O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 285

Sumnjiva kupnja nekadašnje Jadrolinijine Prizne: U istragu se uključio i INTERPOL

By
redakcija
-
0
Foto: Wikimedia

Postoji osnovana sumnja da se o kupnji trajekta Prizna pregovaralo i prije nego je objavljen natječaj za nabavu, pokazuje istraživanje crnogorske Televizije E prezentirano u emisiji “Bez pravila”.

Sumnju na netransparentnost prilikom nabave trajekta pobuđuje činjenica i to što je brod, prema dostupnim informacijama, isplovio iz luke Lamljani kraj Zadra prema Crnoj Gori još 28. veljače, dok su poziv ponuditelju, kompaniji ABM Tours i natječajna dokumentacija objavljeni – 15 sati kasnije, prenosi portal Pobjeda.

Prizna je u Luku Zelenika uplovila 3. ožujka, a odluka Morskog dobra o izboru najpovoljnije ponude donesena je dan kasnije. Brod je, dakle, uplovio u crnogorske vode prije nego je donesena odluka o izboru najpovoljnije ponude i prije nego je ugovor o nabavi zaključen.

JP Morsko dobro je – dan prije otvaranja ponude – napravilo izmjenu natječajne dokumentacije: izmijenilo je lokaciju za isporuku broda, što bivši član crnogorske Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki Tomo Miljić smatra simptomatičnim.

“Vjerojatno se podrazumijevalo da je tamo gdje će se taj brod i koristiti. Onda je izmjenom rečeno da je mjesto isporuke u Luci Bijela – to je nešto simptomatično. Zašto je to promijenjeno? Možda kao razlog stoji da taj brod nije mogao u tom trenutku pristati u odredišnu luku Kamenari – Lepetane, pa je morao tamo pristati da bi se nešto prilagodilo… Možda postoji i neki drugi razlog, ali to treba svakako sagledati i razjasniti da ne bi ostalo sporno”, rekao je Miljić gostujući na Televiziji E.

Poslovanje s gubitkom

Tada pod imenom Prizna, a danas Trideseti Avgust, zadovoljavao je tehničke specifikacije koje su se kasnije i pojavile u natječajnoj dokumentaciji. Sve osim širine pristaništa.

Upravo zbog toga, Morsko dobro je promijenilo natječajnu dokumentaciju dan prije otvaranja ponuda i brod s traženim karakteristikama kupilo od hrvatske tvrtke ABM Tours, koja, prema službenim podacima, godinama posluje s gubicima.

To je otvorilo još jedno pitanje – odakle ovoj tvrtci bez kreditnog rejtinga novac.

ABM Tours je mikro poduzeće koje je u Hrvatskoj osnovano 1995. godine. Prema podacima hrvatske Porezne uprave ABM Tours je tvrtka za trgovinu, ugostiteljstvo i ribarstvo, a glavna djelatnost je “putnička agencija”. U posljednjih pet godina najveći godišnji prihod je imala 2018., i to 101.984 eura, u 2020. godini 7.878 eura, a u 2021. ABM Tours imao je 29.796 eura prihoda.

U posljednje dvije godine, ABM Tours poslovao je s gubitkom, a od prošle godine ima samo jednog zaposlenog – vlasnika i osnivača Antu Milolovića.

Gostujući na Televiziji E, novinar Siniša Luković je ukazao na to da će banke teško odobriti kredit od preko 350.000 eura klijentu koji posluje s gubitkom ili vrlo malom ostvarenom dobiti. Upravo toliku pozajmicu ABM Tours dobio je prošle godine, a onda kupio Priznu od Jadrolinije

“Kada malo zagledate i zagrebete dalje po tim papirima, istovremeno vidite da ABM Tours u svojim poslovnim knjigama nije prikazao nikakav trošak kamata, niti čak trošak obrade kredita, što bi se moralo prikazati za kredit visine preko 350.000 eura, pa samo to nameće zaključak da je tu bila neka vrsta ‘prijateljske pozajmice’”, kazao je Luković.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nakon kupnje ovog trajekta pokrenulo je istragu o načinu nabave. Što je do sada utvrđeno, javnosti još nije poznato.

“Staro željezo”

Kako navodi Pobjeda, novinar Luković ističe da je Jadrolinija Priznu smatrala zastarjelom te je oglasila na prodaju. Tijekom prve dvije licitacije, kada se nudila za oko 90 tisuća eura, nije bilo zainteresiranih, ali je prošle jeseni na trećoj licitaciji ponuđena po početnoj cijeni od 152 tisuće eura.

“Brod je izlicitiran i kupila ga je firma ABM Tours. Prijateljski ili kako god, Milolović je osigurao novac i kupio brod. Ono što bode oči u kupoprodajnom ugovoru s Jadrolinijom je glavni uvjet – Prizna se ne može koristiti kao trajekt u hrvatskim vodama”, ukazuje Luković.

Da je prošle godine plan bio da se trajekt proda u staro željezo u Turskoj vidi se iz mailova u koje je tim crnogorske emisije “Bez pravila” imao uvid, a koji su stigli s adrese hrvatskih brokera.

Prizna je ipak preživjela.

Preprodaja

To što ABM Tours trajekt nije knjižio kao osnovno sredstvo Luković smatra sumnjivim, ocjenjujući da je brod i kupljen samo da bi se brzo preprodao.

“Odjednom država Crna Gora nepunih dva mjeseca kasnije odlučuje navrat-nanos ukinuti privatnog operatera na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane i uslugu prepustiti državnoj firmi koja nije ni registrirana za pomorski promet i pomorsku djelatnost, nema nikakvog iskustva u tome, a što je najbitnije, nema nikakvih brodova – što znači da brodove treba kupiti”, ukazao je Luković.

Odgovore na pitanja za koje potrebe je Milolović kupio Priznu i na koji način je osigurao novac, ekipa emisije “Bez pravila“ nije mogla dobiti jer je Milolović odbio razgovor.

Uključio se i INTERPOL

Crnogorski državni tužitelj i glasnogovornik Vukas Radonjić kazao je u emisiji “Bez pravila” na TV E da je specijalni tužitelj zatražio preko INTERPOL-a provjeru tvrtke ABM tours od koje je JPMD kupilo trajekt Prizna, prenosi portal Analitika.me.

“Specijalni tužitelj je Specijalnom policijskom odjeljenju podnio pisani zahtjev da prikupi informacije od odgovornih osoba u “Javnom preduzeću Morsko dobro” Crne Gore te dokumentaciju koja se odnosi na kupnju plovila, a posredstvom INTERPOL-a pribavit će dokumentaciju od društva ABM Tours, koja se odnosi na kupnju plovila od društva Jadrolinija i njegovu daljnju prodaju “JP Morsko dobro”, dokumentaciju od društva Jadrolinija koja se odnosi na povlačenje iz operativne uporabe trajekta i njegovu prodaju društvu ABM Tours te konačno da o svemu utvrđenom sastavi pisanu izjavu”, prioćio je Radonjić.

Dodaje da je prikupljanje informacija i dokaza u tijeku.

VIDEO: Hrvatski kapetan usred pješčane oluje u Sueskom kanalu: “Nije baš ugodno za doživjeti”

By
redakcija
-
0
Foto: Tonči Gvozdanović / Morski

Hrvatski kapetan Tonči Gvozdanović podijelio je iskustva prolaska kroz gustu pješčanu oluju i to upravo kad je prolazio kroz Sueski kanal.

Prvo mu je ispričao kolega kojeg je oluja zatekla prije nekoliko dana, prenosi Morski.

“Bilo je dosta teško kormilariti jer je vjetar bio bočni 62 čv., pa se nije moglo stati i vezati uz rub jer nije bilo moguće spustiti čamce s privezivačima radi vjetra. Nastavili su plovidbu sa svom snagom naprijed, slijedeći brod ispred sebe na radaru. Na sreću, vjetar je okrenuo u provu i smanjio snagu tako su mogli izići van kanala”, prepričava Tonči Gvozdanović.

Kaže i da je imao dva puta isto iskustvo, samo s bočnim vjetrom 40 čvorova.

“Problem je kormilarenje jer je veliki zanos. Srećom, ja sam na LNG tankeru s 2 snažna motora i 2 kormila pa se može nekako držati kurs. Zanos bude oko 15-20 stupnjeva. Nije baš ugodno za doživjeti. Moraš brzo reagirati”, dodaje.

U posljednje vrijeme sve više brodova se nasukava u Sueskom kanalu. Što mislite da je osnovni razlog tome?

“Uzroka je više. Prvo, brodovi su sve veći. Visoki radi kontejnera na palubi. Drugo, kormila su premala za tako velike brodove. Treće, velikog su gaza. Červrto, kanal je uzak jer su brodovi široki 50-60 m. Kanalom prolaze brodovi 400 metara dužine, 60 metara širine i 50 metara visine. Ipak je kanal rađen za brodove do 250-300 metara. Rizično je uvijek i po bonaci, a kamo li po ovakvom vjetru”, pojašnjava nam.

Inače, Tonči Gvozdanović je zapovjednik na LNG tankeru AL HAMLA i na putu je iz Katra za Poljsku. U trenutku javljanja bio je kod otoka Krete. Neka mu je dobro more.

Foto: Tonči Gvozdanović / Morski


Jurica Gašpar / Morski

Priče na rubu zaborava: Hrvatski mornari na brodovima talijanske mornarice

By
redakcija
-
0
Foto: Danilo Prestint / Novi list

Uopće nije čudno da je na ratnim brodovima talijanske kraljevske ratne mornarice Regia Marine tijekom Drugog svjetskog rata plovio velik broj mornara podrijetlom iz Dalmacije, Rijeke, otoka i Istre. Relativno je nepoznata njihova sudbina, a potpuno nepoznata su njihova imena…

Na dan kapitulacije Italije, korveta »Fenice« (C-50) nalazila se u vojnoj luci Brindisi. Upravitelj stroja Di Rienzo je izdao naredbu da se pogon pripremi za brzo isplovljavanje. Izabrani mornar/ložač/mehaničar Ferluca, čije je lice naruženo zaraslom ranom, budi ostale mornare/ložače. Pred njima je bio težak dan koji im je na kraju donio nepredvidivu sudbinu, piše Danilo Prestint za Novi list.

Život u strojarnici korvete »Fenice« bio je neopisivo težak, buka je bila nepodnošljiva. Ložači su imali težak i osjetljiv posao – bez njihovog rada ovaj moderni brod, izgrađen u brodogradilištu u Monfalconeu, ne bi se mogao uopće pokrenuti. Čudno je da je brigu o srcu broda tih osjetljivih dana vodila grupa ljudi kojima je materinji jezik bio hrvatski i koji su bili – komunisti!

Nakon 25. srpnja i pada fašizma, Ferluca i njegovi drugovi nisu propuštali priliku da pokažu svoje političko uvjerenje. Pozdrav »živio Tito« i stisnuta šaka bili su njihovi odgovori na neke zapovijedi. Slijedile su kazne »pravih« Talijana, pogotovo onih s »istarske granice« kao mornara Mosera iz Trsta. Možda i zbog toga, njih četvorica su voljela ostajati zajedno i njihovim prostorima u utrobi broda, gdje bi bistrili politiku.

Podmornica – duh

Pritisnuvši dugme, prva grupa strojeva se pokrenula, a nakon toga slijedilo je pokretanje i druge grupe. Predstojala je još jedna od mnogobrojnih misija lova na podmornice i pratnje konvoja – redovite zadaće korvete koja je isporučena nekoliko mjeseci ranije.

Tog jutra, mali konvoj u kojem je bio brod pun tenkova, vozila i topova i dva manja motorna broda koji su došli iz smjera luke Bari ploveći uz obalu, čekao je da bude praćen do Albanije. Opasnost od napada britanskih podmornica je bila unaprijed najavljena: samo nekoliko sati ranije jedan parobrod je pogođen pred lukom Brindisi. Nakon spoja korvete i konvoja, zamijećen je trag torpeda, srećom je promašio. To je izazvalo pravu pomutnju u konvoju. Korveta je odmah krenula u napad na podmornicu koju su mornari prozvali »duh«, jer je uspijevala pogoditi brodove i nestati unatoč tome što se koristio sonar. Ostatak konvoja je usmjerio pramce prema plićim vodama. Tog jutra se činilo da korveta ima sreće, sonar je uhvatio signal u pokretu, za što se vjerovalo da je britanska podmornica koja pokušava pobjeći. Zapovjednik, činilo se, točno je znao kamo usmjeravati brod (ustvari zapovjedništvo mu je proslijedilo informaciju da se ova podmornica uobičavala sakrivati među podrtinama brodova koje je sama potopila na određenom položaju) te je naredio da se određena zona pretražuje temeljito. S uređaja na krmi tiho su u more odlazile dubinske bombe, slijedilo je napeto iščekivanje posade. Slijedile su eksplozije…

Korveta je satima izmjenjivala bacanje bombi i tihu plovidbu da bi sonar pretraživao dno. U jednom trenutku, nakon nove serije dubinskih bombi, na površini se pojavila mrlja nafte i ulja. Napokon je podmornica koja je potopila puno brodova i usmrtila mnogo pomoraca i mornara dočekala svoj kraj. No, zapovjednik je bio uvjeren da se radi o britanskom triku, naredio je da se lov nastavi dok nije potrošio sve dubinske bombe.

Hura pozdrav

Bila je gotovo noć kada se korveta vratila u bazu. O ostatku konvoja niti traga, vladala je radiošutnja koja je onemogućavala postavljanje upita, a nedostatak signala poziva upomoć ukazivalo je da je konvoj, možda, došao do cilja. Sunce je već bilo zašlo, a bila su pogašena i svjetla kako bi se onemogućila noćna bombardiranja. Blještali su samo svjetlosni signali sa svjetionika pred otocima Pedagne koji su pokazivali put za povratak kući. Posada je bila umorna, a pritisak se smanjivao saznanjem da mogu javiti komandi da je ovaj put korveta imala uspjeha. Posada se postrojila na palubi – uobičajeno prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz baze. No, zajedno s posadama drugih talijanskih brodova bila je i malo posebna posada: posada britanske podmornice. Podmornica je bila oštećena, ali je putem radija dobila informaciju o kapitulaciji Italije te se sklonila upravo u luku iz koje je nekoliko sati ranije isplovio brod koji je želio njihovu smrt. Posada korvete je bila iznenađena: promatrali su podmornicu koja je vijorila britansku zastavu i pozdravljala ih tradicionalnim britanskim pozdravom: hurra.

Iz zapovjedništva Regie Marine nakon toga stigao je poziv da talijanski zapovjednik dođe na podmornicu gdje je dobio pohvale za lijepu, ali nesretnu posljednju akciju protiv saveznika.

U ludilu, rat je promijenio sudbinu žrtava. Kralj je bježao iz Rima kojeg su ostali braniti od Nijemaca hrabri časnici i stanovnici. No, o svemu tome postrojena posada korvete nije imala pojma, slijepo su se držali naredbe o radiošutnji. Tek dolaskom u luku saznali su da su se satima borili protiv neprijatelja koji to više nije to bio…

Ćelija partije

Te večeri, mornare iz naših krajeva, koji su bili osnovali ćeliju komunističke partije, vidjela je posada da se druže, nešto došaptavaju… Drugog jutra, na prozivci nije bilo četvorice koja su nestala zajedno s naoružanjem. Kasnije se saznalo da su se noću spustili u more, izbjegli stražare i ukrcali na jedan jugoslavenski ribarski brod i otišli kućama da se bore za oslobođenje svoje zemlje. Saznalo se da je jedan od njih, nakon priključenja partizanima, pogođen njemačkom granatom koja mu je odnijela nogu… Jedini koji je ostao na brodu, zamjenik zapovjednika, bio je podrijetlom iz Rijeke. Sljedeće noći, između 9. i 10. rujna, nakon što je došao u posjed zapovjednikovog pištolja i oko deset tisuća lira, skočio je u more i priključio se otporu s druge strane Jadrana. Rat je počeo ispisivati nove stranice.

Desetog rujna korveta »Fenice« je dobila zapovijed: pripremite se ići ususret visokom gostu. Radilo se o kralju koji se ukrcao na brod »Baionetta« i sklonio u Brindisi… Na brodu više nije bilo posade iz naših krajeva, a imena će, vjerojatno, zauvijek ostati pokrivena velom tajne!

Razarač »Aviere«

Početkom Drugog svjetskog rata, razarač »Aviere« pripadao je XI. eskadri razarača zajedno s blizancima »Artigliere«, »Geniere« i »Camicia Nera«. Iz luke Napoli isplovio je 16. prosinca 1942. godine kao pratnja za Bizertu, zajedno s blizancem »Camicia Nera« i njemačkim trgovačkim brodom »Ankara«. U 11.15 sati sljedećeg dana, četrdesetak milja sjeverno od Bizerte, britanska podmornica HMS Splendid napada konvoj ispalivši više torpeda, jedan od njih pogađa »Aviere« koji eksplodira, naginje se na desni bok, pukne na dva dijela i tone u roku od nekoliko sekundi.

Na brodu se nalazi između 230 i 250 ljudi; od njih, oko stotinu je na vrijeme stiglo napustiti brod, ali nijednog preživjelog ne prihvaćaju »Camicia Nera« i »Ankara«, koji su se udaljili velikom brzinom. Potonuće broda je bilo tako brzo da su spuštene samo dvije splavi za spašavanje. Kada su poslijepodne stigle torpiljarke »Calliope« i »Perseo«, samo 30 brodolomaca (dva časnika) je bilo živo. Jedan časnik (strojar) je umro kasnije u bolnici Torrebianca u Trapaniju zbog posljedica gutanja velike količine nafte. Između 220 (drugi izvori: 200) umrlih i nestalih bio je u zapovjednik koji je, nakon što je sakupio i ohrabrio posadu, prepustio svoje mjesto na splavi jednom mornaru i – nestao u moru.

Arrigo Scopinich se 14. lipnja 1940. godine nalazio u strojarnici torpiljarke »Calatafimi« (Regia Marina) koja se našla u središtu francuskog bombardiranja Genove i Savone – prvog brodskog bombardiranja Italije u Drugom svjetskom ratu. Desetog lipnja Italija je objavila rat Francuskoj. Mussoliniju je trebalo nekoliko stotina mrtvih da bi sjeo, nekoliko mjeseci kasnije, za stol pobjednika.

Rat za civilno stanovništvo počeo je naglo u talijanskoj pokrajini Liguriji, odnosno lukama Savona i Genova: u 4.26 ujutro 14. lipnja, kada je eksplodiralo nekoliko spremnika nafte u Vado Ligure, nekoliko minuta kasnije eksplozije su se čule i s metalurških instalacija u Savoni. Eksplozije su se čule i zapadno, prema Genovi.

Uzrokovale su ih granate s francuskih brodova koji su bombardirali ligursku rivijeru. Radilo se o Trećoj francuskoj eskadri kojom je zapovijedao kontraadmiral Emil Duplant. Sastojala se od četiri krstarice od deset tisuća tona (»Algerine«, »Foch«, »Dupleix«, »Colbert«) naoružanih s osam topova od 203 mm u pratnji 11 razarača od 2.700 tona i četiri podmornice, koja je isplovila sa sidrišta luke Toulon u 21.10 sati 13. lipnja, a brodove je štitilo devet bombardera. Ciljevi su bili industrijske instalacije u Vado Ligure, Savoni i industrijsko-lučkoj zoni Genove. Misija je bila odgovor na napad talijanskih zrakoplova na Toulon.

Kada je stigla na 20 Nm južno od Capo Vado u 3.48 sati francuska eskadra se podijelila na dvije grupe s ciljem napada na Vado i Savonu, odnosno Genovu. U 4.26 krstarica »Algerie« otvara vatru s oko 15 tisuća metara na spremnike nafte tvrtke Societa Monteponi, pogođeni s 32 granate od 203 mm, te tvrtki Carbone fossili i Agip. Dvije minute kasnije počinje bombardiranje tvrtke Ilva u Savoni. Istovremeno razarači otvaraju vatru na spremnike tvrtke Petrolea.

Neefikasan odgovor

Talijanski odgovor je brz, ali neefikasan: XIII. flotila MAS napada francuske razarače pred Bergeggijem ispalivši šest torpeda; krstarica »Foch« manevrira da ih izbjegne, razarači reagiraju i MAS bježe bez ijednog pogotka; MAS 535 i MAS 534 su pogođeni šrapnelima granata i bilježe ranjene članove posade. I intervencija bitnice iz Capo Vado je neefikasan. I naoružani vlak br. 3 intervenira svojim topovima od 120/45, ispaljuje 93 granate – bez rezultata. Brodovi su ispucali 60 granata od 203 i 138 mm prema vlaku – bez rezultata.

U 4.48 napad na Savonu prestaje. Francuzi su ispalili ukupno 400 granata od 203 mm i još toliko od 138 mm, a Talijani oko 300 granata. Francuski brodovi se udaljavaju bez da ih itko ometa.

Druga grupa francuske eskadre od 4.26 do 4.40 puca na luku i postrojenja tvrtke Ansaldo. U tom trenutku nešto neočekivano: iz sumaglice izlazi talijanski ratni brod, stara torpiljarka »Calatafimi« od 967 tona naoružana topovima od 102 mm koja je u blizini bila u pratnji polagača mina: vidjevši Francuze, zapovjednik poručnik Giuseppe Brignole, unatoč razlici u naoružanju, broju i veličini, napada. Ispaljuje granate malog kalibra, dva torpeda s 3.000 metara i – bježi. Drugi par torpeda ostaje zaglavljen u cijevima.

I kopnena obrana odgovara na vatru: iz luke Genova naoružani ponton naoružan topovima od 381 mm ispaljuje tri granate, pa mora obustaviti vatru jer vjetar gura dim kotlova u komandno mjesto; ponton 269 uspijeva ispaliti jednu granatu od 190 mm, ali najviše ispaljuje bitnica Mameli: 64 hica od 152 mm na daljinu od 9.000 metara. Pogađa razarač »Albatros« i prostor krmenih kotlova: 14 članova posade je teško opečeno, a 12 će preminuti po povratku u Toulon.

»Aviere«

God: 1938.
Tip: razarač
Podtip: Soldati (Artigliere)
Brodogradilište: Odero Terni Orlando, Muggiano
Vlasnik: Regia Marina
Deplasman: 1.620 t
Dimenzije: 106,7×10,2×3,26 m
Pogon: 3 Yarrow kotla, 2 Belluzzo ili Parsons turbine, 2 osovine
Snaga: 48.000 KS
Brzina: 38,0 čv

Stradali iz naših krajeva, uključujući Slovensko primorje

* Giuseppe Bubbi, otac Giuseppe, rođen 3. 9. 1920. u Puli mornar;

* Giuseppe Lorenzin, otac Giorgio, rođen 7. 4. 1923. u Puli, mornar/električar

* Giuliano Maraspin, otac Giovanni, rođen 4. 9. 1920. u Piranu, mornar

* Pietro Ugo, otac Marco, rođen 12. 11. 1916. u Izoli, mornar/motorista

* Nicolo Vala, otac Domenico, rođen 31. 1. 1923. u Cresu mornar/kormilar

* Ettore Zuzzi, od Giuseppe i Filomena Stanojevich, rođen 27. 7. 1908. u Zadru, zamjenik šefa torpediraca

Potonuće minolovca

Nakon okupacije Tunisa od talijansko-njemačkih snaga krajem 1942. godine, RD 33, zajedno s drugim sličnim brodovima, prebačen je u posljednji dio Afrike koji je ostao u rukama sila osovine sa zadaćom da traži mine u onom dijelu mora koji će kasnije biti prozvan – ruta smrti.

U 5.30 sati 22. siječnja 1943. minolovac je isplovio iz luke La Goulette za Bizertu, uzevši u tegalj motorni jedrenjak te u pratnji minolovca RD 43 (Guardia di Finanza). Uskoro su bili pod naletima jakog vjetra koji je puhao u bok brodovima, a RD 33 se tijekom jednog manevra, pet minuta nakon podneva, prevrnuo dvije milje sjeverno od otoka Plana. RD 43 je pokušao pomoći brodolomcima, ali i on se prevrnuo i potonuo četrdesetak minuta kasnije. I dok je posadu RD 43 gotovo svu spasila jedna velika ribarica koja se našla u blizini, više od pola posade RD 33 – 18 od 34, je stradala. Među stradalima je bio i mornar-ložač Mariano Scroce, rođen 11. travnja 1919. u Zadru.

Odlikovanje

Arrigo Scopinich rođen je 26. listopada 1919. godine u Malom Lošinju, a nakon opisanog bombardiranja odlikovan je Croce di guerra al valor militare. Preminuo je 27. veljače 2002. godine u New Yorku.

VIDEO: Kako je ovaj pomorac preživio 133 dana sam nasred oceana?

By
redakcija
-
0
Foto: Slobodna Dalmacija

Poon Lim bio je kineski pomorac koji je preživio 133 dana sam u južnom Atlantiku. Ovaj slučaj je poslužio američkoj mornarici da stvori vodič za preživljavanje na otvorenom moru, piše National Geographic.

Lim je radio kao drugi konobar na SS Benlomond, britanskom trgovačkom brodu kojega je uništila njemačka podmornica 23. studenog 1942.

Kako je 24-godišnji kineski pomorac u tom trenutku bio na palubi, uspio je obući prsluk za spašavanje i skočiti u more.

Rupa u trupu bila je tolika da je brod potonuo u samo nekoliko minuta, a Lim je morao uložiti mnogo truda kako bi izbjegao golemi vrtlog. Dok se pokušavao spasiti, primjetio je da je izronila njemačka podmornica i da su vojnici na njoj pokupili nekoliko preživjelih mornara. Nekoliko sati kasnije, vidio je kako su ti isti zarobljenici smješteni u mali čamac i pušteni u Atlantski ocean. Kineski ih pomorac nikada više nije vidio, prenosi Slobodna Dalmacija.

Narednih nekoliko sati proveo je u moru među olupinama i naftnim mrljama. Potom, u jednom trenutku, naletio je na splav za spašavanje na koju se bez oklijevanja popeo. Bio je to, tvrdio je, trenutak velikog olakšanja za njega jer je podmornica potopila britanski brod na prometnoj trgovačkoj ruti. Drugim riječima, bio je siguran da će ga netko brzo pronaći i spasiti.

Pokazalo se da je u splavi bilo sve što je potrebno za kraći boravak nekoliko ljudi: svježa voda, keksi, mesni naresci iz konzerve, čokolada, kondenzirano mlijeko i sušeno povrće. Prema Limovoj računici, zaliha bi mu trebala trajati mjesec dana – dok naiđe trgovački brod i odveze ga na obalu.

Međutim, ništa nije bilo tako. Splav su jake struje odnijele prema sjeveru, udaljavajući ga s prometne rute. U početku su pored njega prolazili trgovački brodovi, a on je vikao i mahao – ali bezuspješno.

Nakon tri tjedna plutanja na moru, Lim je shvatio da je napravio veliku pogrešku u svojim proračunima. Kako je vrijeme prolazilo, zalihe su se smanjivale, a šanse za spas bile su sve manje. Tada je mornar odlučio uhvatiti se u koštac s problemom i pripremiti se za dugo putovanje.

Prvi problem bio je kako doći do svježe vode, pa je koristio platnenu tendu za skupljanje kišnice. Idući zadatak – uloviti ribu. Problem je riješio tako što je baterijsku svjetiljku rastavio, iz nje izvadio oprugu i pretvorio je u kuku. Umjesto strune ​​koristio je niti brodskog konopa, a kao mamac stavio je komad mesa.

Nakon tri dana eksperimentiranja ulovio je svoju prvu ribu. Nakon ovoga stvari su išle glatko. Od stare limene kante napravio je gnijezdo za galebove koje je napunio algama s dna splavi i čekao. Prvog galeba uspio je uhvatiti golim rukama i jedan dio je pojeo, dok je drugi ostavio da se suši na suncu. Uspio je uloviti čak i morskog psa čiju je krv pio budući da danima nije bilo kiše.

Razmišljao je i o tjelesnoj aktivnosti, pa je nekoliko puta dnevno plivao oko splavi vezan za nju, jer nije baš bio vješt plivač.

Nakon puna četiri mjeseca na otvorenom oceanu, početkom travnja 1943. primijetio je da se približava obali. More je promijenilo boju jer je bio stotinjak kilometara udaljen od ušća Amazone, a uokolo su se pojavili mnogi galebovi.

U jednom trenutku splav su primijetili brazilski ribari, nakon čega su ga spasili i odveli u bolnicu. Tamo proveo četiri tjedna. No, liječnike je iznimno iznenadila činjenica da nije puno smršavio, samo devet kilograma.

Kada je preko britanskog konzula utvrđen njegov identitet i razjašnjene sve okolnosti, izračunato je da je Lim u Atlantskom oceanu proveo točno 133 dana. Britanski kralj George V. odlikovao hrabrog pomorca Ordenom za hrabrost, a Lim je rekao kako se nada da nitko neće morati obarati njegov rekord.

Najvoljeniji brod na svijetu: Na njemu se živjelo i uživalo, zaljubljivalo, slavilo i tugovalo

By
redakcija
-
0
Foto: Saša Jurat / Novi list

Jedan od najpoznatijih i najstarijih putničkih brodova u floti Jadrolinije, Tijat, u srpnju bi trebao biti povučen iz aktivne plovidbe nakon 68 godina vjernog služenja.

Tijat je jedan od tri brata generacije 1954. koji su sagrađeni u splitskom brodogradilištu. Ovi brodovi, nazvani Karlovac, Valjevo i Ohrid, izgrađeni su s namjerom da služe linijskoj plovidbi i manjim lukama. Valjevo u ratu mijenja ime u Ozalj, a Ohrid se od 1997. zove Tijat, po otoku koji mu već desetljećima čuva bok na njegovoj plovidbi uz Prvić. Sva tri broda i dalje plove, a čak dva s originalnim strojem. Karlovac je danas luksuzni putnički brod pod imenom Emanuel, a Ozalj je nakon umirovljenja postao party-brod Franeša.

Brod koji život znači

Tijat je preplovio cijeli Jadran, ali najviše je vozio na linijama koje su povezivale šibenske otoke s kopnom, Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Prvić Šepurine-Vodice-Šibenik i tako četiri puta na dan. Tijekom svog dugogodišnjeg djelovanja, Tijat je uvijek bio poznat po svojoj pouzdanosti i točnosti, odolijevajući svim nevremenima. Šibenski otočani kažu da je njihov Tijat “najvoljeniji brod na svitu”. Njime su išli u grad, u rodilište, s novorođenim bebama se vraćali kući na otoke, s otoka išli u školu, na posao, vozio ih je i kada su krenuli na studije i vraćao kao inženjere i doktore. Na njemu se zaljubljivalo, živjelo i uživalo, a kada bi kucnuo posljednji čas s Tijatom su se vraćali na otoke, na vječni počinak.

“Tijat ili bivši Ohrid brod je naše mladosti. Od kada znamo za sebe uvijek vozi Tijat. Bio je brod za sve, i za rađanje i za umiranje i za ići na posao i za ići u školu. Bio je za sve, bio je naš život, sastavni dio našeg života”, rekao nam je Zlarinjanin Mladen Tabulov Truta, kojeg smo zatekli na brodu.

Otočani ne daju svoj Tijat

U srpnju će se ovaj kultni brod oprostiti od plovidbe jer mu je istekao certifikat. Što će biti s njim nakon umirovljenja još uvijek nije poznato. Otočani su složni da ga treba sačuvati pa su okupljeni u Facebook grupi “Tijat u srcu” pokrenuli peticiju pod nazivom “Sačuvajmo TIJAT nakon prestanka aktivne plovidbe u Jadroliniji”, kako bi spriječili da brod završi na rezalištu.

PETICIJA: Sačuvajmo Tijat kao spomenik našoj brodogradnji, pomorcima, otočanima, obali i otocima!

“Ja se ovim brodom vozim od 1955. godine. Bila sam u školi u Prvić Luci pa poslije u Šibeniku, tako da sam se svako malo vozila s njim. Mi otočani volimo ovaj brod, on je dio naših života, utkan je u naše živote i neka ostanke kao simbol, kao uspomena, a ne da ode u staro željezo. Neka ostane kako bi se sjećali što je on predstavljao ovim našim otocima”, kazala je jedna od stanovnica Prvića.

Osim što je omiljen među putnicima i otočanima, Tijat zauzima posebno mjesto i u srcima posade. No, došla su nova i modernija vremena, drugi standardi koje Tijat više ne može pratiti. Svi su toga svjesni i znaju da će dobiti puno moderniji i vjerojatno sigurniji brod, ali Tijat neće biti prežaljen i zaboravljen.

Ideja očuvanja Tijata

“Taj brod je poseban za nas posadu i za putnike. Nema dana da nas netko od putnika ne pita do kad će brod ploviti i što će biti s njime. Nema luke da se netko ne slika s njim, kako domaći tako i turisti. Ipak je veći dio stanovništva odrastao uz taj brod”, priča nam kapetan broda Roko Matešić.

Ideja očuvanja Tijata kao plovila u aktivnom stanju naišla je na podršku ravnatelja Muzeja grada Šibenika, Željka Krnčevića. On je predložio da brod može postati muzej koji bi turiste i učenike vozio po šibenskom akvatoriju. Ovaj prijedlog otvara mogućnost da Tijat i dalje bude prisutan kao još jedna šibenska atrakcija. Također, Tijat je 2018. predložen za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, no Ministarstvo prijedlog još uvijek razmatra.

Bilo da se Tijat pretvori u plutajući muzej ili na neki drugi način ostane prisutan u šibenskom akvatoriju, njegova važnost za otočane i turizam ne smije biti zanemarena.

Dok je brodarima danas “Safety” prioritet, broj smrtnih slučajeva na moru raste: Što se skriva?

By
redakcija
-
0
Foto: Marino Zeljković https://www.instagram.com/simply_marino/

Broj nesreća sa smrtnim ishodom u pomorskom prometu je u porastu – što naglašava opasnu prirodu rada u pomorskoj industriji, ali i potrebu za poboljšanjem sigurnosnih standarda.

Lloyd’s List, koristeći podatke Lloyd’s List Intelligence o pomorskim nesrećama diljem svijeta, sastavio je godišnje izvješće o ukupnom broju smrtnih slučajeva, uključujući potvrđene smrti te podatke o nestalim osobama.

U razdoblju od 2013. do 2017. zabilježeno je u prosjeku 35 nesreća sa smrtnim ishodom, dok je u razdoblju od 2018. do 2022. ta brojka iznosila 51.

Izvor: Lloyd’s List

Učestalost nesreća sa smrtnim ishodom raste i za trgovačka i za ostala plovila. Oko 137 nesreća zabilježeno je između 2018. i 2022. na trgovačkim brodovima, primjerice brodovima za rasuti teret i tankerima, što je porast od 28% u odnosu na razdoblje od 2013. do 2017. godine.

Ostale vrste brodova, u koje se u ovom istraživanju, između ostalih, ubrajaju i ribarski i putnički brodovi, bilježe još veći porast, i to od 71% u usporedbi s prijašnjim razdobljem. U ovoj skupini od 2018. do 2022. zabilježeno je ukupno 117 nesreća.

Samo u 2021. godini zabilježeno je 65 nesreća sa smrtnim ishodom, a slučajevi zaraze koronavirusom pridonijeli su višoj brojci, navodi Lloyd’s List.

Svake godine, stotine smrtnih slučajeva dogodi se na moru ili tijekom pomorskih operacija. Od ukupno 215 smrtnih slučajeva zabilježenih u 2022., 96 se dogodilo na trgovačkim brodovima.

Izvor: Lloyd’s List

Stvarne brojke su drugačije

Međutim, stvarni broj smrtnih slučajeva na moru vjerojatno je daleko veći nego što sugeriraju podaci. Teško je doći do potpunih podataka koji se odnose na smrtne slučajeve zbog nedostatka transparentnosti i standardizacije u prikupljanju tih informacija, kao i zbog problema izvještavanja o nesrećama.

“Dok druge industrije mogu provesti statističku analizu nesreća sa smrtnim ishodom, u pomorskoj industriji to nije slučaj. Primjerice, zrakoplovna industrija ima izvrsna izvješća, prema kojima je napravila velike korake u poboljšanju sigurnosti, ali u pomorskom prometu vidimo pogoršanje”, rekao je Grahaeme Henderson, bivši čelnik Shell Shippinga, a sada predsjednik Together in Safety Coalition.

Kako bi riješili ovaj problem i poboljšali radne uvjete za pomorce, izmijenjena je Konvencija o radu pomoraca (MLC), u okviru Međunarodne organizacije rada. Tako će se, prema izmjenama konvencije, nesreće u kojima smrtno stradaju pomorci bilježiti, a podaci će se objavljivati na godišnjoj bazi.

Promjena bi mogla uvelike poboljšati transparentnost, obzirom da je Konvenciju ratificirala 101 država članica, što predstavlja značajan dio svjetske flote.

Što se skriva i zašto?

Izmjena bi trebala stupiti na snagu u prosincu 2024. godine. No, ILO će početi prikupljati podatke o smrtnim slučajevima na moru tijekom 2024. s nacrtom upitnika kako bi pomogao državama članicama da se pripreme za promjenu, potvrdili su iz ove agencije Ujedinjenih naroda za Lloyd’s List.

Međutim, i dalje nije jasno kako će ILO riješiti problem prijavljivanja nesreća. Brojni brodovlasnici u skladu s regulatornim zahtjevima prijavljuju smrtne slučajeve, ali mnogi to ne čine.

“Glavni razlog za neprijavljivanje nesreća je usredotočenost vlasti na incident, s potencijalnim posljedicama kao što su gubitak profita zbog odgoda te produljenje vremena putovanja. Nesreće su mrlje na ugledu koje mogu utjecati na najam broda u budućnosti, rast premija osiguranja, mogu potpuno uništiti reputaciju te negativno utjecati na moral zaposlenika”, rekao je Henderson.

Zbog toga, većina javnih baza podataka koje prikupljaju podatke o smrtnim slučajevima nepotpuno je zbog nedovoljnog prijavljivanja. Primjerice, države zastave obvezne su dostaviti podatke o smrtnim slučajevima IMO-u. Ti se podaci zatim objavljuju u GSIS bazi podataka. Premda je izvještavanje obvezno za države članice, udio prijavljenih nesreća i dalje je nizak u odnosu na stvarne brojke.

Problem nedovoljnog prijavljivanja i nepostojanja standardiziranog okvira za prikupljanje podataka postoji i u slučajevima samoubojstava na moru. Lloyd’s List piše da se mnoga samoubojstva ne prijavljuju, a ponekad ako su zabilježena, namjerno su pogrešno kategorizirana.

Podaci Lloyd’s List Intelligence potvrđuju da je pomorska industrija opasna, ali i da je ključno da podaci o smrtnim slučajevima postanu dostupni kako bi se mogle poduzeti učinkovite mjere.

“Sigurnost je na vrhu dnevnog reda za mnoge brodarske kompanije, na čemu moramo graditi i poduzeti korake kako bismo uveli prijeko potrebne promjene. Ovi podaci dobra su polazna točka za razumijevanje glavnih uzroka, ali i poboljšanja sigurnosti”, rekao je Henderson.

ZAPLIJENJEN TRAJEKT NAMIJENJEN ZA ZADAR I PREKO: Talijanski brodar u blokadi zbog korupcije

By
redakcija
-
0
Foto: MarineTraffic

Talijanska policija početkom tjedna je pod optužbom za korupciju u javnom sektoru zaplijenila plovila i imovinu talijanskog brodara Caronte & Tourist Isole Minori, koji je od lipnja ove godine do svibnja 2024. trebao održavati liniju Zadar – Preko. Zbog nezadovoljavanja sigurnosnih standarda zaplijenjen je i trajekt Ulisse, koji se ovih dana trebao uputiti za Zadar.

Prema izvješćima talijanskih medija, Guardia di Finanza, koja se bavi borbom protiv financijskog kriminala, izvršila je pretrese u jutarnjim satima 6. lipnja. Tri RoPax trajekta, Ulisse, Helga i Bridge, zaplijenjeni su te će tako i ostati do kraja istrage.

Podsjetimo, Ulisse, izgrađen davne 1978. godine, uskoro je trebao zaploviti na liniji Zadar – Preko. Rješenje kojim se brodarskoj tvrtki Caronte & Tourist Isole Minori iz Milazza na Siciliji u Italiji odobrava red plovidbe na liniji prije nekoliko dana donijela je Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLPP). Vijest je izazvala val negativnih reakcija Općine Preko i Grada Zadra, koji smatraju da je trajekt koji su predložili da obavlja ovu liniju star i neprikladan. AZOLPP je na te pritužbe za Zadarski list odgovorio kazujući da “navode Općine Preko i Grada Zadra kako je njihovo mišljenje na Zahtjev u konačnici negativno iz razloga što je predloženi brod »star i neprikladan«, pri donošenju ovog Rješenja ne možemo uzeti kao valjane razloge jer su dani izvan nadležnosti lokalne samouprave odnosno zadirući u nadležnost lučkih uprava i pomorske administracije”.

Više na: Talijanski brodar održavat će dodatnu liniju Zadar-Preko, stižu reakcije: “Brod je star i neprikladan”

Osim plovila, sud je naredio zamrzavanje gotovo 30 milijuna eura koji su se nalazili bankovnim računima tvrtke. Sud u Palermu navodi da će imovina biti zadržana radi preliminarne istrage vezane uz prijevaru. Četvero članova uprave brodarske tvrtke također su pod istragom: Vincenzo Franza (59), predsjednik upravnog odbora, te direktori i generalni direktori Luigi Genghi (59), Sergio La Cava (60), te Edoardo Bonanno (51).

Ovo je drugi put u tri godine da su brodar Caronte & Tourist i njegova uprava optuženi za korupciju, nakon što su 2016. dobili unosne državne subvencije za održavanje trajektnih linija duž Mesinskog tjesnaca, koji razdvaja Siciliju i Kalabriju, te od Sicilije do udaljenih otoka.

Tvrtka je 2016. dobila na natječaju za pružanje raznih trajektnih usluga. Prema lokalnim medijima, mnoge usluge nisu isplative u zimskim mjesecima, ali osiguravaju ključni prijevoz za otočane. Budući da je riječ o ključnoj usluzi, Italija je dobila dopuštenje Europske unije za pružanje subvencije operateru, i to za troškove rada usluge koji premašuju prihode na ovim linijama.

U sklopu natječaja, brodar je morao dograditi plovila ili potvrditi da je osiguran pristup za osobe smanjene pokretljivosti, osobe s invaliditetom te starije osobe.

Tužitelji tvrde da zaplijenjena plovila, uključujući nesuđeni zadarski Ulisse, nemaju adekvatan pristup za osobe smanjene pokretiljivosti te da ne zadovoljavaju uvjete natječaja i sigurnosne standarde. Tvrde i da je brodar počinio prijevaru tako što nikad nije dogradio plovila kako bi zadovoljio potrebne uvjete.

Povezani i s mafijom

Tvrtka Caronte & Tourist Group osnovana je prije dvadeset godina spajanjem dviju kompanija koje datiraju iz 1965. godine. Prevoze oko pet milijuna putnika godišnje, a kompanija je 2016. kupila još jednu sicilijanskog brodara Siremar, navodi The Maritime Executive.

Kompanija je 2020. optužena za slične prijevare, kada su također zaplijenjena tri plovila i zamrznuti bankovni računi tvrtke. Tijekom 2021., kompanija je bila pod istragom zbog optužbi za povezanost s mafijom. Naime, talijanska policija tvrdila je da je zloglasna sicilijanska obitelj preuzela kontrolu nad upravom i iskoristila svoj položaj za ugovaranje ključnih usluga na trajektima, uključujući unosne usluge cateringa, čišćenja i rezervacije karata, koje su obavljale tvrtke pod kontrolom ove mafijaške obitelji.

Zahvaljujući vladinom ugovoru, Caronte & Tourist navodno je imao monopol na rutama na Mesinskom tjesnacu te gotovo svim rutama sa Sicilije.

Debeljakovi brodovi zaustavljeni u Grčkoj zbog neisplate plaća pomorcima: Novac se ipak brzo pronašao

By
redakcija
-
0
Foto: Brodosplit

Nevoljama poražene vojske Tomislava Debeljaka nema kraja: najnovija stiže s mora i kaže da su zaustavljena dva broda s putnicima, oba iz škverske flote, zbog neisplate nekoliko plaća pomorcima.

Putnički brod za kružna putovanja Monet blokiran je u utorak u Grčkoj, odnosno u Jonskom moru: u luci Pilos na Peloponezu, kamo je doplovio iz Kalamate. Radi se o brodu iz 1970. godine, nosi zastavu karipske otočne državice Sveti Vincent i Grenadini. Dug je 68 metara i ima 1453 brutotone. Vlasnik mu je škverska prekomorska tvrtka Dream One Shipping, a menadžer Brodosplit plovidba, javlja Slobodna Dalmacija.

Drugi blokirani škverski brod je Katina iz 2015. godine, luksuzna jahta od 1212 brutotona, duga 60 metara. Registrirana je na Maršalovim Otocima, duboko u Tihom oceanu, a vlasnik joj je škverska inotvrtka BS Star Shipping, formalno u vlasništvu Brodosplit plovidbe. Zaustavljena je u Tirenskom moru u Italiji, pred otokom Ischijom i mjestom Cuotto, 20 milja od Napulja.

Oba broda su u čarteru, na njima su posade koje čine hrvatski i dijelom strani pomorci, kao i bijelo osoblje. Ne znamo njihov broj, kao ni broj putnika.

Zaustavljanje je potvrdio i Romano Perić, pomoćnik glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske i koordinator međunarodnog ITF-ova inspektorata u Hrvatskoj, u pisanoj izjavi:

“Sindikat pomoraca Hrvatske upoznat je s navedenom situacijom i moramo priznati da nas nije iznenadilo što su predmetni brodovi zaustavljeni. Zaustavile su ih grčke i talijanske lučke vlasti zbog neisplate plaće pomorcima. Poznato je kako je SPH u stalnom kontaktu s pomorcima Brodosplit plovidbe te smo ih pozvali da nam se jave kako bismo putem Trgovačkog suda u Splitu ostvarili potraživanja neisplaćenih plaća. Isto tako, u kontaktu sam s kolegama, odnosno ITF-ovim inspektorima u Grčkoj i Italiji te na taj način pratimo tijek situacije.”

Nije ovo prvi put. Naime, Sindikat pomoraca Hrvatske prije točno mjesec dana najavio je tužbu i sudsku borbu za prava pomoraca spomenutoga škverskog brodara. Tada se procjenjivalo da se radi o pedesetak članova posada ove flote, a koja uključuje još i veliki jedrenjak Golden Horizon te manju Klaru. Tada su u pitanju bile tri izostale plaće – za veljaču, ožujak i travanj.

Sindikat pomoraca Hrvatske pokreće sudski postupak protiv Brodsplit Plovidbe: Pomorci, javite se!

Debeljakovi pomorci iz Splita, koji svakako žele sačuvati anonimnost i koji su nam javili za zaustavljanje brodova u Grčkoj i Italiji, kažu da nekima od njih kompanija duguje već i četvrtu plaću, odnosno da im je zadnja isplaćena ona siječanjska.

“To nam je veliki problem i traje dulje vrijeme. Kad malo zagusti, uplate nam nešto, pa onda opet mjesecima ništa. A pomorci se bore kako znaju i umiju. Ovi s Moneta su tako bili najavili da će se iskrcati s broda na putovanju ako im ne uplate plaću, dok je ekipa s Katine, kad su bili u Monte Carlu, rekla da su im kuferi već u rukama i da silaze s broda ne sjedne li im novac za dvije plaće”, kažu pomorci.

Podsjetimo, nedavno je “Brodosplit” deblokirao račune i izbjegao stečaj u posljednji čas, dan uoči ključnog sudskog ročišta, a Debeljak je izjavio da ima američkoga kreditora od sto milijuna eura.

Novac se brzo pronašao

No, vrlo brzo, poslije hitnih isplata dijela duga posadama, odnosno izostalih plaća, Monet, klasični brod za kružna putovanja, i luksuzna jahta Katina, deblokirani su jučer i nastavili su plovidbu.

Monet je tako u Jonskom moru, među grčkim otocima i plovi u luku Vathi Meganasi. A Katina je u Tirenskom moru, na otoku Capriju, talijanskom turističkom biseru pred Napuljem.

Vijest o uplatama i deblokadi dvaju brodova potvrdili su nam neki od pomoraca “Brodosplit plovidbe”:

“Istina je da su lučke vlasti na zahtjev ITF-a bile zaustavile i Moneta i Katinu radi neisplate nekoliko plaća. Dio plaća su dobili odmah pa su brodovi ubrzo poslije toga oslobođeni i nastavili su plovidbu, s tim da će ih opet kontrolirati 15. lipnja, da se vidi je li posadama uplaćen i preostali dio duga. S obzirom na to da su brodovi u čarteru i da su na njima gosti, novac za stare plaće brzinski je pronađen…”

Nisu svi pomorci u istom položaju. Neki potražuju jednu, dvije plaće, a neki i po četiri.

Evo što je kazao Romano Perić:

“Kako čujem od kolega, novac je posadama uplaćen, barem u onoj mjeri da grčke i talijanske lučke vlasti oslobode brodove. Navodno, dugovanja su podmirena zaključno sa svibnjem, ali stanje će se pratiti dalje. Teško bi ih lučke vlasti deblokirale da nisu poštovani njihovi propisi i odredbe međunarodne konvencije o radu pomoraca, MLC. Sindikat će pratiti razvoj događaja i reagirati po potrebi.”

Kao što smo i dosad javljali, ova igra mačke i miša između vlasnika Brodosplita i njegovih radnika, kada su u pitanju isplate osobnih dohodaka, nije neobična pojava. Ali zato nije ništa manje žalosna.

Mirno more i pozdrav posadama, uz mrvu Rundekove glazbene podrške iz studija: “Plavih nakaza iz mraka ja se bogme već ne bojim, oštrim okom ovce brojim, pod šeširom zvijezde rojim. Vuk. Jednom riječju – vuk!”


Damir Tolj / Slobodna Dalmacija

Ništa od električnih brodova: Jadrolinija poništila natječaj vrijedan 45 milijuna eura

By
redakcija
-
0
Foto: ilustracija / Jadrolinija

Prvi električni brodovi za prijevoz putnika i tereta trebali su zaploviti Jadranom za dvije do tri godine, a ova tri koje je Jadrolinija željela uvesti trebali su ploviti na državnim brodskim linijama Mali Lošinj – Susak, Šibenik – Vodice  i Suđurađ – Dubrovnik.

Od električnih brodova Jadrolinije zasad ipak ništa. Najveći hrvatski putnički brodar poništio je natječaj od 45 milijuna eura raspisan u siječnju jer se na njega nije javio “nijedan sposoban natjecatelj”. Podsjetimo, prvi električni brodovi za prijevoz putnika i tereta trebali su zaploviti Jadranom za dvije do tri godine, a ova tri koje je Jadrolinija željela uvesti trebali su voziti na državnim brodskim linijama Mali Lošinj – Susak, Šibenik – Vodice  i Suđurađ – Dubrovnik., javlja Večernji.

Uvjet Jadrolinije bio je da je svaki brod kapaciteta 389 putnika, ima mjesta za osam članova posade, da mu maksimalna duljina bude 52, a širina 12 metara. Ponude tvrtki koje bi posao eventualno mogle odraditi primale su se do kraja veljače, a plan je bio da se odrede minimalni tehnički uvjeti pa se, s tvrtkom koja brodove može izgraditi, još utanače detalji.

Za odabir firme Jadrolinija si je dala 60 dana, taj rok malo onda produžila, a sad objavila da ništa od svega toga jer ponude svih sedam ponuditelja koji su se javili na natječaj “nedopustive su”. A poslali su ih: Astilleros Armon S.A., Baltic Workboats As, Cantiere Navale Vittoria, Holland Shipyards Group, zajednica ponuditelja Brodotrogir Cruise i Tema, kao i Dalmont s INMEL-om i TSI-jem te Iskra brodogradilište s Navis Conceptom i turskim tvrtkama.

WSC: Izgubljenih 660 kontejnera samo su kap u moru u odnosu na 250 milijuna prevezenih

By
redakcija
-
0
Foto: gCaptain

U svjetskim oceanima tijekom prošle godine izgubljen je 661 kontejner. To je najniža brojka od 2008., kada je udruženje World Shipping Council (WSC) počelo provoditi analize.

Prema najnovijem WSC godišnjem izvještaju, 661 izgubljeni kontejner je samo kap u moru u usporedbi sa svim isporučenim kontejnerima, piše trans.info, a prenosi PlutonLogistics. Prošle godine, naime, širom svijeta isporučeno je oko 250 milijuna kontejnera, a vrijednost pomorskih pošiljki premašila je 7 trilijuna dolara.

WSC ističe da je od 2008. godine svake godine u prosjeku oko 1.500 kontejnera nestalo u moru. Ipak, tijekom perioda pandemije (2020.-2021.), zbog povećanog kontejnerskog prometa, brojka je bila čak dvostruko veća – godišnje se gubilo preko 3.100 kontejnera. Samo brod ONE Apus izgubio je 1.800 kontejnera odjednom tijekom jedne oluje.

U periodu tijekom kojeg je WSC provodio istraživanja, rekordna je inače bila 2013. godina, kada je MOL Comfort izgubio 4.293 kontejnera.

Potaknuti ovim događajima, pomorski akteri širom lanca opskrbe pokrenuli su MARIN TopTier projekt za poboljšanje sigurnosti kontejnera, s WSC-om i kompanijama-članicama među osnivačima. Ovaj projekt koristi znanstvene analize, studije, kao i stvarna mjerenja i prikupljanje podataka za razvoj i objavljivanje konkretnih, djelotvornih preporuka za smanjenje rizika od gubitka kontejnera u moru.

Prvi rezultati studije pokazali su da je pojava tzv. parametarskog, odnosno parametrijskog ljuljanja (parametric rolling) na moru posebno opasna za kontejnerske brodove. U pitanju je pojava koja se neočekivano može razviti u situaciju s teškim posljedicama, navodi WSC. Parametrijsko ljuljanje događa se kada valovi udaraju u pramac ili krmu pod određenim kutom. Brod se naizgled bez vidljivog uzroka krene nekontrolirano ljuljati, što može biti pogubno za teret. Iako se parametarsko ljuljanje broda proučavalo desetljećima, do pojave velikih kontejnerskih brodova smatralo se da je riječ o teorijskom fenomenu, najviše iz razloga što je bilo relativno rijetko. S pojavom velikih kontejnerskih brodova krajem dvadesetog stoljeća, stvari su se neočekivano i bitno promijenile.

Da bi se pomoglo u sprječavanju daljnjih incidenata, razrađen je i Notice to Mariners, koji opisuje kako posada kontejnerskog broda i operativno osoblje mogu planirati, prepoznati i djelovati kako bi spriječili parametarsko ljuljanje prilikom plovidbe.

1...284285286...528Page 285 of 528

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©