O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 343

Kapetan Ivica Slavica: Najveći neprijatelj na moru nisu vremenske (ne)prilike, već – međuljudski odnosi

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Zadarski list

Jedan dan u životu

Ne postoje dva dana koja su ista kad ste na brodu, kad ste u ovoj profesiji. Neizvjesnost onoga što će donijeti sutra; uzbuđenje iznenađenja koje čeka na novi dan.

Nisu potrebne stručne analize da bi shvatilo kako je zanimanje pomoraca pri samom vrhu najstresnijih zanimanja današnjice. Način života teško je usporediv s ostalim “normalnijim” zanimanjima i uvijek treba imati na umu neke od čimbenika s kojima se susrećemo, a koji mogu utjecati na fizičko i mentalno stanje.

Sve kraći boravak u lukama, učestale kontrole i zadovoljavanje sve strožih međunarodnih normi za navigaciju i ekologiju mora. Tu je i odmor nakon smjene, odnosno slobodno vrijeme. Zatim, pomorci se kreću u istom radnom okruženju, s istim ljudima (ljudima koje nisu mogli birati). Današnjim pomorcima je, za vrijeme trajanja ugovora na brodu, dostupna tek ograničena medicinska pomoć. Tako i blaga zubobolja ponekad može predstavljati ogroman problem, a da ne govorimo kada su u pitanju ozbiljne bolesti i povrede.

Česta ograničenost komunikacije s obitelji, nemogućnost rješavanja svakodnevnih obiteljskih aktivnosti, dodatni su elementi kojima se vrši pritisak na zdravlje svakog pomoraca. Možda ne na početku karijere, ali iz godine u godinu to ostavi posljedice, bez obzira koliko se mi hrabro držali.

Stresne situacije ne nastaju samo zbog osobnih emocionalnih trauma, tjeskobe i frustracije, nego i rizičnosti okoline koje stvara pomorski život. Sve to dovodi do poremećaja spavanja, povećane agresivnosti i nemira, problema u kontaktima s ljudima, češćih nesreća i samoozljeđivanja te asocijalnog ponašanja. Veliku ulogu igra i čvrstina osobnosti koja služi kao i zaštita od stresa izravno.

Profesionalna, odnosno radna okolina često je najagresivnija komponenta ekoloških i psiholoških utjecaja koji izazivaju manje ili više specifične reakcije na psihu i cjelokupni organizam pomorca. Sposobnost prilagodbe i borba protiv stresa je individualna.

Pretpostavka za kvalitetno obavljanje posla je čista glava i zdrav razum. Zadržati takvo stanje glavna je zadaća svakog pomorca.

Istina o kojoj se malo priča

Tema o kojoj se malo priča, a koja je nažalost postala Istina: Više od 2.000 članova posade svake godine izgubi život na moru. Treba napomenuti da su čak 15% smrtnih slučajeva samoubojstva uzrokovana psihičkim čimbenicima. (Izvor: The Guardian 2015.)

Gdje su u ovom pogledu nestale organizacije kao sto su ITF/MLC/ILO i drugi? Organiziraju sastančenja na godišnjim razinama, ali nikada ne govore o ovoj vrlo ozbiljnoj temi – kako oni, tako i sindikat u našoj zemlji. Nismo upoznati da pričaju o tome.

Potrebno je malo dobre volje da se organiziraju anti-stress programi za pomorce nakon iskrcaja s broda. Ipak, to je velika iluzija jer živimo u čudnoj zemlji, u kojoj pomorci nisu ni u bilo kojoj mjeri zaštićeni od strane ONIH koji bi trebali pružiti zaštitu. 

Najveći neprijatelj na moru nisu vremenske (ne)prilike, već međuljudski odnosi. Odnosi s ljudima koje niste mogli birati, ali oni su tu s vama.

Ugodna psihosocijalna klima na brodu u cjelini san je skoro svakog pomorca.

Za sve treba puno vjere. Trebate vjerovati u ono što radite, u sebe. Na rezultate utječu i drugi faktori na koje ne možete utjecati, već imati kontrolu.

Većina pomoraca daje sve od sebe čak u izazovnim vremenima u pandemiji. Ne zaboravite da je vaša obitelj ponosna na vas, vaša djeca (i braća i sestre) gledaju na vas, a vaša zemlja plješće (ne i Sindikat) vašim herojskim djelima kojima održavate gospodarstvo.

Iznad svega, znajte da nikada niste sami.


Kapetan Ivica Slavica

Na Kornatima se nasukao brod Hrvatske ratne mornarice ‘Cetina’

By
redakcija
-
0
Foto: Wikimedia Commons

Tijekom provedbe planirane aktivnosti desantni brod minopolagač DBM-81 Cetina iz sastava Flotile HRM-a u petak 29. srpnja 2022. godine u 06:40 sati nasukao se u akvatoriju Kornata, izvijestili su iz Ministarstva obrane.

– Ozlijeđenih osoba nema, a na brodu je nastala materijalna šteta, a očevid je u tijeku- dodali su u MORH-u, a prenosi Šibenski.

Prema informacijama iz istog izvora, brod DBM-81 nalazio se na zadaći potpore Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u provedbi Plovidbene prakse 3. naraštaja kadeta studija Vojno pomorstvo i plovio je od Dugog otoka prema luci Lora. U trenutku nesreće na brodu se nalazilo 18 članova posade te 21 kadet i tri instruktora Hrvatskog vojnog učilišta.

Ljestvica za procjenu jakosti vjetra

By
redakcija
-
0
Foto: Wikipedia / Gorgonija

Čuvenu ljestvicu za procjenu jakosti vjetra objelodanio je 1806. godine britanski admiral Francis Beaufort. Beaufort je sudjelovao kao časnik i zapovjednik na britanskom jedrenjacima u britansko – francuskim ratovima, a 1812. je bio zarobljen od Turaka. Radeći kao hidrograf britanskog Admiraliteta bio je i dopisni član Francuskog instituta i organizator međunarodne hidrografske suradnje, piše Gorgonija.

Njegovu ljestvicu je 1838. usvojio britanski Admiralitet, a 1874. prihvatio i Međunarodni meteorološki komitet. Ljestvicu je sastavio u doba jedrenjaka, pa je i pri procjeni jakosti vjetra uzimao djelovanje vjetra na jedrilje i izloženu površinu jedara. Kasnije se ljestvica mijenjala i prilagođavala posebnim prilikama i svrhama (za ribarske brodove, jedrilice isl.). Povezala se i s odgovarajućom visinom valova, a daju se i brzine vjetra u čvorovima, metrima u sekundi i u kilometrima na sat.

Tablicom je ustaljena i terminologija za različitu jakost vjetra i uzburkanost mora. Ljestvica se nekad i produljivala za jače valove i veću uzburkanost mora, ali je u pomorstvu uzeta ona od 0 do 12 Bof. Tablica daje i približnu visinu valova. Budući da je vjetar, zbog trenja, neposredno povrh uzburkanog mora slabiji nego u visini od nekoliko metara, često se u tablici, kao podloga za procjenu uzima brzina na visini od pet ili deset metara nadmorske visine.

Tekst: Damir Višić

Velika akcija u Crnoj Gori: Više pomoraca uhićeno zbog šverca preko 6 tona kokaina

By
redakcija
-
0
Foto: Uprava Policije

CRNA GORA – U sklopu međunarodne operacije jučer je u Crnoj Gori privedeno osam osoba, 11 se nalazi u zatvoru, dok je istragom SDT-a obuhvaćeno 28 osoba zbog sumnje da su godinama bili dio krijumčarskog lanca šverca kokaina iz Latinske Amerike u Europu

Kada je portugalska policija u zoru, 30. svibnja 2019. godine, u arhipelagu u blizini marine gradića Horta kod Azora zaustavila prekooceanski teretni brod “Yemaya”, na brodu je pronađeno 500 paketa s 592,9 kilograma kokaina. Tada su uhićena trojica pomoraca iz Crne Gore, Hrvatske i Velike Britanije, javlja portal Vijesti.me.

Hortina marina je glavna stanica za jahte i teretnjake nakon što prevale Atlantski ocean. Nakon zapljene tereta skupocjenog praha iz Latinske Amerike, policiji Portugala to je bio signal da u istragu uključi EUROPOL i brojne policije, kako bi došli do imena svih organizatora, ali članova međunarodne grupe koja je organizirala dopremanje kokaina do europskih luka.

Pomorac iz Kotora F.R., kako se vjeruje, imao je jednu od ključnih uloga u poslu i bio je zadužen za regrutaciju 13 crnogorskih pomoraca i pružanje logističke podrške tijekom šverca kokaina brodom “Yemaya”. Prikupljeni dokazi, kako je jučer priopćila crnogorska Uprava policije, ukazuju da je organizator državljanin Italije L.C. (47) iz Riminija, povezan s mafijaškom organizacijom Ndrangheta, koji je u Italiji već osuđen na kaznu zatvora od 20 godina.

FLORIDA 1

U međunarodnoj policijskoj operaciji “Florida 1” u Crnoj Gori jučer je uhićeno osam osoba, 11 se nalazi u zatvorima u Crnoj Gori ili Europi, dok je istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeno 28 osoba zbog sumnje da su u periodu od svibnja 2019. do veljače 2020. godine pomoću tri prekooceanska broda pokušali prošvercati 6,1 tonu kokaina.

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja jučer u zoru pretresli su 33 lokacije u Crnoj Gori i uhitili R.V. (39) iz Nikšića, D.G. (62) iz Kotora, S.M. (42) iz Podgorice, N.P. (55) iz Kotora, B.V. (50) iz Kotora. U međunarodnoj operaciji uhićeni su i N.G. (48) iz Danilovgrada i M.R. (34) iz Podgorice.

U veljači 2020. godine, a na osnovu podataka crnogorske Uprave policije koje je uputila partnerskim službama Velike Britanije, u vodama Venezuele kod otoka Aruba, na brodu “Aressa” zaplijenjena je 5,1 tona kokaina i uhićeno 11 državljana Crne Gore, koji su osuđeni na kazne zatvora u trajanju od devet do 15 godina.

Zbog droge na “Aressi” već su osuđeni A.M. (30) iz Podgorice, N.M. (29), M.Đ. (58), T.B. (37), V.R. (50), V.L.(42) iz Kotora, D.M. (46) iz Bara, D.Ž. (67) s Cetinja i N.M. (42) iz Novog Sada.

Na “Aressi” pronađeno 5 tona kokaina, 11 članova posade iz Crne Gore

Crnogorski pomorci su prije uhićenja bili stalno na oku, pa je dokumentirano kako su ubacili kokain na brod. Čak ni to što se u vode Karipskog mora brod otisnuo bez signala nije spriječilo nizozemsku Kraljevsku Mornaricu da otkrije teretnjak i krene u pretres i uhićenje posade broda.

Uprava Policije navodi da je organizator šverca 5,1 tone kokaina na “Aressi” – D.V. (39) iz Podgorice 13. srpnja ove godine u Beogradu uhićen s lažnim dokumentima po međunarodnoj potjernici Interpola.

U međunarodnoj operaciji “Florida 1”, kako je priopćila UP, mornarica afričke Obale Bjelokosti je u veljači 2020. godine, na brodu “Trasgo – Nadudanma” zaplijenila 411 kilograma kokaina i uhitila pet državljana Gane i dvojicu državljana Slovenije.

Za organizaciju šverca sumnjiči se državljanin Italije L.C. iz kriminalne organizacije Ndrangheta, dok je cijela grupa angažirana tijekom prekooceanskog šverca bila sačinjena od 11 članova, među kojima su bila i dva pomorca iz Crne Gore.

Partneri u 14 zemalja

Akcija “Florida 1”, kako se vjeruje, jak je policijski udar na “Balkanski kartel”, koji je desetljećima u policijskim dokumentima svijeta zaveden kao važna karika u međunarodnim akcijama krijumčarenja i dopremanja kokaina do europskih luka.

“Priprema i organizacija kriminalnih aktivnosti provodila se u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Španjolskoj – Balearski otoci, Kanarima, Zelenortskim Otocima, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok se realizacija kriminalnih aktivnosti provodila u Portugalu – Azori, Obali Bjelokosti, Karibima – Aruba, Grenadi, Sabu, Antigui i Barbudi, Sint Eustatiusu i Saint  Martinu.”

“Kroz aktivnosti međunarodne suradnje, razmjenu informacija, veći broj operativnih sastanaka s organima za provođenje zakona Republike Srbije, Slovenije, Španjolske, Italije, Portugala i Nizozemske, definirani su pojedinačni detalji i zajednička strategija djelovanja u cilju identifikacije svih lica uključenih u predmetnu kriminalnu aktivnost, s precizno definiranim ulogama, modusom operandi provođenja ovih aktivnosti uključujući i novčane transakcije između članova kriminalne organizacije i uključene međunarodne kompanije, kao i ostali fundamentalni elementi neophodni za realizaciju pojedinačno planiranih aktivnosti – zapljene i prikupljanje dokaznog materijala neophodnog za provođenje postupka pred nadležnim pravosudnim organima”, priopćila je crnogorska Uprava policije.

Policijsko-tužilačke mjere i radnje na prikupljanju dokaza u operaciji “Florida 1” Uprava Policije je počela još 2019. godine jer su postojali podaci da se državljani Crne Gore, Italije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Velike Britanije bave “transnacionalnim krijumčarenjem kokaina rutom Južna Amerika – Europa, korištenjem različitih vrsta plovila”.

SDT vodi istragu protiv 28 osoba

Kaznenom prijavom specijalne tužiteljice Sanje Jovićević obuhvaćeni su i državljani Italije L.C. i S.A., državljani Srbije S.M. i A.D. i državljani Crne Gore I.A., J.V., D.V., F.R. i Z.G., koji su trenutno nedostupni državnim organima i za kojima se traga ili su na izdržavanju zatvorske kazne u inozemstvu.

“Otkrivanje i osiguravanje dokaza o kaznenim djelima i osumnjičenima i prikupljanje svih drugih podataka koja mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka provedeno je u višemjesečnoj kontinuiranoj suradnji i kroz međusobnu razmjenu informacija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja s Agencijom Europske unije za provođenje zakona – EUROPOL i Agencijom Europske unije za kaznenopravnu suradnju – EUROJUST, ali i kroz suradnju s državnim tužilaštvima za borbu protiv organiziranog kriminala Italije, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Nizozemske, Portugala i Španjolske, na teritorijama kojih zemalja se danas također poduzimaju pojedine dokazne radnje, po osnovu zamolnica Specijalnog tužilaštva, u postupku međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima”, priopćilo je SDT, prenosi portal Vijesti.me.

Posada ‘Tina Ujevića’ spasila život muškarcu koji se srušio u trajektu: “Ma kakvi junaci. Mi smo samo profesionalci”

By
redakcija
-
0
Foto: MarineTraffic

Franci Šore se ne sjeća ni sekunde dana u kojem se ponovno rodio. Iz memorije mu je izbrisano da je tog lipanjskog podneva krenuo iz Miraca u supetarski porto kako bi dočekao suprugu Editu, koja se “Jadrolinijim” trajektom “Tin Ujević” vraćala iz splitske provište.

Brod je pristao, putnici su izišli, Edita je sjela u njihov auto, Franci je ušao u trbuh broda, uzeo pakete i krenuo prema izlazu iz garaže. Napravio je 20 koraka i umro, u hodu, samo je pao na pod pokraj brodskog elevatora. Liječnici bi pojasnili, ušao je u arest, doživio je prekid rada srca. A Bračani koji ga znaju: “Franci je parti na ‘Tinu’. Naša je posebnu polaznu stanicu za put na nebo”.

– Jedna gospođa mi je pokucala na prozor auta i rekla eno vam muž pa na brodu, leži tamo, ne miče se. Dotrčala sam do broda, i vidila ga kako leži, beživotan, okružen ljudima sa svih strana. Jedan mu je otvara ruke, ovaj mu ćapava jezik, treći masira prsa, jedan ga je drža s leđa, peti donosi defibrilator… Svi su se oko njega sakupili, pola njih dole na kolinima ga je pokušavalo probudit, ostali su stali na nogama, ogradili su ga svojim tilima od porta, od očiju svita. Nisu dali da ga iko gleda, da ga snima dok tako tu moj muž mrtav leži. Čujem ih još u magli kako viču, ajmo ljudi brzo, mlad je čovik, ne smi nam umrit, brzo ljudi, idemo…. Imaju ti ljudi imena, imaju, to su anđeli, ja ih drugačije dok sam god živa neću nazvat nego tako – govori Francijeva Edita za Slobodnu Dalmaciju.

Imaju Editini anđeli imena i prezimena, nabrojat ćemo ih poslije sve do jednog. To je posada “Tina Ujevića” na čelu s barbom Denisom Duvnjakom, koja je tog dana u 12.30 krenula iz Splita za Supetar. Na brodu se uvijek svašta događa, ali ovoga puta bilo je gadno. Pa nam pričaju dok se s njima vozimo na relaciji Supetar – Split kako su nakon pristajanja uočili čovjeka s rukama punim prtljage. Nekako im se čudno zateturao, da bi nakon 20 metara pao na pod. Posada je odmah skočila u pomoć, okrenuli ga na bok, izvukli mu jezik vani, shvatili u sekundi da nije posrijedi epileptični napad nego nešto puno ozbiljnije.

– Nije disao, pulsa mu nije bilo, znali smo odmah da je riječ o srčanom udaru i da su iduće sekunde odlučujuće. Do dolaska supetarskog liječnika morali smo ga oživiti, nismo smili dozvolit da mu mozak ostane bez kisika jer bi to bilo kobno – govori nam posada s “Tina Ujevića”.

Nisu prestajali ni trenutak s gnječenjem njegovih prsa, stajali oko njega i u ritmu tam-tama samo radili gore, dolje. Gore, dolje. Govorili su među sobom, “ajmo ljudi, mlad nam je čovik, idemo”.

(…)

– Jedan od njih mi je ovako reka, “nije nama bitno je li nam na brodu najgori bijednik ili predsjednik. Naša je dužnost ka mornarima da mu spasimo život”. Kako da im zahvalim? Šta se mene tiče, oni su junaci – kaže.

I ne, ne, neće nam “Tinova” ekipa koja nas je na brodu na liniji Supetar – Split ugostila tako lišo proć. Da je njih pitati oni se uopće ne bi eksponirali za javnost. I baš zato ćemo ih spomenuti sve odreda, zapovjednika Denisa Duvnjaka, časnike palube Tonča Matasa i Ivana Božinovića, vođu palube Miroslava Anđelića, kormilare Antonija Skelina, Romana Ivanovića i Zdravka Tokića, mornare Marija Bulića i Marka Čosića, upravitelja stroja Zorana Vrdoljaka, časnike stroja Duška Barasa i Dražena Bulića, motorista Stipu Kurtovića i servirku Sanju Jeličić.

Pitali smo ih doživljavaju li se kao junaci.

– Ma kakvi junaci. Mi smo samo profesionalci – tako rekoše.


Cijeli članak pročitajte <<ovdje>>.


Tanja Šimundić Bendić / Slobodna Dalmacija

Tankeru zabranjeno uplovljavanje u Australiju zbog kršenja prava pomoraca

By
redakcija
-
0
Foto: MarineTraffic

Tanker pod zastavom Liberije dobio je zabranu uplovljavanja u australske luke na šest mjeseci zbog višestrukih kršenja Konvencije o radu pomoraca (MLC).

Australska uprava za pomorsku sigurnost (AMSA) u ponedjeljak je izvijestila da je LR2 tankeru AG Neptune na šest mjeseci zabranjeno uplovljavanje u australske luke. Odluka je uslijedila nakon inspekcije koju je AMSA u lipnju u luci Gladstone provela na ovom tankeru od 105.405 dwt.

Tijekom inspekcije, AMSA-ini inspektori utvrdili su niz nepravilnosti. Naime, kompanija se nije pridržavala ugovora o radu, a utvrđeno je da 21 članu posade dosad duguje ukupno oko 123.000 australskih dolara (85.000 američkih dolara) neisplaćenih plaća.

AMSA je također utvrdila da na brodu nije bilo dovoljno hrane i pitke vode te da nisu odgovarale standardima kvalitete i nutritivne vrijednosti. Uz to, otkriveno je da jednom pomorcu nije pružena odgovarajuća medicinska skrb nakon ozljede koju je zadobio na brodu.

Michael Drake, jedan od čelnika AMSA-e, rekao je da se pomorci ni prije nisu bili redovito plaćeni te da je dvojici članova posade istekao ugovor, objavio je gCaptain.

Tanker je zbog višestrukih kršenja MLC konvencije zadržan u Australiji gotovo mjesec dana, a brodaru je naloženo da isplati zaostale plaće, osigura članovima posade bolje uvjete i otkloni ostale probleme. Brodom upravlja singapurska tvrtka AG Shipping and Energy, a u vlasništvu je Oaktree Capital Managementa, piše Splash247.

AG Neptune isplovio je iz Gladstonea 24. srpnja, najvjerojatnije prema Singapuru.

“Australija provodi politiku nulte tolerancije prema potplaćivanju pomoraca. Takvo ponašanje je neetično i kosi se s MLC konvencijom. Međunarodne konvencije koje štite prava pomoraca vrlo su jasne”, rekao je Drake, prenosi SeafarerTimes.

Brod je u Australiji već prije bio u središtu kontroverze. Naime, u svibnju je jedna australska tvrtka tvrdila da je tanker isporučio kontaminirano dizelsko gorivo, piše The Maritime Executive.

Ovo je 250 slučaj u kojemu je Australija nekom plovilu zabranila uplovljavanje od 2014. godine. AMSA je u listopadu prošle godine izdala sličnu šestomjesečnu zabranu uplovljavanja za bulk carrier pod zastavom Singapura zbog kršenja zakona o radu pomoraca. Druga dva broda, bulk carrier i brod za prijevoz stoke dobila su 18, odnosno 36 mjeseci zabrane zbog problema s održavanjem, ali i kršenja MLC-a.

Australija zabranila bulk carrieru pristajanje u luke zbog kršenja prava pomoraca

VIDEO: Svečano otvorenje Pelješkog mosta – Evo kako se odvijala izgradnja

By
redakcija
-
0
Foto: Screenshot / Youtube

Pelješkim mostom, koji će svečano biti otvoren večeras, prometno će biti povezan jug Hrvatske s ostatkom države, a povijesni događaj obilježava se tijekom cijeloga dana programom koji se odvija s dviju strana mosta – na odmorištima Brijesta i Komarna.

Večeras u 20.15 na odmorištu Komarna počet će ceremonija svečanog otvaranja Pelješkoga mosta, dugo sanjane i čekane poveznice juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Riječ je o najvažnijem geostrateškom projektu u Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.

Most je dug 2.400 metara, a plovidbeni profil ispod mosta, usuglašen s ekspertnom skupinom BiH, je 200 puta 55 metara, piše Slobodna Dalmacija.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher, rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 milijuna eura, a EU je sufinancirao 330 milijuna eura.

Samo svečano otvaranje trebalo bi trajati trajati oko sat i pol, a nazočnima će se kratko obratiti župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao izaslanica predsjednice Europske komisije, potpredsjednica EK Dubravka Šuica, videoporukom će se javiti kineski premijer Li Keqiang, a potom hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te predsjednik Republike Zoran Milanović.

Tijekom vatrometa mostom će proći i dva automobila hrvatske proizvodnje. Rimac Nevera postat će prvi automobil koji će prijeći most, a vozit će ga glavni inženjer Matija Renić.

S druge strane mosta krenut će automobil koji će voziti nekadašnji trostruki europski prvak na brdskim utrkama Niko Pulić.

Redovan promet za sve građane bit će otovren u ponoć.

VIDEO: Zavirite u najveći dizelaš na svijetu za pogon divova na oceanima – Težak je 2.300 tona i ima više od 100 tisuća KS!

By
redakcija
-
0
Foto: HAK Revija

S njim čak i najveći kontejnerski brodovi mogu postići najveću brzinu od oko 27 čvorova

Veliki brovi koji plove svjetskim morima i oceanima trebaju i velike motore, a najveći do njih je Wärtsilä-Sulzer RTA96-C. Kapacitet 14-cilindarskog motora je 25.480 litara, odnosno 1.820 litara po cilindru – ukupno ih je 14. Maksimalna snaga je 108.920 KS pri 102 o/min. Dizelski motor ima okretni moment od gotovo osam milijuna Nm, piše HAK Revija.

Samo radilica je teška 300.000 kilograma, a cilindri imaju promjer od 96 centimetara. Motor je dugačak 26,6 metara, visok je 13 metara i težak 2.300 tona. Potrošnja je također velika. U sat vremena rada troši više od 7.500 litara goriva. S njim čak i najveći kontejnerski brodovi mogu postići najveću brzinu od oko 27 čvorova, odnosno oko 50 km/h. Motor je opremljen common rail sustavom ubrizgavanja.

Foto: HAK Revija

Ovaj div finskog proizvođača Wärtsilä prvi put je ugrađen u kontejnerski brod Emma Mærsk (dugačak gotovo 400 metara) 2006. godine.

Podsjetimo, pisali smo o motoru koji pokreće Ever Given. O pogonu tog broda brine se Mitsui–MAN B&W 11G95ME-C9 dizelski motor s jedanaest cilindara u liniji. Motor razvija 79.500 KS pri 79 okretaja u minuti i omogućuje brodu brzinu od 42.2. km/h. Promjer jednog klipa je 95 centimetara, a cijeli je motor teži od 2.000 tona.

Pogledajte kako najveći dizelaš na svijetu izgleda uživo.

Napušteni i gladni: Hoće li u 2022. biti oboren crni rekord u slučajevima napuštanja posade?

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Splash247

“Zašto bih im trebao platiti? Ponašaju se kao da je ovaj brod hotel”, tvrdi vlasnik 28 godina starog teretnog broda Sai Arambh, koji već 32 mjeseca stoji napušten u Šri Lanki, s posadom koja živi u bijedi, bez plaće, a preživljava od pomoći koju im pružaju dobrotvorne udruge za pomorce

Kapetan Mushtaq Ahmed Kapade nalazi se na 28 godina starom teretnom brodu teret Sai Arambh (IMO: 9115456) u luci Colombo od listopada 2019. Nije primio plaću, a ne prima redovito ni svježu hranu i pitku vodu. Ne može ni otići s broda.

Zajedno s pet članova posade koji su ostali na brodu, kapetan Kapde čeka presudu Visokog suda Šri Lanke koja bi mogla napokon presuditi javnu dražbu broda i okončati čekanje na pravdu koje traje već 32 mjeseca. No, s obzirom na ekonomsku i političku krizu na Šri Lanki, posada broda Sai Arambh je u neizvjesnoj situaciji, piše Lloyd’s List.

Oni su, zajedno s više od 3.500 pomoraca diljem svijeta, napušteni, prepušteni milosti i nemilosti mora. Ne mogu se vratiti kući, a njihovoj muci ne nazire se brz kraj. Neka od 247 plovila koja su napuštena na više lokacija diljem svijeta čekaju presude i odluke nacionalnih i međunarodnih vlasti više od desetljeća.

Broj slučajeva napuštanja raste

Zabilježeni slučajevi napuštanja posade prošle godine su porasli za čak 138%. Međutim, čelnici pomorske industrije upozoravaju da postoji vrlo dobra šansa da će se u ovoj godini premašiti rekord iz 2021. od 95 zabilježenih slučajeva.

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Međunarodna organizacija rada (ILO) do sada su ove godine zabilježili 49 novih slučajeva napuštanja posade. ITF izvještava da je u tih 49 slučajeva riječ o ukupno 787 pomoraca koji su napušteni bez milosti (i bez plaće). Poput kapetana Kapdea i njegove posade, mnogi od njih su Indijci.

Međutim, poznato je da je takvi slučajevi ne prijavljuju redovito, a stvarna brojka je vjerojatno puno veća.

Dok jedni rekordno zarađuju, drugi jedva preživljavaju

Ponavljajući statistiku od prošle godine, Panama predvodi kao država zastave s najvećim brojem napuštanja, a do sada ove godine zabilježeno je ukupno 16 slučajeva. Prošle godine zabilježeno je njih 29.

Što se tiče lokacije, Ujedinjeni Arapski Emirati su najčešće mjesto za napuštanje plovila. Od siječnja je zabilježeno 11 slučajeva, s ukupno 157 pomoraca.

“Bude li trend slučajeva napuštanja nastavio rasti trenutnim tempom, ova godina bit će obilježena teškim problemima za brojne pomorce i njihove obitelji. Važno je zapamtiti da se to događa u kontekstu rekordnog profita od više milijardi dolara koje bilježi pomorska industrija”, kaže David Hammond, izvršni direktor nevladine udruge Human Rights at Sea.

“Ovakva ogromna nejednakost jednostavno je neprihvatljiva u industriji vrijednoj više trilijuna dolara. Ako su uopće dosad zabilježeni incidenti ikakvo mjerilo. Što je sa stvarnim brojem, uključujući one još nezabilježene slučajeve?”, kaže Hammond.

Odraz nesretnih sudbina kompanija

Slučajevi napuštanja naglo su se povećali na početku pandemije, a brojka je ove godine nastavila rasti.

Kako kaže Natalie Shaw, jedna od čelnih osoba u Međunarodnoj brodarskoj komori (ICS), sve veći broj slučajeva napuštanja odraz je sudbine tvrtki koje nisu imale dovoljno sredstava za hitne slučajeve.

Slučaj broda Sai Arambh poznata je priča za odvjetnike, sindikate i udruge koji pokušavaju pomoći pomorcima.

Kapetan Kapde prvi put zaplovio je na brodu Sai Arambh u rujnu 2018. godine. U listopadu 2019. brod je morao pristati u Colombo zbog problema s motorom. Iako je vlasnik, tvrtka SPS Marine Ocean Continental Shipping, uložio oko 300.000 dolara za popravke, posada nije plaćena.

Suvlasnik broda kapetan Ranjan rekao je za Lloyd’s List da nakon plaćanja popravaka jednostavno nije ostalo dovoljno sredstava za isplatiti posadu. Naredio im je da isplove, uvjeravajući ih da će dobiti plaću po završetku putovanja, ali posada je to odbila učiniti i na kraju uhitila brod. Nakon toga uslijedio je niz optužbi s obje strane, ali o sudbini broda i posade još treba odlučiti Visoki sud Šri Lanke.

Od 19 članova posade, koliko ih je bilo na početku, na brodu je ostalo samo njih šest, uključujući kapetana Kapdea. Oni 32 mjeseca čekaju plaću i put kući.

Brod je u lošem stanju. Nažalost, to najbolje ilustrira nesreća koja se dogodila 29. ožujka. Kako bi otišao na kopno, jedan član posade prolazio je skalama koje su bile jako korodirane, ali se poskliznuo, pao u luku i umro.

Vlasnik negira optužbe

Suvlasnik broda kapetan Ranjan negira optužbe da je napustio brod ili posadu. Krivi posadu i kapetana Kapdea jer su odbili isploviti, a neisplaćivanje plaća opravdava objašnjenjem da je zbog sudskih sporova izgubio ušteđevinu i kuću. Iako priznaje da nije isplatio plaću za prvotno putovanje, preostala 32 mjeseca koliko je posada na brodu “problem je njih i suda”.

“Zašto bih im trebao platiti? Nisu radili, a ja sam im govorio da odu. Ne bi smjeli biti na tom brodu – tretiraju ga kao vlastiti hotel”, rekao je kapetan Ranjan za Lloyd’s List.

Manje od 60% od ukupno 174 države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ratificiralo je Konvenciju o radu pomoraca, koja je usvojena još 2013. godine.

ILO i IMO planiraju krajem ove godine održati zajednički sastanak kako bi se raspravilo o tome što se još može učiniti kako bi se zaustavio ovaj negativan trend.

Foto: Lloyd’s List

“Kapetanu” potonule Morske Vile istekle su sve svjedodžbe

By
redakcija
-
0
Foto: MMPI

Splitska policija će državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu protiv 44-godišnjeg kapetana koji je pod utjecajem alkohola u nedjelju rano ujutro turističkim brodom udario u obalni zid Inine benzinske postaje na splitskoj Zapadnoj obali.

O nesreći u Splitu, ali i kontroli plovidbe više nam je rekao kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe. S njime je razgovarao novinar HTV-a Stanko Čulina.

– Za sada možemo reći da je jutros oko 2 sata prilikom pokušaja uplovljavanja broda Morska Vila u luku Split na predjelu Zapadne obale došlo do udara broda u obalu. Tom prilikom došlo je do naplavljivanja i nakon 40-tak minuta brod je potonuo. U tom trenutku na brodu se nalazilo 50-tak putnika, dolazak broda nije bio najavljen, a osoba koja je upravljala brodom nije bila ukrcana kao zapovjednik. Uz to su joj sve pomorske svjedodžbe bile istekle, istaknuo je. 

Nesreća u blizini benzinske postaje

– Sve je to moglo zakomplicirati stvari, ali nasreću ništa loše se nije dogodilo. Brod će se dignuti iz mora. Nije bilo ozlijeđenih i zasad nema nikakve naznake ekološke štete. Tako da mi očekujemo već tijekom sutrašnjeg dana da bi se brod digao i oteglio u brodogradilište, rekao je.

Složio se da postoji dojam da ovo ljeto ima više pomorskih nesreća, no naglasio da statistika to demantira.

– U ovo doba prošle godine bilo je 30 posto više pomorskih nesreća. Ove godine su nam se dogodile dvije nesreće s putničkim brodovima i to očito interesira javnost i radi toga je to došlo u fokus pažnje, naglasio je.

Razlozi nesreće

Na brodu “Morska vila” bilo je oko 50 putnika i svi su neozlijeđeni, a brod je potonuo. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja, 44-godišnjak je osumnjičen da je počinio kaznena djela ugrožavanje posebnih vrsta prometa te onečišćenje okoliša.

Kaznena prijava se podnosi redovnim putem nadležnom državnom odvjetništvu. Slijedi očevid broda nakon vađenja iz mora te se kriminalističko istraživanje, priopćeno je popodne iz splitske policije. Policija je prije izvijestila da je uhićeni kapetan broda bio u alkoholiziranom stanju.

Problem u brodskom motoru?

Novinarka HTV-a Karmen Šore za središnji Dnevnik HTV-a kazala je da izvidi i dalje traju te da su izuzete sve kamere na tom području.

– Neovisni stručnjaci kažu da je moguće da je bio problem u brodskom motoru i da kapetan iz brzine nije uspio prebaciti u tzv “ler”. Istraga će pokazati, dodala je.

Što se tiče izvlačenja, ni o tome se trenutačno ne zna, rekla je Šore i istaknula da je najvažnije da se nafta dalje ne izlijeva po splitskoj trajektnoj luci.

– Benzinska postaja je zatvorena. Najbliža je ona marini Kaštela. Prema zakonu, uklanjanje broda mora organizirati ili koncesionar obale, u ovom slučaju INA ili sam vlasnik broda. On je pak trenutačno u višestrukim problemima. Zbog plovidbe u alkoholiziranom stanju osiguranje mu neće isplatiti nikakvu odštetu. Drveni brod “Morska vila” izgrađen je 1946. godine u Italiji. Namijenjen je ribarenju, a zadnji put je obnovljen 2006. godine. Kao turistički brod registriran je za 73 putnika, kazala je Šore.

Jedan strani nautičar izjavio je kako je vidio kad je brod udario u dok, a da su ljudi bili preplašeni.

Za istragu nesreće mjerodavna je splitska Lučka kapetanija.

– Dali smo nalog vlasniku da organizira vađenje samog broda gdje trebaju doći ronioci i vidjeti stanje. Da se brod izvadi mora se vidjeti kakvo je oštećenje. Tada će Hrvatski registar brodova utvrditi može li se brod može tegliti i što će dalje biti, istaknuo je kapetan Željko Kuštera iz Lučke kapetanije Split.

Turistički brod “Morska vila” dužine 21,6 metara u vlasništvu je pravne osobe iz Hrvatske.

Zaštita protiv onečišćenja nakon potonuća broda

Ronilačke i vatrogasne ekipe angažirane su na mjestu nesreće kako bi osigurale more od onečišćenja, priopćilo je u nedjelju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Ministarstvo navodi da su na mjestu nesreće angažirani pripadnici JVP Split, čija je pomorska jedinica postavila upijajuće brane oko oštećenog broda, kako bi prevenirali onečišćenje mora i morskog okoliša, u slučaju da se dogodi istjecanje goriva iz brodskog spremnika.

Ronioci provjeravaju brodski trup ispod razine mora, dok je u dogovoru sa vlasnikom broda dodatno angažirana tvrtka za pružanje komercijalnih usluga sprječavanja i uklanjanja onečišćenja mora i morskog okoliša.

Još akcija Sigurnosti plovidbe

– Mi ćemo ih sigurno napraviti još. U prvoj akciji sudjelovala su 23 plovila kapetanije, 100-tinjak djelatnika. Ukupno je napravljeno preko 400 inspekcijskih pregleda. Ustanovljeno je oko 170 prekršaja i naplaćeno oko 400.000 kuna. Ova akcija je bila usmjerena na prekršaje vezane za glisiranje, međutim osim tih prekršaja dosta česti su prekrcaji putnika, kao i plovidba stranih plovila bez vinjete ili bez osposobljenja za upravljanje brodicom i slično, naglasio je.

1...342343344...523Page 343 of 523

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©