O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 316

Maersk na udaru novih optužbi: “Iskoristili su globalnu krizu za zaradu, a oceanima vlada kartel brodara!”

By
redakcija
-
0
Foto: Maersk

Maersk je posljednji u nizu brodara koji su se našli na udaru američkih tvrtki pošiljatelja. Nova tužba zasigurno će potaknuti raspravu o dominaciji brodara u međunarodnoj trgovini.

OJ Commerce (OJC), uvoznik namještaja sa sjedištem u Floridi, podnio je tužbu pri američkoj Saveznoj pomorskoj komisiji (FMC) u Washingtonu, optužujući danskog brodara Maersk i njegovu podružnicu Hamburg Sud za umjetno podizanje cijena, dosluh i kršenje ugovora. Posljednja je to u nizu tužbi koje je zaprimio FMC, ali optužbe OJC-a ipak privlače više medijske pažnje, prvenstveno zbog odluke američke tvrtke da obavijesti javnost o slučaju, piše Splash247.

OJC tvrdi da Maersk nije poštovao svoj ugovor, a kada se američka tvrtka požalila na kršenje ugovora, danski brodar je jednostavno prekinuo suradnju s tvrtkom i ostavio OJC na milost i nemilost iznimno skupog promptnog tržišta.

“Maersk je iskoristio nepovoljno stanje svjetske ekonomije tijekom pandemije kako bi, bez imalo grižnje savjesti, ostvario povijesno rekordnu dobit, dok potrošači, otpremnici i ostatak svijeta pate od najgore inflacije u posljednjih 40 godina koja je velikim dijelom uzrokovana taktikama i manipulacijom brodara”, navodi OJC u tužbi.

“Drugim riječima, Maersk je podizao cijene te u potpunosti iskoristio globalnu krizu da izvuče što više novca od pošiljatelja. To je bilo moguće isključivo zato što oceanima vlada mali kartel brodara organiziranih u tri saveza. Njihova dominacija velikim je dijelom omogućio američki Zakon o pomorskom prometu”, tvrde iz OJC-a.

Slični slučajevi preplavili su Maersk i ostale brodare. U rujnu je U Shippers Group, udruženje brodara, pri FMC-u podnio tužbu protiv Maerska, navodeći da Maersk krši američki Zakon o pomorskom prometu. Ostali brodari koji su se našli na udaru tužbi ove godine uključuju CMA CGM, Hapag-Lloyd, HMM, MSC, Ocean Network Express, Wan Hai, Yang Ming i ZIM.

Bjorn Vang Jensen, potpredsjednik linijske konzultantske tvrtke Sea-Intelligence, komentirao je slučajeve koji se gomilaju u FMC-u: “Čini se sasvim jasnim iz podnesenih tužbi i iz mog vlastitog iskustva da su brodari, a u određenoj mjeri i otpremnici, u mnogim slučajevima pretjerali. To je problem čiste oholosti, a svi znamo čemu to vodi.”

“Treba biti oprezan sa osudom na temelju informacija koje tvrtke odluče otkriti medijima, bez detaljnog poznavanja ugovora i povijesti suradnje”, rekao je Jensen.

Katar i Kina sklopili najduži ugovor o opskrbi LNG-om u povijesti: Kina će više od četvrt stoljeća uvoziti plin iz katarskog NFE

By
redakcija
-
0
Foto: Qatargas / gCaptain

Državni QatarEnergy potpisao je s kineskim Sinopecom ugovor o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom (LNG) na 27 godina, što je najduži takav ugovor ikad potpisan.

Prema ugovoru, za koji se procjenjuje da je vrijedan oko 60 milijardi dolara, Katar će Kini više od četvrt stoljeća isporučivati 4 milijuna tona plina godišnje, a prve će isporuke početi 2026. godine.

Plin za Sinopec proizvodit će se u North Field East, koji je dio najvećeg projekta u povijesti LNG industrije vrijednog 29 milijardi dolara. Sam NFE imat će kapacitet od 33 milijuna tona plina godišnje, čime će se proizvodnja LNG-a u Kataru do 2027. povećati sa 77 milijuna tona godišnje na 126 milijuna tona godišnje, prenosi Splash247. Katar je već najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, a ovaj projekt samo će ojačati njegovu poziciju na tržištu.

Sav taj izvozni volumen morat će se i prevesti, a QatarEnergy je već sklopio ugovore o gradnji i dugoročne ugovore o najmu za 60 novih brodova za prijevoz LNG-a. Brodovi će se graditi u Južnoj Koreji i Kini, a očekuje se da bi ta brojka u bliskoj budućnosti trebala porasti na 100, piše The Maritime Executive.

Promjenjivost i nestabilnost na tržištu plina potiče zainteresirane kupce na dugoročne ugovore. Od početka rata u Ukrajini, potražnja za LNG-om je porasla, posebice u Europi koja treba zamijeniti ruski plin koji je činio gotovo 40 posto uvoza.

“Europske tvrtke koje žele kupiti LNG trebaju se ugledati na azijske kupce i kako oni pristupaju pregovorima te njihovu spremnost za dugoročne ugovore”, rekao je čelnik QatarEnergyja Saad al-Kaabi za Reuters, dodajući da su dugoročni ugovori važni i za prodavatelja i za kupca, prenosi gCaptain.

Kina je 2021. bila najveći svjetski uvoznik LNG-a, ali uvoz je ove godine opao zbog strogih kineskih lockdowna, usporavanja ekonomskog rasta, porasta cijena i toplije zime. Prema predviđanjima analitičara, kineski uvoz LNG-a ove godine past će za 14 posto na 69 milijuna tona, što je najveći pad otkako je zemlja počela uvoziti LNG 2006. godine. Pad znači da će Japan ponovno postati najveći uvoznik LNG-a.

Međutim, unatoč privremenom padu Peking nastoji osigurati buduće zalihe plina, a očekuje se da će potražnja porasti 2023. godine te bi se taj trend trebao nastaviti tijekom sljedećeg desetljeća. Procjenjuje se da će kineski uvoz LNG-a do 2030. doseći 150 milijardi kubičnih metara, što je povećanje od 38 posto u odnosu na 2020. godinu.

VIDEO: Fincantieri isporučio MSC Seascape – Najveći kruzer ikad izgrađen u Italiji

By
redakcija
-
0
Foto: Fincantieri

Talijansko brodogradilište Fincantieri isporučilo je za MSC Cruises najveći brod za krstarenje ikad izgrađen u Italiji. MSC Seascape od 170.400 bruto tona posljednji je od četiri broda za krstarenje koje je MSC Cruises naručio u talijanskom brodogradilištu.

MSC Seascape drugi je brod klase Seaside EVO, svojevrsne ‘evolucije’ klase Seaside, kojoj pripadaju MSC Seaside i MSC Seaview, isporučeni 2017. te 2018. godine. Nakon što su dovršena prva dva kruzera, dizajn je proširen te su time MSC Seascape i sestrinski MSC Seashore postali najveći brodovi za krstarenja ikad izgrađena u Italiji. Novi MSC Seascape te MSC Seashore, isporučen 2021. godine, dugi su 339 metara i široki 41 metar, a mogu ugostiti ukupno 5.632 putnika s 1.648 članova posade, piše Offshore Energy.

“MSC Seascape je drugi naš brod koji je zaplovio ove godine, čime je naša moderna flota narasla na 21 brod”, rekao je Gianni Onorato, glavni izvršni direktor MSC Cruises tijekom svečane ceremonije primopredaje u Monfalconeu prošli tjedan.

Izgradnja novog MSC-ovog kruzera u talijanskom brodogradilištu koštala je više od milijardu eura, a dio je ukupne MSC-eve narudžbe teške više od 7 milijardi eura. Fincantieri uz četiri broda klase Seaside također gradi šest manjih, luksuznih brodova za krstarenje za novi MSC-ov brend Explora Journeys koji bi se trebao pokrenuti 2023. godine, piše The Maritime Executive.

Kruzeri klase Seascape koriste dizajn kojeg je razvio Fincantieri, u kojem je glavna težina plovila, prvenstveno motori, premještena prema sredini broda. Uravnoteženo pozicioniranje težine osigurava veću strukturnu i hidrodinamičku učinkovitost, tvrde iz MSC Cruises. Korištenje užeg nadgrađa stvara veliku vanjsku šetnicu i omogućuje povećanje broja kabina za 10 posto.

Među jedinstvenim značajkama novog kruzera je gotovo 13.000 četvornih metara prostora na palubi, uključujući šetnicu dugu 540 metara. Brod ima 11 restorana, 19 barova i salona, ​​kao i veliki namjenski prostor za djecu i najveći kompleks kabina dosad. Među zabavnim opcijama je i nova vožnja Robotron koju iz MSC Cruisesa opisuju kao kombinaciju rollercoastera s personaliziranim DJ glazbenim iskustvom.

Dizajn također uključuje širok raspon ekoloških značajki, uključujući sustave selektivne katalitičke redukcije na svakom od četiri Wartsila 14V 46F motora, koji služe za smanjenje emisija štetnih plinova. Brod je opremljen i hibridnim sustavom pročišćavanja ispušnih plinova za uklanjanje sumpornih čestica. Tu su i napredni sustavi za obradu otpadnih voda, gospodarenje otpadom, obradu balastnih voda i razna poboljšanja energetske učinkovitosti – od sustava za povrat topline do LED rasvjete. Brod također ima sustav smanjenja buke kako bi se smanjio utjecaj na morske životinje.

MSC Seascape bit će svečano imenovan u New Yorku početkom prosinca. Brod će tada zaploviti svoje prvo krstarenje od Miamija do Kariba, gdje će redovito ploviti tijekom cijele godine, do 2025. godine.

MSC također gradi velike brodove za krstarenje u francuskom brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique. Nedavno su od francuskog brodograditelja preuzeli jedan od najvećih kruzera na svijetu i najveći kruzer na LNG pogon – MSC World Europa.

Dok MSC Seascape trenutno nosi titulu najvećeg broda za krstarenje izgrađenog u Italiji, za nešto više od godinu dana zasjenit će ga još veći kruzer. Fincantieri je započeo s izgradnjom novog kruzera Sun Princess od 175.500 bruto tona za podružnicu Carnival Corporationa, Princess Cruises. Zaplovit će u veljači 2024., a bit će dug 345 metara. Također Sun Princess je prvi brod za krstarenje na LNG pogon koji Fincantieri gradi kao dio narudžbe od dva broda za Princess.

Posada broda “Laura Bassi” predvođena kontovelskim kapetanom spasila 92 migranta u Jonskom moru

By
redakcija
-
0
Foto: MarineTraffic / Primorski.eu

Posada istraživačkog broda Laura Bassi, pod vodstvom kapetana Franca Sedmaka iz Kontovela (Contovello pored Trsta), u subotu je u Jonskom moru spasila 92 migranta, od čega 49 muškaraca, 20 žena i 23 djece. Migranti, uglavnom iz Afganistana, bili su nagurani na 15-metarsku jedrilicu, a akcija spašavanja, koja je trajala četiri sata, bila je mukotrpna i dugotrajna zbog jakog valovitog mora.

Dvadesetočlana posada istraživačkog broda Laura Bassi Instituta OGS (Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale) na putu prema ledenoj i negostoljubivoj pustinji zvanoj Antarktika navikla je na sve, od niskih temperatura do višemetarskih valova i obračuna s odvažnim modernim piratima. No, ove subote u zoru svjedočili su vanrednoj situaciji – naišli su na 15-metarsku jedrilicu na kojoj je bilo nagurano gotovo stotinu ljudi. Brod je tonuo, a na horizontu je bila oluja koja bi mogla biti kobna za sve putnike, piše portal Primorski dnevnik.

Kapetan broda Franco Sedmak iz Kontovela i posada Lause Bassi, koji su prošle nedjelje iz Trsta krenuli na dugo putovanje prema Antarktici, s tonuće jedrilice spasili su čak 92 migranta. Migranti su čamcem za spašavanje prebačeni s jedrilice na ledolomac Laura Bassi, a posada je čak 16 puta isplovila prema tonućem plovilu. U čamac su najprije ukrcane žene i djeca, a zatim muškarci. Kada je operacija završila, svi migranti zbrinuti su na brodu Laura Bassi, a osigurane su im deke, ručnici, piće i hrana. U nedjelju rano ujutro dovezeni su u luku Kalamata, gdje su iskrcani.

“Dužnost je svakog pomorca pomoći ljudima u nevolji. Veliko mi je zadovoljstvo da smo akciju uspješno izveli i da tijekom potencijalno opasnih manevara nitko nije ozlijeđen. Svaki član posade odlično se pokazao”, rekao je kapetan Sedmak jučer za Primorski dnevnik, kada su se napetosti malo smirile.

Oko podneva brod je napustio Kalamatu, luku u koju je u subotu kasno navečer doveo migrante, ostavivši ih teška srca u izbjegličkom centru koji više liči na kamp nego na humanitarno sklonište. Kapetan Sedmak u svojoj dugogodišnjoj karijeri nikada nije morao spašavati ljude iz mora, a njihova je jedina krivica to što svoje živote povjeravaju krijumčarima.

“Uvjeti u kojima su bili ti ljudi su strašni. Ukrcali su 92 osobe na jedrilicu koja je predviđena za 12 osoba. Voda je već nadirala u plovilo, a na horizontu je bilo nevrijeme koje bi moglo biti kobno za sve putnike”, rekao je službenik Centra za traganje i spašavanje (MRCC) iz Pireja, koji je poziv u pomoć primio nešto poslije četiri sata ujutro po lokalnom vremenu.

Kako doznajemo iz izvora bliskih posadi, u akciji spašavanja sudjelovali su i hrvatski pomorci iz Rijeke i Sukošana.

Foto: Il piccolo

Novi skandal u UK-u: Pomorcima uručeni vanredni otkazi, zamijenit će ih jeftina strana radna snaga

By
redakcija
-
0
Foto: VesselFinder

Britanski pomorci prosvjeduju zbog velikog skandala koji je prošlog tjedna potresao offshore sektor.

Britanskim pomorcima na Balderu, prvoj semi-submersible offshore dizalici ikad izgrađenoj, koja trenutno služi za izgradnju jedne od najvećih škotskih offshore vjetroelektrana, prošlog je tjedna raskinut ugovor. Razlog je produljenje zakona Offshore Wind Workers Concession (OWWC), koji omogućuje zapošljavanje jeftine strane radne snage na offshore projektima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nekoliko pomoraca potvrdilo je za The Herald da je više od 50 od ukupno 250 članova posade offshore construction broda u vlasništvu nizozemske kompanije Heerema Marine Contractors prošli tjedan dobilo otkaz te da će ih zamijeniti uglavnom radnici iz Malezije. Inozemnim izvođačima radova na ogromnom projektu vjetroelektrana Neart Na Gaoithe (NnG) vrijednom 2 milijarde funti rečeno je da savjetuju zaposlenicima da ne napuštaju plovilo u znak prosvjeda.

Britanski pomorci koji su dobili otkaze imaju različite duljine ugovora, a neki su tek stigli na brod, pošto su se tek nedavno zaposlili, očekujući da će OWWC isteći 31. listopada. Međutim, koncesija je ponovno produžena do travnja sljedeće godine, a britanski pomorci dobili su obavijest o raskidu ugovora za nekoliko dana – iako je mnogima ugovor trebao isteći tek krajem prosinca.

The Herald je također dobio informaciju da je najmanje 36 uglavnom britanskih pomoraca na drugom brodu također dobilo otkaz te će ih zamijeniti radnici s Filipina. Riječ je o radnicima s Normand Navigatora, ključnog opskrbnog broda pod zastavom Norveške, koji je u vlasništvu Solstada, tvrtke koja radi na projektu NnG. Žalbe su upućene Heeremi i talijanskom Saipemu, koji nadzire postavljanje dijelova offshore vjetroelektrana.

Nacionalni sindikat željezničkih, pomorskih i transportnih radnika tvrdi da su britanski radnici, koji su inače plaćeni od 18 do 20 funti po satu, zamijenjeni jeftinijom azijskom radnom snagom, koju Solstad plaća u skladu s britanskom minimalnom plaćom od 9,50 funti po satu.

Odvjetnik koji zastupa radnike poslao je dopis u kojem kaže da su pomorci podvrgnuti “potpuno nerazumnom i nepravednom raskidu ugovora bez ikakvog objašnjenja ili valjanog razloga” te im se savjetuje da ne napuštaju brod. “Pomorci su potpisali ugovore za koje su vjerovali da traju do kraja projekta”, stoji u poruci. Nakon obraćanja javnosti, nekim je pomorcima rečeno da će dobiti dva tjedna plaćenog otkaznog roka kao naknadu.

Brojni pomorci podijelili su svoju priču s The Heraldom, ali željeli su ostati anonimni iz straha da ne budu stavljeni na ‘crnu listu’. Pomorac iz Škotske, otac troje djece, na brodu je bio samo tri tjedna. Tvrdi da je dijelu posade rečeno da moraju napustiti brod u utorak, a ostali će morati otići sljedeći tjedan. Vjeruje da će produženjem koncesije tvrtke dobiti vremena za izradu viza stranim radnicima.

“Šokantno je da škotska vlada ne vidi što se događa ovdje u našim vodama. Zašto je uopće došlo do produženja koncesije? Tu su mladi ljudi koji su ostavili sve da bi došli raditi ovdje, a oni će ih zamijeniti Malezijcima. Nemojte me krivo shvatiti, to su vrlo dragi ljudi, njima ne možemo ništa zamjeriti. Jednako su sposobni obaviti posao. Ali su jeftiniji”, rekao je škotski pomorac.

Još jedan otpušteni pomorac s Baldera, koji je želio ostati anoniman iz straha da ne dospije na ‘crnu listu’, rekao je za The Herald: “Tu imamo slučaj u britanskim vodama da naša Vlada, nakon havarije oko Brexita, opet pogoršava položaj britanskih pomoraca zbog jeftine radne snage. Odbio sam druge ponude kako bih se ovdje zaposlio. Sada ću izgubiti puno novca, neposredno prije božićnih blagdana.”

“Pomorci provode više od pola svog života na moru, prevozeći robu, opskrbljujući našu zemlju naftom, plinom i obnovljivom energijom te zauzvrat ostvaruju velike prihode. A ovo produženje koncesije daje stranim radnicima odobrenje da nastave raditi u britanskom offshore sektoru bez viza i ni na koji način ne pomaže britanskim pomorcima.”

Skandal dolazi u vrijeme kada se očekuje porast potražnje za offshore radnicima. Očekuje se da će se do 2030. broj zaposlenih u offshore sektoru više nego utrostručiti na 100.000 radnika. Trećina svih tih radnih mjesta je u Škotskoj.

Sindikati se bore protiv OWWC-a, koji omogućuje tvrtkama da preskoče uobičajena imigracijska ograničenja koja su stupila na snagu nakon Brexita i koriste rupu u zakonu kako bi zapošljavali strane državljane na brodovima za izgradnju i održavanje offshore vjetroelektrana u zoni od 12 nautičkih milja od kopna. Koncesija bi se trebala okončati u travnju 2023., a mnogi dovode u pitanje stajalište britanske vlade, ukazujući na činjenicu da je OWWC već puno puta bio produžen. Britanska vlada odlučila je produžiti koncesiju nakon što se u offshore industriji pojavila zabrinutost da će operateri offshore vjetroelektrana imati problema s održavanjem operativnog kontinuiteta zbog manjka kvalificiranih radnika.

Riječ je o već drugom skandalu u Velikoj Britaniji, nakon sramotnog otpuštanja britanskih pomoraca u P&O Ferries, navode sindikati. Naime, u ožujku je kompanija P&O Ferries otpustila 800 pomoraca putem Zooma kako bi ih zamijenili jeftinijom radnom snagom, uglavnom stranih agencija.

Pročitajte više: Britanske vlasti pokrenule istragu zbog masovnih otkaza u kompaniji P&O Ferries


Martin Williams / The Herald

Moderno ropstvo: Upravitelj stroja zarobljen na brodu punih deset godina

By
redakcija
-
0
Foto: ITF

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) izvijestila je o još jednom teškom slučaju kršenja prava pomoraca i međunarodnih konvencija, koji se već puno desetljeće događa na teretnom brodu pod zastavom Tanzanije, države zastave koja je godinama na lošem glasu. Prema ITF-u, vlasnik ovog broda već ranije je bio optužen za neplaćanje članove posade, no izdvajaju teški slučaj upravitelja stroja koji se na brodu nalazi već nevjerojatnih 10 godina. Kažu kako nesretni pomorac jedva da silazi s broda, ne prima plaću i radi bez ugovora, protivno svim pomorskim zakonima i propisima.

Sjećate li se gdje ste bili prije deset godina? Te 2012. godine možda ste gledali Olimpijske igre u Londonu, ili ste pak čitali o nasukavanju kruzera Costa Concordia na svom novom iPhone-u 5. Sirijac Abdul Naser Saleh dobro se sjeća što je radio te godine. Tog 20. rujna 2012. ukrcao kao upravitelj stroja na brodu Al Maha (IMO: 7721146). Deset godina kasnije, Saleh je još uvijek na tom istom brodu, trenutno u luci Jeddah u Saudijskoj Arabiji.

“ITF je iznimno zabrinut za Abdula Nasera Saleha,” rekao je Mohamed Arrachedi, ITF-ov Flags of Convenience Network koordinator za arapske zemlje. “Ne može uzdržavati svoju obitelj. Ne može čak ni vidjeti svoju djecu. Tretira ga se kao roba. Mora dobiti svoju plaću i vratiti se kući.”

U posljednjih deset godina, Saleh je rijetko silazio s Al Maha, Ro-Ro broda koji je prenamijenjen u brod za prijevoz stoke. Nakratko je vidio svoju obitelj kada se brod zaustavio u Sudanu, a ostatak obitelji u Egiptu nije vidio već deset godina. Prema ITF-u, ovaj brod od 1.600 dwt star je 43 godine i trenutno je u vlasništvu Abalkhail Marine Navigation iz Jeddaha, prenosi The Maritime Executive.

Prema ITF-u, vlasnici broda prevarili su Sirijca i nagovorili da ostane na brodu dok su ostali članovi posade dolazili i odlazili. Za razliku od Saleha koji već sedam godina nije primio plaću, većina njegovih kolega je plaćeno. Šest sudanskih pomoraca nedavno je dobilo otkaz i isplaćena su im plaće za dva mjeseca. Međutim, ITF tvrdi da se trenutno na brodu nalazi još devet sirijskih pomoraca koji nisu primili plaću od srpnja ove godine. Prema Konvenciji o radu pomoraca, brod se tehnički smatra napuštenim ako posada nije plaćena više od dva mjeseca.

Iz ITF-a poručuju da su intervenirali u ime pomoraca te da su u kontaktu s vlastima u Saudijskoj Arabiji i Tanzaniji. Saudijske vlasti pregledale su brod koji je trenutno na vezu u Jeddahu te su izvijestili da se provodi istraga, dok je Tanzanija poručila ITF-u da ispituje slučaj.

“Brodovlasnici koji žele izbjeći odgovornost odabiru države zastave za koje znaju da će se malo ili nimalo interesirati za provođenje standarda. Time štede novac, ali pomorci pate. Rade na neadekvatnim plovilima, bez garancije za plaću. Slučaj Abdula Nasera Saleha je ekstreman primjer, ali, nažalost, takvi slučajevi su česti”, rekao je Steve Trowsdale, ITF koordinator.

Tanzanija je do nedavno bila na crnoj listi Pariškog memoranduma o razumijevanju, što znači da su brodovi pod ovom zastavom visoko rizični, odnosno da u inspekcijama pokazuju značajne nedostatke i visoku stopu zadržavanja. Nakon niza incidenata na brodovima koji plove pod zastavom Tanzanije, ova država je u siječnju 2018. suspendirala registar. Međutim, ITF izvještava da je trenutno 11 brodova pod zastavom Tanzanije ima zabranu pristupa lukama diljem Europe i duž atlantske obale Sjeverne Amerike prema Pariškom MoU. Tanzanija je ipak nedavno stavljena na sivu listu Pariškog MoU. Al Maha registrirana je u Tanzaniji na razdoblje od četiri godine u prosincu 2021. godine, a prema ITF-u, to je znak da Tanzanija ponovno registrira brodove u stranom vlasništvu.

“Kao i u ovom slučaju, tanzanijska zastava ne poduzima ništa kada je u pitanju dobrobit pomoraca, unatoč ratifikaciji MLC-a”, rekao je Trowsdale. “Naše je stajalište da zemlje ne bi trebale imati otvoreni registar ako ne mogu provoditi osnovna pravila. Slučaj Abdul Naser Saleha nikada se ne bi dogodio da nema sustava zastave pogodnosti (FOC). Pozivamo Tanzaniju i sve FOC-ove da ispune svoje obaveze.”

Nestali bez traga: Ovo su teške nesreće brodova pod austrougarskom zastavom s posadom iz naših krajeva

By
redakcija
-
0
Foto: NN

Austrougarska je bila u svoje vrijeme brodarska sila, a parobrodima je Rijeka, odnosno Fiume, bila matična luka. Neke nesreće su posebno bolno odjekivale jer se među posadom nalazilo i pomoraca iz naših krajeva

Austrougarska je bila u svoje vrijeme brodarska sila, a parobrodima je Rijeka, odnosno Fiume, bila matična luka. Neke nesreće su posebno bolno odjekivale jer su posade uglavnom bile iz naših krajeva, piše Danilo Prestint za Novi list.

Nekoliko brodova pod austrougarskom zastavom nestalo je bez traga s cjelokupnom posadom gdje se nalazilo i pomoraca iz naših krajeva. Ti nestanci su potpuno zaboravljeni, a nema niti slika tih brodova.

Parobrodi

Putničko-teretni parobrod »Petofi« (Royal Hungarian Sea Navigation Adria Ltd., Fiume) izgrađen je 1893. godine u brodogradilištu Wigham Richardson & Sons Ltd. u Newcastle-on-Tyne kao novogradnja 295. Imao je 2.257 GRT, bio dužine 86,9 i širok 11,6 metara. Pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije (237 IKS) brzinom od 9,5 čvorova. Iz luke Messina isplovio je 28. listopada 1912. s teretom brašna i ječma za West Hartlepool pod zapovjedništvom kapetana Jerolima Tijanića iz Rijeke i – nikad više nije viđen.

Parobrod »Klek« (Societa in Azioni Ungaro-Croata per la Navigazione Libera, Fiume) izgrađen je 1901. godine u brodogradilištu R. Thomson & Sons Ltd. u Sunderlandu kao novogradnja 217. Imao je 3.841 BRT, dužine 108,5 i širine 13,78 metara. Pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije brzinom od devet čvorova. Proglašen je nestalim 16. srpnja 1903. godine, nakon što je isplovio iz Cheribona na Javi s teretom šećera i ticao Colombo u Šri Lanki. Prema nekim novinskim napisima, najvjerojatnije se nasukao na otok Socotra. Zapovjednik parobroda »Klek« bio je Andre Svetov Šepić iz Oprića.

Dvojarbolni brod s parnim strojem dvostruke ekspanzije »Illiria« izgrađen je 1893. u brodogradilištu London & Glasgow Engineering & Iron Shipbuilding Co. Ltd. u Govanu kao »Sussex« (Wigram Money & Sons, Blackwall-London). Novogradnja 234 imala je 2.484 GRT, bila je duga 97,7 i široka 11,9 metara. Godine 1893. prelazi u vlasništvo London & Edinburgh Shipping Co. Ltd. iz Edinbourgha, a dvije godine kasnije postaje »Illiria« (Austro-Americana Societa di Navigazione/Schenker, Burrell & Sohn iz Trsta). Nestao je u plovidbi iz Newport Newsa u Virginiji u SAD-u za Genovu.

Parobrod »Luigi Premuda« (Societa di Navigazione a Vapore Matteo Premuda, Mali Lošinj) izgrađen je 1896. godine u brodogradilištu Campbelltown Shipbuilding Co. u Campbelltownu kao novogradnja 45. Imao je 1,253 GRT, bio dug 70,3 i širok deset metara. Pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije brzinom od deset čvorova. Isplovio je iz grčke luke Siros 13. listopada 1898. godine za Barcelonu i – nestao.

Barkovi

Bark »Deux Freres« (308 BRT, dužina 37,6 i širina 8,4 m) izgrađen je 1867. godine u brodogradilištu Bichon Freres u Lormontu, u Bordeauxu za Debotas, Daval & Co. iz Bordeauxa. Kasnije (ev. 1887.) u vlasništvu je dr. R. Schlesingera za kojeg ima podataka da je iz Beča, Voloskog i Rijeke (ovisno o godini), a oko 1890. godine u vlasništvu je Emilija i Luigija Granda i Andrije Fattura iz Venecije. Isplovio je iz Rijeke za Messinu u studenom 1890. godine s teretom hrastovine pod zapovjedništvom kapetana Luigija Granda i – nestao. Među stradalom posadom nalazili su se: Luigi Grando, Ferdinand Dorić (Bakar), Ivan Barbarić (Baška), Benedikt Kučić (Brseč), Anton Vernja (Gorica), Ludoviko Lujo Pavletić (Sv. Lucija, Kostrena), Aleksandar Car (Sv. Lucija, Kostrena), Vinko Luković (Prčanj), Lovro Druzenen (Sitka) i Josip Maričić (Stara Baška).

Trojarbolni bark »Milizza« (377 GRT) izgrađen je 1870. godine u brodogradilištu I. Poli u Capo d’ Istria (danas Kopar) kao »Capo d’Istria« za Associazione Marittima Istriana iz Capo d’Istria. Bio je dug 38,2, širok 8,3 i visok 5,3 metra. Godine 1874. mijenja ime u »Milizza«, a vlasnik je Lazzaro Cetcovich iz Trsta. Barkom su zapovijedali Baldasare Vidovich, a kasnije Vladimiro Cetcovich iz Baošića. Isplovio je iz Rijeke 18. studenog 1894. godine za Cette s teretom drvenih greda i – nestao.

Sudari i nasukavanja

Parobrod »Vladimir« (zadnji vlasnik Zora S.N. Co. – E. Guina, Split- Danko Vezić & Hector Juričevac) izgrađen je 1894. godine u brodogradilištu Grangemouth DY Co. u Alloa kao »Westfalen« (novogradnja 183) za J. Stadlandera iz Geestemundea. Imao je 1,227 BRT, bio je dug 70,2 i širok 10,3 metra. Kasnije mijenja imena i vlasnike: »Nestor« (D.G. Neptun, Bremen i E. Ghisler, Genova) te 1912. postaje »Vladimir« (Vladimiro Olivieri, Senj; S.A. di Armamento Oceania, Trst; Brodarsko akciono društvo Oceania, Sušak). U plovidbi iz Dubrovnika za Algiers, potonuo je 31. ožujka 1933. godine kod rta Serrat nakon puknuća trupa. Posada je napustila brod.

Putničko-teretni parobrod »Ika« izgrađen je u Stabilimento Tecnico Triestino, Trst 1885. godine za brodara M. Švrljuga i društvo iz Rijeke kao novogradnja 215. Imao je 110 BRT (dužina 37,44, đirina 4,75 m). Parobrod je 21. rujna 1897. potonuo u riječkoj luci nakon što se sudario s parobrodm »Tyria« (Cunard). Stradalo je 25 putnika i jedan član posade. Iako je uvriježen podatak da brod više nikada nije zaplovio, ipak je te iste godine izvađen i popravljen te je 1898. godine zaplovio kao grčki »Evangelini« (vl. Ciatri). U rezalište je otplovio u kolovozu 1901. godine.

Parobrod »Tihany« (Ungaro-Croata, Rijeka) izgrađen je 1908. godine kao novogradnja 385 u brodogradilištu STT u Trstu. Imao je 204 BRT (dužina 40,4, širina 5,75 m). Na ulazu u Boku Kotorsku nasukao se 12. veljače 1917. na otočić Mamula. Kod pokušaja odsukavanja je potonuo na dubinu od 40 metara gdje se i danas nalazi.

Parobrod »Valona« izgrađen je 1911. godine u brodogradilištu Porsgrunds M.V. u Porsgrundu (novogradnja 167) za Dampfskibs A/S Skien (man. P Landgraff) iz Skiena kao »Grenland«. Imao je 346 BRT. Ungaro-croata kupuje ga 1913. i postaje »Valona«. Nasukan je i potopljen 14. listopada 1918. godine kod otoka Smokvica (Šibenik).

Parobrod »Zvir« (Ungaro-Croata di Navigazione Libera, Rijeka) izgrađen je 1900. godine u brodogradilištu J. Priestman & Co. u Sunderlandu (novogradnja 84). Imao je 3.333 BRT (dužina 100,6, širina 14,6 m). U plovidbi iz luke Pasuruan na Javi za Port Adelide potonuo je, nakon nasukanja, 27. studenog 1902. kod Point Cloatesa (zapadna Australija), a zapovjednik je bio kapetan Ivan Ivanov Randić iz Bakra.

Parobrod »Burma« (Orient Hungarian Sea Navigation Co. Ltd., Rijeka) izgrađen je 1912. godine u brodogradilištu William Gray & Co. Ltd., u West Hartlepoolu (novogradnja 808). Imao je 5.395 BRT (dužina 121,1, širina 15,5 m). Dok je bio na mrtvom vezu u luci Santa Maria u Španjolskoj, 21. siječnja 1941. godine uslijed nevremena popucali su vezovi te je bačen na obalu. Brod je puknuo na dva dijela i oba su se nasukala na plažu gdje su na licu mjesta izrezani. Zanimljivo je da je »Burma« bila privezana u Bakru 1918. godine prilikom bezuspješnog torpednog napada talijanskih MAS-a (D’Annunzio), nakon čega je parobrod sklonjen (nasukan) u uvalu Klimno.

Nesretna Adria…

Parobrod »Szapary« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Fiume) izgrađen je 1881. u brodogradilištu Hugh McIntyre & Co. u Paisleyju (novogradnja 64). Imao je 1.176 BRT (dužina 73,9, širina 9,8 m). Doživio je brodolom 27. prosinca 1882. godine četiri nautičke milje od Bar Lougha (Wexford) u plovidbi iz Rijeke za Dublin i Glasgow s teretom brašna. Teret je iskrcan, ali zbog velike štete proglašen je potpunim konstruktivnim gubitkom.

Parobrod »Baro Kemeny«, izgrađen 1881. u brodogradilištu Burell & Son u Dumbartonu (1.129 BRT), nasukao se 28. travnja 1898. godine kod Pointe de Raz (Finisterre), slomio se i potonuo. Parobrod »Jokai«, izgrađen 1882. u brodogradilištu Caird & Purdie u Barrow-in-Furness (novogradnja 11), imao je 1,148 BRT. U plovidbi iz Rouena za Dunkerque 26. listopada 1897. sudario se s parobrodom »Baron Ardrossan« i potonuo kod rta Dungeness. Stradala su četiri člana posade. Parobrod »Stefanie«, izgrađen 1882. u brodogradilištu Caird & Purdie (1,160 BRT), sudario se 17. studenog 1892. s dubrovačkim parobrodom Arrigo kod Molfette. Stradalo je osam članova posade. Parobrod »Buda«, izgrađen 1892. godine u brodogradilištu Wigham Richardson & Co. Ltd., Newcastle (1.190 BRT) potopljen je 23. travnja 1902. u sudaru s nizozemskim brodom »Ariadne« kod Capo de Gata u plovidbi Malaga-Oran. Parobrod »Carola«, izgrađen 1892. u brodogradilištu Wigham Richardson & Co. Ltd. od 890,6 BRT, potonuo je 22. srpnja 1916. nakon sudara s parobrodom »Matyas Kiraly« između luka Antivari (Bar) i San Giovanni di Medua (Shengjin, Albanija). Parobrod »Szent Istvan«, izgrađen 1892. u brodogradilištu Wigham Richardson od 2.258 BRT, doživio je 28. rujna 1908. brodolom nasukavši se u magli kod Ramsay Islanda. Plovio je iz Rijeke za Glasgow. Parobrod »Tibor«, izgrađen 1900. u brodogradilištu Robert Craggs & Sons u Middlesbroughu (2.735 BRT), 10. siječnja 1918. u Port Saidu izgorio je pri iskrcaju tereta benzina u bačvama.

… i Levant

Parobrod »Nador« (Hungarian Levant Line Steamship Co. Ltd., Fiume) izgrađen je 1884. u brodogradilištu Wigham Richardson & Co., Newcastle-upon-Tyne (novogradnja 159) kao Castlecrag (Castlecrag Steam Ship Co./man. Thomlinson,Thomson & Co., London). Cijena broda iznosi 47.600 funti, a dioničari otkrivaju da je ugovor lažan, a cijena prenapuhana. Kasnije su brodovi »Castlecrag« i »Castlebank« ponuđeni na prodaju po odluci vlasnika hipoteke – prvi je procijenjen na 46, a drugi na 39 tisuća funti, pa ih 1885. kupuje ih Mr. Kish iz Sunderlanda, koji ih odmah preprodaje. Prvi parobrod 1886. postaje »Bidar« (G. Tweedy, Liverpopol), 1894. opet mijenja vlasnika – London Steamers Ltd. (menadžer P. Wigham Richardson), Liverpool. Riječki brodar kupuje ga 1897. godine. Šestog ožujka 1910. potonuo je nakon sudara s grčkim parobrodom »Agios Georgios« u Constantinopol. Zapovjednik je bio kapetan Fran Zupar iz Lovrana. Parobrod »Corvin Matyas« (3.092 BRT), istog brodara, izgrađen je 1890. godine u istom brodogradilištu kao »Enskar« (G. Tweedy & Co., London), 1897. postaje »Corvin Matyas«. U noći 22. veljače 1906. u plovidbi Cardiff-Genova, potonuo je nakon udara na hridine Bajos Cabezos (Tarifa). Zanimljivo je da je zapovjednik bio Fran Ivanov Zupar iz Lovrana.

Još neke nesreće

26. 12. 1911. – parobrod »Isea« u plovidbi Trst-Metković izgorio kod Rogoznice

26. 2. 1910. – parobrod »Flink« u plovidbi Galipoli-Rovinj nasukao se na Marleru (Pula)

1. 4. 1910. – motorni škuner »Auriga« nasukao se kod Medulina u plovidbi Fiume-Venezia

14. 9. 1903. – parobrod »Carlo« u plovidbi Metković-Trst nasukao se na Zlarin

26. 8. 1890. – bark »Sloboda« u plovidbi Fiume-Oran nasukan na Cres

16. 1. 1893. – parobrod »Milano« nasukao se na ulazu u Pulu u plovidbi Metković-Trst

24. 6. 1895. – parobrod »Messina« u plovidbi Catania-Trst nasukao se kod Lastova

27. 10. 1897. – brod »Najade« u plovidbi Metković-Trst nasukao se na Brač

6. 12. 1890. – bark »Padre Stefano« u plovidbi Rijeka-Cette nasukao se na otok Unije

13. 2. 1900. – bark »Uroš« potonuo nakon nasukanja na Iles Hyeres

18. 2. 1890. – bark »Grad Zagreb« u plovidbi Rijeka- Algiers sudar kod Cape Bon

1. 1. 1890. – škuner »Orao« u plovidbi Rijeka-Algiers sudar kod Cape Bon

Danilo Prestint

‘EUROPA’ je dizajnirana sa stilom, često nas je posjećivala, no nesreća u Cadizu je bila fatalna

By
redakcija
-
0
Foto: Ivo Batričević / Dubrovački Dnevnik

Novogradnja broj 273 isporučena je 30. rujna 1953. godine kompaniji Swedish American Line (SAL) u nizozemskom brodogradilištu De Schelde Vlissingen koju je tom prigodom švedska princeza Sibylla krstila imenom KUNGSHOLM. Bio je to drugi od ukupno tri putnička broda istoga imena koji su plovili u floti najpoznatijeg švedskoga brodara.

Na prvo komercijalno putovanje, brod je zaplovio 24. studenoga 1953. na redovnoj liniji između Goeteborga i New Yorka. Bio je to putničko-teretni brod od 21 164 bruto tona, dug 183, širok 23,5 metra koji je na svojih šest putničkih paluba mogao prihvatiti 176 putnika u prvom i 626 u turističkom putničkom razredu. O njima je brigu vodilo 418 članova posade. Dva osam cilindarska Burmeister & Wain diesel glavna pogonska stroja ukupne snage 13 503 kilovata omogućavala su mu brzinu plovidbe od 21 čvora preko dvije propele. U skladištima je prevozio još i preko 4000 tona tereta, piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.

KOMERCIJALNI USPJEH IZNAD SVIH OČEKIVANJA

KUNGSHOLM je bio građen za redovne prekooceanske putničko-teretne ljetne plovidbe sjevernim Atlantikom dok je zimi bio uposlen uglavnom na kružnim putovanjima. Njegov komercijalni uspjeh je bio iznad svih očekivanja pa je već nakon godinu dana Swedish American Line naručio izgradnju još jednog, nešto malo većeg broda istih karakteristika, koji je pod imenom GRIPSHOLM zaplovio već u svibnju 1957. godine.                                                                                                                                           

Nakon svega deset godina plovidbe, u kojima je posjetio i Dubrovnik, vrijeme je pokazalo da je KUNGSHOLM nedovoljno luksuzan za sve veće zahtjeve svojih kupaca, pa je 1963. naručena izgradnja novog i većeg broda istoga imena

NOVI VLASNIK MU DAJE IME EUROPA                                                                                

Stari KUNGSHOLM je iz New Yorka posljednji put uplovio u luku Goeteborg 5. listopada 1965. da bi već sljedeći tjedan bio isporučen novim vlasnicima, njemačkom Norddeutscher Lloydu. NDL je svoj novonabavljeni brod uposlio u gotovo identičnim plovidbama.

KUNGSHOLM je dobio ime EUROPA, u skladu s tradicijom njemačkoga brodara da uvijek ima jedan brod toga imena u svojoj floti. Zanimljivo je napomenuti kako je ovo ime nosilo čak sedam Norddeutscher/ Hapag – Lloydovih brodova, među kojima je ovaj bio četvrti po redu.

Preuređena u Bremerhavenu za prihvat 122 putnika u prvom i 721 u turističkom razredu, EUROPA je 9. siječnja 1966. zaplovila na stalnoj pruzi između Bremena i New Yorka, a tijekom godine je često bila uposlena i na kružnim putovanjima. Bila je redoviti posjetitelj našega Grada, kojeg je prvi put pod tim imenom posjetila 30. lipnja 1972., a zadnji put ga napustila 5. listopada 1980. godine.

Foto: Ivo Batričević / Dubrovački Dnevnik

DJELOMIČNO POTOPLJEN U NESREĆI U CADIZU

U rujnu 1970. su se NDL i Hapag ujedinili u Hapag – Lloyd te već sljedeće godine donijeli odluku o trajnoj obustavi transatlantskih putovanja. Tako je EUROPA započela ploviti isključivo na kružnim putovanjima sve do konca 1981. kada je raspremljena i prodana brodaru Independent Continental Lines u vlasništvu Costa Cruises.

S velikim slovom C na žutoj ciminjeri, brod je ovaj put zaplovio pod imenom COLUMBUS C i u Dubrovnik doplovio već 25. rujna 1982. godine Nažalost ne zadugo. Nakon što je posljednji put napustio Dubrovnik 16. svibnja 1984. i otplovio prema Zapadnom Sredozemlju, koncem srpnja iste godine, udario je u lukobran španjolske luke Cadiz i teško se oštetio. Zbog opasnosti od potonuća, namjerno je nasukan u plićak gdje je nakon naglog prodora mora djelomično ostao potopljen i nagnut na desni bok. Srećom, svi su putnici i posada navrijeme uspješno spašeni. Kad su se osiguratelji broda uvjerili kako mu doista više nema spasa, COLUMBUS C je proglašen potpunim gubitkom (Total Loss) i nakon tri mjeseca prodan rezalištu Mirak SA iz Barcelone. Odsukan je i stavljen u plutajuće stanje 1. studenog 1984. te 2. travnja 1985. remorkerima otegljen u Barcelonu, gdje je do konca godine konačno i izrezan u staro željezo.

Foto: Ivo Batričević / Dubrovački Dnevnik

Ivo Batričević

U Betini ozbiljno čuvaju i prenose znanje starih kalafata

By
redakcija
-
0
Foto: Udruga "Betinska gajeta 1740"

Udruga “Betinska gajeta 1740” osnovana je 30. svibnja 2011. godine, a radi na očuvanju i prijenosu brodograditeljskih znanja, u prvom redu umijeća gradnje betinske gajete i drugih drvenih brodova, popularizaciji upotrebe drvenog broda te edukaciji jedrenja i veslanja na drvenom brodu.

Kroz projekt “Brodograditelji u drvu” kojeg provode s ciljem dokumentacije i promocije aktivnih brodograditelja obrtnika izradili su bazu dokumentarnih videa i fotografija brodograditelja, njihova rada, brodova u tijeku obnove i gradnje te u plovidbi. Neki prizori brodova čista su umjetnost, piše Morski.hr.

Članovi udruge su betinski brodograditelji, vlasnici tradicijskih drvenih brodova i zaljubljenici u drvenu brodogradnju i pomorsku baštinu.

Udruga je inicijator otvaranja Muzeja betinske drvene brodogradnje, sudjelovala je u prikupljanju predmeta i dokumentiranju kazivanja za stalni postav, a velik doprinos ima i u današnjem radu te ustanove.

Pokrenuli su i inicijativu za osiguravanje veza drvenih brodova koji se danas nalaze u Muzeju na otvorenom, jedinstvenom projektu na hrvatskoj strani Jadrana. Na temelju naše prijave 2016. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske zaštitilo je umijeće gradnje betinske gajete kao nematerijalno kulturno dobro.

Foto: Udruga “Betinska gajeta 1740”

Središnji događaj koji Udruga organizira je je Regata za dušu i tilo. Regata za dušu i tilo je manifestacija koja za cilj ima zainteresirati mlade naraštaje za drveni brod i upravljanje brodom, u tri klase gajeta, leut i lađa. Regata se u Betini odžavala od 2003. u suradnji s Jedriličarskim klubom Žal, a po osnivanju Udruge 2011. godine organizaciju je preuzela udruga “Betinska gajeta 1740” uz pomoć Turističke zajednice mjesta Betina.

Ova udruga organizira i regatu u klasi gajeta pod nazivom Vanka škvara, a djeluje i kao suorganizator ženske veslačke regat Dlan i veslo, te mjesnih vjerskih proslava.

Promociju svojih aktivnih brodograditelja obrtnika napravili su i pomoću videa, koja su objavili na svom Youtube kanalu.

VIDEO: „Boka pomorska“ predstavljena u Tivtu

By
redakcija
-
0
Foto: Boka News

Dokumentarna serija „Boka pomorska“ koja se trenutno premijerno emitira na nacionalnom javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore, predstavljena je publici u nedjelju u Tivtu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro.

Na promociji su govorili članovi autorskog tima serije “Boka Pomorska“, autor koncepta, koscenarist i reditelj Rastko Šejić, scenarist i voditelj Siniša Luković, i izvršni producent, predsjednik Općine Tivat Željko Komnenović, donosi Boka News.

Ovom prilikom predpremijerno je prikazana epizoda koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za grad Tivat, o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953.) iz Lepetana.

Više u video prilogu.

„Boka pomorska“ gledatelja vodi na uzbudljiv, dinamičan i interesantan put kroz bokeške muzeje, arhive, mjesta povijesnih događanja, kroz duhovnu i prirodnu ostavštinu Boke Kotorske. Putem sačuvanih starih dokumenata, slika, karti, fotografija i raznih artefakata, serija priča o dijelu prebogate pomorske baštine jedinog fjorda na Mediteranu. O povijesti svjedoči više od 50 relevantnih sugovornika – od povijesničara, arheologa, muzejskih stručnjaka, književnika, povjesničara umjetnosti, svećenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana.

1...315316317...523Page 316 of 523

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©