i foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih pisanih priloga, videozapisi iskustava posjetitelja i korisnika koji su za života boravili i radili na brodu. Uz pomoć multimedijalnih sadržaja posjetiteljima će se predstaviti bogata povijest broda te omogućiti jedinstveno iskustvo boravaka na brodu.

Nakon dovršetka radova remonta i rekonstrukcije predviđeno je da brod još oko četiri mjeseca bude u brodogradilištu gdje će se obaviti opremanje broda muzejskim postavom. Radi se i na natječaju za zakup komercijalnog dijela Galeba koji će se raspisati nakon završetka projektiranja sustava odvodnje otpadnih voda s broda i njegovo priključenje na javnu odvodnju čime će se dodatno olakšati odluka zainteresiranim zakupcima. Njima će na brodu, koji će biti privezan u luci, samom centru Rijeke, na raspolaganju biti oko tisuću četvornih metara prostora – kako će i odvodnju ipak riješiti prije nego stignu zakupci”, kažu iz Grada Rijeke, te dodaju kako je potrebno još izvršiti i radove na pripremi broda za privez na riječkom lukobranu, izraditi i montirati pristupne rampe za osobe sa smanjenom pokretljivošću te provesti zapošljavanje djelatnika i posade broda.

Iz svih navedenih razloga, objašnjavaju, očekuje se da će brod – muzej Galeb biti u funkciji krajem 2024. godine. A koliko će to koštati?

“Procjena ukupnih troškova stavljanja broda u funkciju je oko 13 milijuna eura, a u razdoblju od 2007. godine do kraja veljače 2024. godine, za obnovu i prenamjenu broda Galeb, u što ulazi i kupoprodajna cijena broda te građevinski radovi remonta, restauratorski radovi, tehnički nadzor i nadzor nad restauratorskim radovima, projektantski nadzor, lokacijske dozvole za privez broda, plaće kapetana i nekadašnje posade, projektna dokumentacija i drugo, ukupno je ostvareno rashoda u iznosu od 11.810.163 eura, da nisu još potrošili sva planirana sredstva, u koja su uračunali i 150 tisuća dolara koliko je Galeb koštao 2009.”, kažu u Gradu Rijeci.

Podsjećaju i da su Galeb te Palača Šećerane dio integriranog projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijeljeno 9.143.487 eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program konkurentnost i kohezija.

“Za vlastitu komponentu financiranja EU projekta Gradu Rijeci odobrena su sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini. Sredstva Fonda, u iznosu od 185.636 eura, Rijeci su odobrena u rujnu 2018. godine Ugovorom o dodjeli sredstava na temelju javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije”, poručuju iz Grada Rijeka.

Video možete pogledati ovdje.

Ane Maersk: Kontejneraš na metanol obavio svoje prvo bunkeriranje u europskim vodama

0
Foto: Port of Antwerp-Bruges / Offshore Energy

Tijekom svog prvog pristajanja u luci Antwerpen-Bruges u Belgiji, kontejnerski brod na metanol Ane Maersk dovršio je svoju prvu operaciju opskrbljivanja gorivom u europskim vodama, piše Offshore Energy.

U ponedjeljak, 1. travnja, prvi svjetski veliki brod na metanol pristao je na europski terminal MSC PSA (MPET). ​

Brod od 16.592 TEU opskrbio se s 4.300 tona zelenog metanola i 1.375 tona biodizela tijekom boravka u luci. Za luku je to bilo prvo bunkeriranje metanola koje je uključivalo oceansko plovilo.

Kako Offshore Energy navodi, TankMatch je poslao dvije teglenice za pretovar 4.300 tona metanola na Ane Maersk. Naknadno je teglenica VT Grupe isporučila 1.375 tona biodizela. Proces opskrbe gorivom integriran je u pristanište brodova u luci, kombinirajući istovremeno opskrbljivanje gorivom te ukrcaj i iskrcaj tereta. Takozvane simultane operacije (SIMOPS) povećale su učinkovitost boravka u luci smanjivanjem dodatnog vremena za bunkeriranje.

Pristajanje u Antwerpenu dio je prvog putovanja Ane Maersk iz Južne Koreje u Kinu. Izgradio ga je Hyundai Heavy Industries u Južnoj Koreji, a opremljen je dual fuel motorom koji omogućuje rad na metanol, kao i na biodizel i konvencionalno gorivo.

Pročitajte više: Održana svečanost imenovanja prvog velikog Maerskovog kontejnerskog broda na metanol

Ultra veliki kontejnerski brod (ULCV) prvi je od Maerskovih 18 velikih brodova s metanolom koji će biti isporučeni između 2024. i 2025. i drugi kontejnerski brod na svijetu s metanolom, nakon porinuća Laure Maersk 2023. godine.

Dana 4. travnja Maersk je održao svečanost krštenja Astrid Maersk, drugog velikog plovila na metanol koje se pridružilo njegovoj floti. Ceremonija je održana u Yokohami u Japanu.

Pročitajte više: Kršten drugi veliki Maerskov kontejnerski brod na metanol

Uspješna operacija bunkeriranja smatra se novom prekretnicom u cilju luke Antwerpen-Bruges da postane luka u kojoj su različita klimatski neutralna goriva poput vodika, amonijaka, metana i metanola dostupna za bunkeriranje, uz niz biogoriva – i već dostupna konvencionalna goriva za bunkere.

„Kao peta najveća luka za opskrbu gorivom u svijetu, predani smo igranju pionirske uloge u integraciji klimatski neutralnih goriva na tržište opskrbe gorivom. Luka Antwerpen-Bruges će osigurati objekte gdje god je to moguće, učiniti obje platforme spremnima za više goriva i predani smo tome da svoju flotu učinimo zelenijom korištenjem alternativnih goriva,” kazao je Jacques Vandermeiren, izvršni direktor luke Antwerpen-Bruges.

“Uspješno bunkeriranje ovog plovila nove generacije dokazuje da poduzimamo prave korake za daljnju transformaciju naše luke u kojoj se, uz tradicionalna goriva, nude održivija alternativna goriva poput metanola. Kao ambiciozna pionirska luka, luka Antwerpen-Bruges teži biti inspiracija za cijeli pomorski sektor,” rekla je Annick De Ridder, predsjednica upravnog odbora luke Antwerpen-Bruges.

“Uzbuđeni smo što smo partneri s lukom Antwerpen-Bruges na prvom putovanju broda Ane Maersk. Ovo je važan korak u našim nastojanjima da postignemo net zero emisiju stakleničkih plinova do 2040. godine. Cijenimo sve naše partnere koji doprinose dekarbonizaciji brodarstva i logistike, i drago nam je vidjeti kako zelena goriva i infrastruktura za bunkeriranje obećavaju razvoj“, istaknula je Emma Mazhari, voditeljica energetskih tržišta A.P. Moller – Maersk.

Sitno se broji do dolaska “Olivera” u splitsku luku: U Lencu odrađuju završne pripreme

0
Foto: Screenshot Instagram Jadrolinija

Sitno se broji do službenog isplovljavanja Jadrolinijinog trajekt nazvanog Oliver u čast jednom od najvećih hrvatskih glazbenika Oliveru Dragojeviću. Novonabavljeni brod nalazi se na dotjerivanju u brodogradilištu Viktor Lenac, a trajekt u Split stiže 9. travnja, piše Slobodna Dalmacija.

Službeno isplovljavanje planirano je 10. travnja, a trajekt Oliver plovit će na liniji Split – Vela Luka na Korčuli – Ubli na Lastovu. 

Pročitajte više: Oliver će ponovno ploviti prema Veloj Luci: Jadrolinija prihvatila prijedlog Hrvatske glazbene unije

Pročitajte više: VIDEO: Jadrolinijin trajekt Oliver dobio svoj natpis!

Jadrolinija na svom službenom Facebook profilu redovito objavljuje novosti oko trajekta, a nedavno su otkrili i kako će izgledati salon.

Video možete pogledati OVDJE.

Koliko je ljudima važan trajekt koji nosi ime Olivera Dragojevića, najbolje govori i činjenica da je osnovana i Facebook grupa koja broji dvije tisuće članova u kojoj se redovito objavljuju sve novosti, ali i uspomene iz Oliverova života. 

Izašli prvi detalji: Crowley imenovao nove kontejnerske brodove na LNG

0
Foto: Crowley / The Maritime Executive

Američka brodarska kompanija Crowley imenovala je svoja četiri nova kontejnerska broda na LNG koji su trenutno u izgradnji za svoju uslugu u Srednjoj Americi. Tvrtka je pružila prve detalje o brodovima koji će imati povećani kapacitet i moći omogućiti održivije operacije, piše The Maritime Executive.

Narudžba za brodove objavljena je u rujnu 2022. u okviru ugovora koji uključuje dugoročni čarter od singapurske tvrtke Eastern Pacific Shipping. Četiri plovila naručena su iz južnokorejskog Hyundai Mipo Dockyarda s predviđenom isporukom 2025. godine. Oni će Crowleya smjestiti među elitnu skupinu brodara koji upravljaju brodovima na LNG pogon.

Crowley izvještava da će se kontejnerski brodovi od 1.400 TEU zvati Quetzal, Copan, Tiscapa i Torogoz, prema nacionalnim pticama, arheološkim nalazištima i jezerima Srednje Amerike. U planu je da se četiri nova broda koriste za usluge između SAD-a i Nikaragve, Hondurasa, Gvatemale i El Salvadora. Tvrtka je pružala prekooceanske usluge više od 60 godina i danas ima 11 brodova u svojoj međunarodnoj službi u rasponu od 2006. do 2008. i od 10.500 DWT s kapacitetom od oko 1.000 kontejnera. Osim u Srednjoj Americi, Crowley djeluje na Karibima i u Portoriku.

Novi brodovi imat će veći kapacitet s prostorom za približno 1.200 TEU i imat će 300 rashladnih jedinica za kvarljive terete, ističe The Maritime Executive.

Kada su brodovi naručeni, Tom Crowley, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke, istaknuo je: “Ova četiri broda igrat će značajnu ulogu u pokretanju Crowleyjevog strateškog rasta u našim uslugama opskrbnog lanca za SAD, Srednju Ameriku i Karibe. Uz to, korištenje LNG-a i tehnologije za smanjenje emisija CO2 na plovilima unaprijedit će predanost tvrtke inovacijama i dekarbonizaciji u pomorskoj industriji kao dijelu naše strategije održivosti”.

Brodovi će biti opremljeni visokotlačnim ME-GI motorima MAN Energy Solutions. Crowley naglašava da motori “ispuštanje metana dovode na zanemarive razine i čine ova plovila ekološki najučinkovitijima u svojoj kategoriji”.

Na društvenim mrežama su objavili da će dodatne pojedinosti o brodovima biti dane kako budu napredovali kroz izgradnju i isporuku. Iako bi to trebalo biti sljedeće godine, nisu objavljeni datumi za njihovo puštanje u službu.

Poboljšanje učinkovitosti: CMA CGM modificira svojih 100 brodova

0
Foto: Damen / The Maritime Executive

Francuska brodarska kompanija CMA CGM posljednja je koja planira nadogradnje primjenom niza tehnologija kako bi poboljšala učinkovitost svojih brodova. Damen Shipyards Group izvijestio je da su postigli dogovor o dugoročnoj suradnji koja će rezultirati značajnim modifikacijama oko 100 plovila CMA CGM-a, uključujući nekoliko najnovijih u floti, piše The Maritime Executive.

Suočeni sa sve većim ekološkim propisima i financijskim pritiscima, brodovlasnici traže kratkoročne nadogradnje dizajna svojih brodova kako bi bili uspješniji u ispunjavanju industrijskih ciljeva za smanjenje emisija ispušnih plinova. Analitičari vjeruju da će poboljšanjem brodova i novijom tehnologijom, brodarska industrija moći ispuniti ciljeve IMO-a za 30-postotno smanjenje emisija CO2 do 2030. godine.

Damen naglašava da je do sada CMA CGM koristio brodogradilišta u Kini i povremeno na Bliskom istoku. Ovaj projekt zahtijeva da se nadogradnje izvrše u tvrtkama Damen Shiprepair Dunkerque i Damen Shiprepair Amsterdam, označavajući prvi put da će CMA CGM koristiti europska brodogradilišta za složene modifikacije plovila.

Ključni dio projekta bit će krmeni bulb s kojim, kako Damen izvješćuje, bi se trebalo postići između 5 do 10 posto uštede u potrošnji goriva za CMA CGM.

Damen izvješćuje da će ukupno devet brodova biti nadograđeno ove godine, pet u Dunkerqueu i četiri u Amsterdamu. Također, tri plovila bit će opremljena za napajanje električnom energijom s obale.

CMA CGM razmatra druge nadogradnje koje mogu dodatno doprinijeti učinkovitosti plovila. Damen izvještava da nudi pakete koji uključuju i nadogradnju propelera, modifikacije mlaznice propelera i silikonsku boju. Svaka od tih nadogradnji omogućuje dodatnu uštedu goriva između dva i pet posto.

Drugi veliki brodari također su najavili planove za nadogradnju plovila, poput Hapag-Lloyda koji je 2022. pokrenuo petogodišnji program nadogradnje do 150 plovila.

Čini se da je globalni sektor popravka brodova spreman za snažan rast prihoda u nadolazećim godinama budući da su nedavno usvojeni zeleni ciljevi do 2030. koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) u sukobu sa sve starijom trgovačkom flotom, piše Splash247.

Nedavni podaci Clarksons Researcha pokazuju da je 35 % globalne trgovačke flote rangirano kao D i E u smislu IMO-ovog pokazatelja intenziteta ugljika, nešto što će zahtijevati promjene. Prema Clarksonsu, 31 % globalne trgovačke flote sada je starije od 15 godina.

Nedavno izvješće britanske konzultantske tvrtke Thetius sugerira da će globalno tržište popravaka brodova narasti s 46 milijardi dolara ove godine na 83 milijarde dolara do 2029. godine.

Mladen Russo, umirovljeni pomorski peljar o slučaju u Baltimoreu: Francis Scott Key bridge u Baltimoru srušen je zbog štednje goriva?

0
Foto: Screenshot Youtube

Veliki kontejnerski brod Dali (dug 300,0 m i širok 48,16 m) po isplovljenju iz Baltimorea, 26. ožujka 2024., oko 01:30 sati (05:30 UTC), pri brzini od oko 8 čv, udario je u noseći stup mosta, koji se odmah potom urušio preko nasukanog pramca broda Dali. Na brodu nema ozlijeđenih, ali na mostu je šest ljudi smrtno stradalo. Šteta je ogromna, a sve posljedice i visina ukupnih šteta su nesagledive.

Prema podatcima VDR u 01:24:59 oglasili su se brojni alarmi. Brod gubi poriv pri brzini od 8,7 čv, u trenutku kad je bio na približno 3 do 3,5 dužine broda udaljen od mosta. Brod se kretao u kursu 141˚ (COG), a put preko dna pokazuje blago zanošenje u desno, što se može pripisati utjecaju NE vjetra na veliku lateralnu površinu. U 01:27:04 pilot traži da se obori lijevo sidro i daje dodatne zapovjedi za kormilo, najvjerojatnije – sve lijevo („ the pilot commanded the Dali to drop the port anchor and issued additional steering commands“).

Obaranje jednog sidra pri ovako velikoj brzini, za usporavanje nakrcanog broda ne može pomoći. Tek obaranje oba sidra i naizmjenično zadržavanje i popuštanje, jednoga pa potom drugoga sidra, može nešto umanjiti silinu udara. Dakle očito se pokušalo lijevim sidrom potaknuti skretanje u lijevo, koje se ni nakon (vjerojatno) maksimalnog otklona kormila u lijevo, nije dogodilo. Dapače, neposredno prije udara, na snimci sa video kamere, uočava se kako se kutna brzina skretanja u desno – povećava. Zašto se dogodio taj zamah u desno?

Ovo je ključno pitanje, a činjenica da brod nastavlja skretati u desno, tj. u stranu suprotnu od one na koju je okrenuto kormilo, i to rastućom brzinom skretanja, DOKAZUJE da je brod imao problem dinamičke nestabilnosti kursa. Kolika je bila širina petlje, pri radu vijka, možemo nagađati, ali sigurno je da se nakon gubitka poriva petlja nestabilnosti raširila do iznad maksimalnog otklona kormila, baš kao što je to redovito slučaj kad se brod kreće krmom (posebno ako je krmeni gaz znatno veći od pramčanog). Naime, ako tada brod dobije zamah u jednu stranu, beskoristan je čak i maksimalni otklon u suprotnu stranu. To se ovdje dogodilo pri gibanju naprijed, jer se samo radom vijka širina petlje mogla zadržati unutar prihvatljivog limita.

Predugo je trajao „blackout“. Brod je dugo bio bez poriva, no treba reći da brod zaustavljanjem vijka istovremeno ne gubi i sposobnost kormilarenja. Dobro je što je brzina bila relativno velika i nije trebalo mijenjati kurs, već ga samo održavati. Brod s primjerenim krmenim trimom, nakon zaustavljanja vijka zadržava sposobnost kormilarenja, do brzine od ispod 2 čv, u idealnim uvjetima. Uvjeti nisu bili idealni, a brod je zasigurno imao i problem dinamičke nestabilnosti kursa, o čemu se ne govori. U blizini mosta brzina broda je bila oko 7 čv, pa se može pretpostaviti da bi zatežan brod, ako ne bi bilo vjetra i struje, uspijevao zadržati kurs, jer u pitanju su tek 3-4 duljine broda. A takav, stabilan brod zasigurno ne bi bio dobio rastući trend skretanje u desno, što bi već bilo dovoljno da se ne dogodi udar u noseći stup mosta. Brod bi se bio nasukao, ali most ne bi bio srušen.

Što se tiče korištenja tegljača i dvojbe jesu li prerano bili otpušteni, treba reći da, ukoliko ne predstoje veće i nagle promjene kursa, uobičajeno je da se tegljači otpuste nakon što brod pređe brzinu od 4-5 čv. Dakle, nisu bili prerano otpušteni. No, veliko je pitanje koliko je charterer spreman platiti produženi angažman tegljača, zbog dinamičke nestabilnosti kursa  koja je posljedica štednje goriva?

Poznata je činjenica da kontejnerski brodovi imaju veliku potrošnju goriva i da zato redovito plove na optimiziranom trimu, pri kojemu imaju najmanji otpor, te tako štede gorivo.  Suvremeni kontejnerski brodovi imaju i optimiziranu podvodnu formu, tj. uvrnutu krmu (twisted aft shape) i uvrnuti list kormila (twisted rudder) čime ostvaruju dodatne uštede na gorivu. Poznato je da se povećanjem otpora (krmenim trimom, povlačenjem nakratko oborenog sidra, kočenjem s tegljačem po krmi) poboljšava dinamička stabilnost kursa, ali i obratno, da se smanjivanjem otpora povećava dinamička nestabilnost kursa.

Dakle, sve ovo upućuje na zaključak da se i ovo katastrofalno rušenje mosta u Baltimoreu, unatoč dugom blackoutu, vjerojatno ne bi bilo dogodilo da brod nije imao dinamičku nestabilnost kursa, koja je posljedica plovidbe na optimiziranom trimu.

Tko želi više saznati o ovoj problematici preporučujem pročitati u Kapetanovom glasniku br. 45, Ever Given – epilog najskupljeg nasukanja u povijesti Sueskog kanala, str.38. ( https://upks.hr/wp-content/uploads/2023/12/Kapetanov_glasnik_br45.pdf) i u KG br. 44, Udes Ever Givena dogodio se zbog štednje goriva?, str. 38, https://upks.hr/wp-content/uploads/2023/08/Kapetanov_br44_WEB.pdf, a sve ove članke je objavio i portal Morski hr.

Ove udese je s posebnim interesom pratila svekolika, a posebno pomorska javnost. Siguran sam da su mnogi poput mene uočili ovo „skrivanje“ činjenica, te pokušali objaviti svoje komentare i analize. Da bih otklonio sumnje i ja sam pokušao svoju analizu udesa Ever Givena poslati na adrese nekih, u svijetu poznatih pomorskih portala. Samo je jedan odgovorio. Uz komplimente za analizu, zamolio je za ekskluzivnost, zatražio moju sliku i kratku biografiju. Potvrdio je primitak, zahvalio i – više se nije javio. Očito je da elite koje zbog ovih ušteda dijele veću dobit, medijima koji su pod njihovom kontrolom ne mogu dopustiti da objave činjenice, zbog kojih bi, ne samo bila kompromitirana štednja goriva, već i doprinos iz generalne havarije, te ograničenje odgovornosti za kašnjenje. A štete su enormno velike!

Hoće li im i pri ovom najnovijem, katastrofalnom udesu u Baltimoreu, još jedno „skrivanje“ činjenica poći za rukom?

mr.sc. Mladen Russo, kap.d.pl., umirovljeni pomorski peljar

Kršten drugi veliki Maerskov kontejnerski brod na metanol

0
Foto: A.P.Moller Maersk / Offshore Energy

Danski brodarski div A.P. Moller Maersk održao je svečanost krštenja drugog velikog svjetskog kontejnerskog broda s pogonom na metanol u Yokohami, Japan, piše Offshore Energy.

Kontejnerski brod nazvan je Astrid Maersk. Liza Uchida, supruga Makota Uchide, izvršnog direktora Nissan Motor Corporationa bila je kuma i krstila plovilo.

Astrid Maersk je drugi od 18 velikih brodova s metanolom koji će biti isporučeni 2024. i 2025. godine. Kontejnerski brod izgradio je Hyundai Heavy Industries (HHI) u Južnoj Koreji i kapaciteta je 16.000 TEU. Opremljen je dual fuel motorom koji je razvio njemački proizvođač motora MAN Energy Solutions (MAN ES) kako bi omogućio da brod može ploviti i na metanol.

Brod će ući u promet na ruti AE12 koji povezuje Aziju i Europu tijekom travnja, istaknuo je brodovlasnik.

Podsjetimo, prvo plovilo u ovoj klasi, Ane Maersk, kršteno je u siječnju ove godine, a ceremonija se održala u Ulsanu u Južnoj Koreji.

Pročitajte više: Održana svečanost imenovanja prvog velikog Maerskovog kontejnerskog broda na metanol

Maersk ima ukupno 25 naručenih kontejnerskih brodova na metanol u Hyundai Heavy Industries, Hyundai Mipo Dockyard i Yangzijiang Shipbuilding Group, navodi Offshore Energy.

To uključuje šest brodova s nominalnim kapacitetom od 17.000 TEU, dvanaest kontejneraša od 16.000 TEU i jedan feeder naručenih 2021. godine. Šest kontejnerskih brodova srednje veličine naručeno je u Yangzijiang Shipbuilding Group u Kini.

Maersk predviđa da će do kraja desetljeća, ovi brodovi ploviti na zeleni metanol, čime će se godišnje uštedjeti 2,75 milijuna tona emisija CO2. Program obnove flote dio je plana dekarbonizacije tvrtke.

Nadalje, Maersk je postavio cilj net zero emisije stakleničkih plinova do 2040. godine u cijelom poslovanju te je postavio opipljive i ambiciozne kratkoročne ciljeve za 2030. kako bi osigurao značajan napredak.

Ranije je brodarski div krstio prvi kontejnerski brod na svijetu koji pokreće zeleni metanol u Kopenhagenu u Danskoj. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen plovilo je nazvala Laura Maersk.

Pročitajte više: Zelena prekretnica: Porinut prvi veliki Maerskov kontejnerski brod na metanol

Suđenje bivšim šefovima Uljanika u Rijeci: Svjedočio Edi Kučan

0
Foto: Sergej Drechsler / Novi list

Na suđenju jedanaestorici bivših menadžera Uljanik grupe na Županijskom sudu u Rijeci svjedočio je direktor “3. maja” Edi Kučan koji je potvrdio da riječko brodogradilište ima vlastitu panel liniju koja može sasvim funkcionalno služiti za zavarivanje debljih i tanjih limova, piše Novi list.

Za spornu panel liniju koju je “3. maju”, pred kraj programa restrukturiranja riječkih navoza, preprodao Uljanik s obzirom na to da je originalno nabavljena za potrebe pogona u Vodnjanu, Kučan je ponovio da je tu opremu riječko brodogradilište fizički preuzelo tek u stečajnom postupku Uljanikovog društva Proizvodnja opreme, da je razmontirana i uskladištena u dijelovima te da riječko brodogradilište na istoj nije nikad zavarivalo zato što ta preuzeta panel linija nije kompletna.

Prema onom što mu je poznato, nedostaju neke bitne komponente, poput softvera, a zašto je tome tako odnosno zašto ta automatska linija za zavarivanje nije operativna, odgovorio je da ne zna, navodi Novi list.

Trećemajski direktor ustvrdio je da bi, prema informacijama koje su prikupili, između ostalog i od samog dobavljača te opreme, tvrtke IMG, trebalo nekoliko stotina tisuća eura da bi se ta panel linija mogla kompletirati, montirati i staviti u pogon, a “3. maj” tih novaca nema, ustvrdio je Kučan.

Pokušalo se i s njezinom prodajom, ali dosad ti pokušaji nisu urodili plodom.

“Sigurno je da bi IMG-ova panel linija, koja je novija i specijalno projektirana za zavarivanje tanjih limova, bila kvalitetnija i pružala bolje rezultate u odnosu na našu postojeću liniju za zavarivanje, ocijenio je Kučan, ali je isto tako dodao da je “3. maj” odradio posao na gradnji luksuznog polarnog kruzera Scenic Eclipse II sa starom panel linijom, kao što se ista koristi i za neke druge projekte gdje su u pitanju tanji limovi. Na upit tužitelja Igora Bijelića, Kučan je ustvrdio da se nikad nije sanirala trasa staze za veliku, 300-tonsku Kruppovu dizalicu, baš kao što nikad nije uložilo u trećemajski sustav odvodnje otpadnih voda za što su bila osigurana sredstva u programu restrukturiranja riječkog brodogradilišta”, dodao je Kučan.

Vezano uz sporan prijeboj potraživanja u iznosu od 104 milijuna kuna koje je “3. maj” imao prema Uljanik brodogradilištu tako da su riječkom brodogradilištu prenesene dionice na “single ship” kompanijama USS 12 i USS 13 odnosno brodovima za rasuti teret Veruda i Stoja, Kučan je kazao kako se s tom činjenicom upoznao silom prilika, kad je u proljeće 2019. godine ponovno postao direktor “3. maja”.

Potvrdio je da je riječ o 40-postotnom vlasništvu “3. maja” na tim brodovima te da prema izvješćima koje dobivaju od pulskog brodara, Alpha Adriatica odnosno ex Uljanik plovidbe, ti brodovi odnosno kompanije posluju korektno i pozitivno, ali da su brodovi i dalje opterećeni hipotekama te da postoje dugovanja i gubici iz ranijih godina. Na daljnje upite po tom pitanju, Kučan je zaključio da nije detaljnije upoznat s bilancama tih društava, kao i da po struci nije “financijaš”.

Brodosplitov kruzer lomi led Antarktika, a Debeljak na sudu s firmom koja je ugradila namještaj: Traži milijune

0
Hondius
Foto: Hondius/Škveranka

Dok polarni kruzer Hondius, koji je izgrađen na navozima splitskog brodogradilišta, lomi led Antarktika i Arktika pod zastavom Nizozemske, a njegov vlasnik “Oceanwide Expedition” je 2022. godine proglašen najboljom svjetskom kompanijom za ekspedicijska krstarenja, “Brodosplit” zbog tog broda, kojemu je radni naziv bio Novogradnja 484, vodi pravne bitke.

Radi se o 107,6 metara dugačkom brodu koji je bio simbol restrukturiranja “Brodosplita”, kako je to prilikom njegovog porinuća u lipnju 2018. godine kazao Tomislav Debeljak, prvi čovjek splitskog škvera, piše Slobodna Dalmacija.

“Brodosplit” se, čini se, ozbiljno zavadio s poslovnim partnerom s kojim je i prije surađivao na Novogradnji 483 – Flying Clipperu, najvećim brodom s križnim jedrima na svijetu kojeg je izgradio za naručitelja iz Monte Carla. 

Taj poslovni partner je zagrebačka tvrtka koja je za polarni kruzer izradila interijer. Ugradila je fiksni namještaj, zidne i stropne elemente, izradila zavjese, prekrivače i dekorativne jastuke u kabinama putnika i prostora posade, kapetana i brodovlasnika, sve po principu ključ u ruke. Vrijednost posla bila je 5.657.865 kuna plus PDV.

“Brodosplit” je tužio zagrebačku tvrtku za iznos koji je višestruko veći od vrijednosti izvedenih radova. Naime, zagrebačku tvrtku sudskim putem traži da mu dostavi dokumentaciju i to Material Declaration – IMH Statement of Compliance, a radi se o certifikatu, odnosno izjavi da ugrađeni materijali ne sadrže opasne tvari, te popis rezervnih dijelova sa stavkama i njihovim kodovima iz kojih bi bilo razvidno tko je proizvođač određenog artikla.

Uz to, “Brodosplit” traži da mu zagrebačka tvrtka plati ugovornu kaznu od 11.315 kuna po danu zakašnjenja s dostavom navedene dokumentacije. U splitskom škveru su izračunali da ugovorna kazna zbog zakašnjenja s dostavom IMH certifikata samo do dana podnošenja tužbe, 15. prosinca 2021., a što je 1.088 dana, iznosi 12.311.514 kuna,  a zbog kašnjenje s dostavom popisa rezervnih dijelova do dana podnošenja tužbe, odnosno za prvih 980 dana, još 11.089.415 kuna.

“Brodosplit” je tu parnicu nepravomoćno – izgubio.

Škver je na sudu obrazlagao kako se zagrebačka tvrtka obvezala da će radove izvršiti u skladu s IMO Hong Kong International  Convention for the Safe Environmentally Sound Recycling of Ships 2009, te da će kao dokaz ispuniti Material Declaration – IHM Statement of Compliance, ali i dostaviti popis rezervnih dijelova, navodi Slobodna Dalmacija.

U “Brodosplitu” tvrde da su na navedeno usmeno i pismeno pozivali zagrebačku tvrtku, ali uzaludno, a da im je ta dokumentacija izuzetno važna jer ju moraju dostaviti krajnjem kupcu broda. Zato je splitski škver pokušao do tražene dokumentacije doći putem suda.

Zagrebačka tvrtka sudu je odgovorila da se radi obveza splitskog škvera prema njima vodi više sporova, pa tako i radi povrata zadužnice koje je, navode Zagrepčani, “Brodosplit” nezakonito zadržao.

“Dana 20. svibnja 2019. potpisali smo primopredajni zapisnik po ugovoru o izradi, dostavi i ugradnji fiksnog namještaja, zidnih i stropnih elemenata, zavjesa, prekrivača i dekorativnih jastuka… i niti jednom riječnu se nije navelo da smo u obvezi dostaviti bilo kakvu dodatnu dokumentaciju, popis rezervnih dijelova ili certifikate”, naveli su među ostalim Zagrepčani u odgovoru na tužbu i dodali:

 “Radili smo i na Novogradnji 483 (Flying Clipper, najveći broj s kriznim jedrima na svijetu, za naručitelja iz Monte Carla op.a.) i za taj projekt “Brodosplit” je tražio certifikate za sve materijale, koji su mu i dostavljeni, a na Novogradnji 484 smo koristili identične materijale”.

Zagrebačka tvrtka dalje navodi kako je Novogradnja 484 dovršena i plovi pod zastavom Nizozemske, u vlasništvu društva “Oceanwide Expedition” i nosi naziv Hondius, te ističe:

“Nikad ne bi mogao ploviti bez certifikata za sve materijale. Kako je brod krajnjem kupcu isporučen još 2019. godine, nije životno ni logično da kupac još uvijek čeka dostavu navedene dokumentacije. Što se tiče popisa rezervnih dijelova, s “Brodosplitom” to nikad nije bilo dogovoreno. O tome se nikada nije razgovaralo”.

Naglašavaju kako je zahtjev za plaćanje ugovorne kazne enormno visok i potpuno je nerazmjeran vrijednosti ugovorenog posla, navodi Slobodna Dalmacija.

“Brodosplit” se svemu navedenom usprotivio, navodeći na sudu da nije potpisao primopredajni zapisnik, a da je predmet ugovora i izvođenje radova i predaja dokumentacije, te ističu: 

“U novogradnje 483 i 484 nisu ugrađeni isti materijali, pa ni IHM certifikati ne bi bili identični. To što je Novogradnja 484 uspješno dovršena i plovi pod zastavom Nizozemske nije relevantno za utvrđivanje neispunjenja obveza zagrebačke tvrtke”.

Sud je utvrdio da se zagrebačka tvrtka obvezala ispuniti Material Declaration – IHM Statement of Company i popis rezervnih dijelova, te da je ugovorena kazna od 0,2 posto od ugovorene cijene usluge za svaki dan zakašnjenja.

Sud je dalje utvrdio da u ovom slučaju nije bitan sadržaj primopredajnog zapisnika jer se ne radi o tužbi zbog nedostataka za obavljene radove, već se radi o tužbi za ispunjenje ugovorne obveze i isplatu ugovorne kazne.

Sud je potom odbio zahtjev “Brodosplita” uz obrazloženje da iz teksta ugovara proizlazi da su za slučaj nedostavljanja navedene dokumentacije stranke vezale posljedicu da taj ugovor ne proizvodi pravne učinke.

Zbog toga sud smatra da “Brodosplit” nema osnovu tražiti dostavu te dokumentacije, kao ni plaćanje ugovorne kazne.