O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 204

Šibenski kapetan: Zaboravljeni pomorci

0
Foto: Ilustracija / The Maritime Executive

Tekst napisan nakon objave članka šibenskog kapetana (LINK), upućeno ministru Butkoviću. Tekst prenosimo u cijelosti.

Gdin. Butković vjerojatno nije stigao pročitati pismo koje je upućeno njemu osobno. Potpuno ga mogu razumjeti, jer svi mi imamo obaveze. Ali, uvijek postoji ono ali, ako se namjerno oglušio, to znači da se slaže s iznesenim činjenicama iz članka šibenskog kapetana. Žalosna je činjenica da se tako mogu ponašati prema našim pomorcima. Postojimo li mi uopće ili smo se fizički pretvorili u bankomate koje radu 24/7.

Za naša prava, potrebno je pisati svakom ministarstvu posebno, jer resori međusobno ne komuniciraju, vjerojatno su linije u prekidu.
Teško da se možemo snaći u tolikom broju Ministarstava, teško je pratiti vas i koje sve zakone provodite. Vjerojatno ste se i sami izgubili u administraciji.

Stoga Vas molimo da nakon što ste se upoznali s iznesenim činjenicama, razmislite u vezi dolje navedenog:

  1. Naš pomorac koji je zatočen u turskom zatvoru već više od sedam mjeseci, a naša javnost nije upoznata gdje smo stali u vezi spašavanja jednog ljudskog života. Navodno je SPH izjavio da je u kontaktu s odvjetničkim uredom, ali zar je velika je tajna o kojem odvjetničkom društvu se radi te zašto se ne može javno objaviti ime istog odvjetničkog ureda? Ako isti uopće i postoji.

    Mi pomorci i ljudi dobre volje bi kreirali bi akciju za prikupljanje sredstava, ukoliko je to potrebno, za plaćanje usluge odvjetničkog ureda. Idemo se pokušati držati zajedno dolje navedene izreke:
    Tko spasi jedan ljudski život – spasio je cijeli svijet”!

  2. Pravo glasa pomoraca na izborima je pod Ministarstvom uprave. Gdje ste nestali?
  3. Zdravstveno osiguranje pod Ministarstvom zdravlja. Ministar Beroš vjerojatno ne zna ni da postojimo. Kako možemo plaćati usluge koje ne koristimo dok smo na brodu i tako sedam mjeseci godišnje.
  4. Nakon ostvarene starosne mirovine, smatram da je obaveza naše države da mirovinu poveća za 50%, tako da mi pomorci imamo mirovinu koja bi bila vrijedna poštivanja ljudskog dostojanstva. Zar je moguće da ste javnom sektoru povisili plaće i mirovine svima, osim pomoracima? Zašto su naše mirovine na prosjačkom štapu, kakvu poruku šaljete EU u vezi odnosa države prema pomorcima? Većina pomoraca s kojima sam pričao, sramota ih je da kažu iznos mirovine koju primaju. Neki od njih se i boje reći jer žive u strahu. Mislim da živimo u zemlji demokracije i slobodnog govora.
  5. Na pojedinim kompanijama oduzima se od plaće za razne doprinose, međutim kad dođemo kući ponovno plaćamo za isto. Je li moguće da možemo biti dva puta oporezivani, i to ne za mali iznos?

    Isto pitanje upućeno je i sindikatu! Gospoda godinama sjedi u udobnim foteljama, s pristojnim primanjima. Godinama se biraju između sebe, a mi pomorci koji trebamo biti glavna tema, njima smo posljednja. Sve dobre zakone (a ima ih) jednostavno su kopirali od nas koji pišemo po raznim portalima. Daleko su od sindikata drugih pomorskih zemalja. Pojedinci nisu sposobni razmišljati za dobrobit pomoraca jer su odavno sestra vladajućih. Jednostavno im ne leži da budu uz nas jer na to nisu naviknuti, već poslušno klimaju glavama, uvijek govoreći DA vladajućima na sceni.

    Ugodno društvo ih prati, plaćeni kritičari po društvenim mrežama!
    Zaboravljeni pomorci!

Šibenski kapetan (podatci poznati redakciji)

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**

Pijani Slovenac (43) potopio jahtu kod Rogoznice

0
Foto: Ilustracija/Arhiva-Šibenski portal

Motorna jahta ONTREA,luke upisa Zadar, potopila se danas na rtu Konj ispred Rogoznice.

Kako Šibenski portal saznaje iz Lučke kapetanije u Rogoznici, jahta je potonula nakon što je udarila u otok Smokvicu Veliku.

Putnike je preuzela brodica Carinske uprave,na kojoj su bili službenici kapetanije i policije na zadatku područne koordinacije. Na jahti je bilo četvero hrvatskih državljana, a zapovijednik jahte je 43-godišnji M.O. slovenski državljanin. Utvrđeno je da je jahtom upravljao u alkoholiziranom stanju i izmjereno mu je 1.89 promila alkohola u organizmu. Prekršajno je procesuiran.

Na mjestu potonuća je postavljena zaštitna brana, a vlasniku je izdan nalog za vađenje plovila.

Kineski pomorci bilježe najveći porast plaća

0
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Kina je zabilježila najveći porast plaća pomoraca među glavnim pomorskim zemljama u međunarodnom pomorskom prometu posljednjih godina, prema najnovijem izvješću “Manning Annual Review and Forecast” koje je objavila konzultantska kuća Drewry, piše Splash247.com.

Kina je veliki, a što je još važnije, rastući izvor pomoraca. Zadržavajući svoju poziciju, Kina je drugi najveći izvor pomoraca za međunarodno trgovačko brodarstvo, čineći oko 11% globalne pomorske radne snage. Ponuda časnika kontinuirano raste, iako su domaći brodovi s kineskom zastavom najveći poslodavci, kineski časnici sve češće nalaze zaposlenje na međunarodnim brodovima svih vrsta.

Posebno je vidljiv snažan rast plaća u „suhom“ sektoru, gdje je kineski rast plaća premašio 5%. Međutim, povećanja plaća mogu značajno varirati između sektora i rangova pomoraca, kao i između nacionalnosti.

Foto: Screenshot Drewry / Splash247

Kineski pomorci trenutno bilježe najznačajniji porast plaća, što predstavlja ključnu promjenu u globalnoj pomorskoj industriji. Ovaj trend će ne samo utjecati na operativne troškove brodarskih kompanija, već i oblikovati budućnost pomorske radne snage.

Tankerska Plovidba odabrala digitalni paket tvrtki Metis i Kongsberg Digital

0
Foto: Tankerska plovidba

Suradnja između tvrtki Metis, Kongsberg Digital i Tankerske plovidbe značajno je unaprijedila strategiju hrvatskog brodovlasnika u korištenju analitike u stvarnom vremenu za povećanje učinkovitosti flote i smanjenje emisija brodova, piše MarineLink.

Brod Vukovar, kapaciteta 49.990 DWT, opremljen je integriranim paketom Metis-Kongsberg. Rješenje koristi podatke prikupljene putem Vessel Insight-a, Kongsberg digitalne infrastrukture za prijenos podataka s broda, te ih uvozi u naprednu platformu za analizu performansi brodova i flota koju je razvio Metis.

Za brod Vukovar, Metis platforma nudi praćenje statusa brodskih strojeva i operativnih parametara u realnom vremenu, uz analitiku koja pokriva potrošnju goriva, glavne motore i dizel generatore, operativni profil i performanse, te korištenje električne energije.

Suradnička priroda projekta ogleda se u zahtjevima vlasnika za redovitim tehničkim i dnevnim izvješćima, dok je i IMO-ov sustav za pokazatelj intenziteta ugljika (CII) uključen u analitiku“, rekao je Panos Theodossopoulos, izvršni direktor tvrtke Metis. „Ovaj projekt također je pružio priliku Metisu da ponudi poboljšano planiranje putovanja, uz točne vremenske prognoze koje se koriste za optimizaciju potrošnje goriva, izračun procijenjenog dolaska broda (ETA) i očekivani intenzitet ugljičnog otiska na atmosferu.

Ova inicijativa predstavlja značajan korak naprijed za Tankersku plovidbu u njihovim naporima da moderniziraju svoju flotu i smanje štetne emisije s broda, koristeći najnoviju tehnologiju za analizu podataka i optimizaciju performansi brodova.

Nove SOLAS regulative o prijavi kontejnera izgubljenih na moru

0
Foto: Ilustracija / IMO

Svjetsko vijeće za brodarstvo (WSC) izrazilo je zadovoljstvo nedavno usvojenim izmjenama Međunarodne konvencije o sigurnosti života na moru (SOLAS), koje će zahtijevati obvezno prijavljivanje svih kontejnera izgubljenih na moru. Izmjene, koje je prošlog mjeseca ratificirao Odbor za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO), stupit će na snagu 1. siječnja 2026. godine, s ciljem poboljšanja pomorske sigurnosti i zaštite okoliša, piše gCaptain.

Nove regulative donose jasne odredbe za prijavljivanje od strane zapovjednika broda i za detalje prijave. Zapovjednik broda koji izgubi kontejnere mora odmah prijaviti specifične detalje obližnjim brodovima, najbližoj obalnoj državi i državi pod čijom zastavom brod plovi. Za izgubljene kontejnere na moru, izvještaji se moraju dostaviti čim prije, uz ažuriranja kako dodatne informacije postanu dostupne. Ako se uoče plutajući kontejneri, izvještaji moraju uključivati položaj i ukupan broj uočenih kontejnera.

Nove regulative, koje specifično mijenjaju SOLAS Poglavlje V, Regulative 31 i 32, predstavljaju značajan napredak u pomorskoj sigurnosti i zaštiti okoliša. Osiguravajući brzo i detaljno prijavljivanje izgubljenih i plutajućih kontejnera, ove izmjene će poboljšati sigurnost plovidbe, omogućiti brze akcije i smanjiti potencijalne ekološke opasnosti,” izjavio je Lars Kjaer, viši potpredsjednik za sigurnost i zaštitu u WSC-u, a prenosi Splash247.

WSC prikuplja podatke o kontejnerima izgubljenim na moru od 2008. godine, a ti se podaci redovito objavljuju u Izvješću o izgubljenim kontejnerima na moru i dostavljaju IMO-u. Prema najnovijem izvješću, broj izgubljenih kontejnera na moru pao je na samo 661 u 2022. godini, od ukupno 250 milijuna prevezenih, što predstavlja najnižu stopu gubitka od početka istraživanja 2008. godine.

Međutim, godišnji gubici mogu znatno varirati zbog značajnih incidenata. Na primjer, veliki broj incidenata uzrokovanih lošim vremenom u 2020. i 2021. godini doveo je do prosječnog gubitka od 3,113 kontejnera tijekom te dvije godine. Posebno su značajni incidenti u Tihom oceanu, uključujući brod ONE Apus, koji je izgubio više od 1,800 kontejnera u studenom 2020., i brod Maersk Essen, koji je također doživio gubitak približno 750 kontejnera u 2021. godini.

Prosječan broj izgubljenih kontejnera za godine 2020.-2022. iznosio je 2,301 godišnje, što je značajan porast u odnosu na prosječno 779 izgubljenih kontejnera godišnje tijekom prethodne tri godine (2017.-2019.).

Očekuje se da će ove izmjene, koje stupaju na snagu 2026. godine, donijeti značajne koristi pomorskoj industriji i doprinijeti globalnim naporima za očuvanje sigurnosti i čistoće svjetskih mora.

Luka Rijeka d.d. traži trećeg člana uprave, za nekoliko dana bit će raspisan javni natječaj

0
Foto: Pomorac.hr arhiva

Luka Rijeka je bez trećeg člana uprave već više od godinu i pol dana, kada je istekao mandat Batolomieju Pastwi, kojeg je na to mjesto postavila poljska tvrtka OTL piše Novi List.

Luka Rijeka d.d., najdugovječniji koncesionar na riječkom lučkom području, uskoro će, prema odluci Nadzornog odbora tvrtke, raspisati natječaj za trećeg člana uprave, zaduženog za komercijalne i operativne poslove, potvrdio je za Novi List predsjednik Nadzornog odbora Alen Jugović.

Prema njegovim riječima, natječaj će biti raspisan zbog toga što Statut trgovačkog društva Luke Rijeka predviđa da uprava ima tri člana – predsjednika, člana zaduženog za financije i člana zaduženog za komercijalu i operativu. Uprava Luke Rijeka već godinu i pol dana broji samo dva člana, predsjednika Duška Grabovca i članicu Marinu Cesarac Dorčić.

Vlasnička struktura

– Nadzorni odbor je odlučio provesti natječaj za trećeg člana uprave koji će biti raspisan u idućih nekoliko dana. Kandidati će morati zadovoljiti sve uvjete propisane natječajem i proći psihološko testiranje te razgovor s komisijom za odabir najboljeg kandidata, rekao je za Novi List Jugović.

Luka Rijeka je bez trećeg člana uprave već više od godinu i pol dana, kada je istekao mandat Batolomieju Pastwi, kojeg je na to mjesto postavila poljska tvrtka OTL, nekadašnji najveći pojedinačni suvlasnik Luke Rijeka koji je svoje vlasničke udjele prodao češkom Port Aquisitionsu. Natječaj za novog člana uprave bio je raspisan lani, ali je bio i poništen, upravo zbog promjena vlasničke strukture u društvu.

Na pitanje hoće li treći član uprave doći iz redova Port Aquisitionsa, tvrtke u vlasništvu konzorcija CE Industries, tamošnjeg poduzetnika Jaroslava Strnada, inače većinskog vlasnika »Đure Đakovića«, koja je trenutno najveći pojedinačni suvlasnik Luke Rijeka d.d. s 34,34 posto vlasničkog udjela, Jugović je odgovorio da će kandidat biti odabran na javnom natječaju, osim ako ne postoji drugačiji dogovor među suvlasnicima.

– Kada je poljski OTL kupio vlasnički udio u Luci Rijeka, prije nekoliko godina, tada je sklopio međudioničarski ugovor s dijelom ostalih suvlasnika pa su i članovi uprave bili imenovani sukladno odredbama tog ugovora. Takvog ugovora između Port Aquisitionsa i ostalih dioničara zasad nema, barem prema onome što znam, tako da ne može biti ni imenovanja članova uprave bez provedbe javnog natječaja, rekao je za Novi List Jugović.

Drugi najveći pojedinačni suvlasnik Luke Rijeka je hrvatska država, koja putem Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), drži 25 posto dionica. Mali dioničari drže 6,84 posto dionica, dok je ostatak od 33,8 posto u vlasništvu banaka ili mirovinskih fondova čiji su vlasnici mahom banke koje posluju u Hrvatskoj.

Katastrofa s Poljacima

CE Industries je preko svoje tvrtke Port Aquisition u ožujku prošle godine stekao 33,75 posto vlasničkog udjela u Luci Rijeka, otkupivši 24,98 posto vlasničkog udjela od OT Logisticsa te 8,75 posto od poljskog investicijskog fonda Fundusz Ekspansji Zagranicznej, a zajedno s prethodno stečenim dionicama, udio češke tvrtke popeo se na ukupno 34,34 posto dionica. Time je češki holding postao najveći pojedinačni, ali ne i većinski vlasnik Luke Rijeka. Tada je za Port Aquisitions nastupila i obaveza davanja ponude za otkup dionica od ostalih suvlasnika. Česi su bili ponudili 8,40 eura po dionici, ali takvu ponudu nije prihvatio nitko od dioničara, niti ima naznaka da bi se to uskoro moglo dogoditi.

Po pitanju državnih dionica, upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) još u svibnju prošle godine je odlučilo da država svoje dionice neće prodavati, a koliko je dosad poznato, sličan stav imaju »mirovinci«, banke, kao i radnici i sindikati Luke Rijeka, koji također nisu uvjereni u poslovni plan češkog holdinga. Državna su tijela, kako smo još lani saznali, suzdržana po pitanju mogućeg preuzimanja Luke Rijeka od strane Port Aquisitionsa, odnosno CE Industriesa, zbog toga što holding ima malo ili ništa iskustva u lučkom poslovanju, a velikim dijelom i zbog prethodnog negativnog iskustva s poljskom tvrtkom OT Logistics pod čijom je upravom Luka Rijeka prije nekoliko godina dovedena na rub propasti.

Piše: Marinko Glavan

Aktivisti Greenpeacea traže hitnu zabranu novih bušotina plina u europskim morima

0
Foto: Greenpeace/FB

Aktivisti Greenpeacea iz Njemačke i Nizozemske od ranog jutra ovog utorka okupiraju plinsku platformu u Sjevernom moru, u blizini njemačkog otoka Borkum, prenosi Greenpeace Hrvatska. Njih sveukupno 21 aktivista spriječava da se platforma u vlasništvu nizozemske kompanije ONE-Dyas postavi u moru, a pet odlučnih aktivista na nju se i ukrcalo prenosi Slobodna Dalmacija.

Ovo novo bušenje plina prijetnja je morskim grebenima i ubrzava uništavanje klime, kažu te pozivaju članice Europske unije da zabrane sve nove plinske projekte u Europi.

– Klimatska kriza nas baca iz jednog ekstremnog vremenskog događaja u drugi sve većom brzinom. Znanost je jasna, moramo prestati kopati i bušiti fosilna goriva ako želimo izbjeći najgori klimatski kaos. Ne možemo si priuštiti nikakve nove projekte vađenja fosilnih goriva ni u Sjevernom moru ni bilo gdje drugdje. Ako nacionalne vlade ne žele zaustaviti beskrajnu pohlepu kompanija za fosilnim gorivima i zabraniti nove infrastrukturne projekte za fosilna goriva diljem Europe, to je već pitanje sigurnosti i pravde za sadašnje i buduće generacije – poručila je Mira Jaeger, stručnjakinja za energetiku iz Greenpeacea Njemačka.

Piše M.I.

Istočni Maroko postaje nova lokacija za prekrcaj ruske nafte

0
Foto:: Ilustracija / Wikimedia Commons

Ruski naftni prijevoznici pronašli su novo mjesto u Sredozemlju za obavljanje prekrcaja nafte s broda na brod, nakon što su prošlog mjeseca bili istjerani iz Grčke, piše Splash247.com.

Od 1. svibnja grčka mornarica provodi vježbe u Lakonijskom zaljevu kako bi spriječila tankere povezane s Rusijom da koriste to popularno mjesto za prekrcaj s broda na brod.

Ovo je samo najnoviji primjer niza mjera koje su zemlje Europske unije poduzele kako bi ograničile ruske energetske aktivnosti u regiji. Usprkos ovim naporima, čini se da ruski prijevoznici pronalaze nove načine da nastave s poslovanjem.

Dio istočnog Maroka, blizu grada Nadora, postao je nova lokacija za prekrcaj ruske nafte s manjih brodova na veće tankere za daljnji transport. Ovaj strateški položaj omogućava Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije i nastavi s izvozom nafte na globalno tržište. U više od dvije godine od pune invazije Rusije na Ukrajinu i naknadnih sankcija, Moskva je morala stalno premještati svoju flotu tankera na različite destinacije kako bi održala izvoz nafte, izvještava gCaptain.

Grey tanker fleet“, prema istraživanju brokerske kuće BRS, povećala se za 17% ove godine te sada broji 787 jedinica, što je ekvivalentno 8,5% ukupnog kapaciteta tankera. S povećanjem broja velikih brodova klasificiranih kao „grey fleet“, ukupna tonaža iznosi “zapanjujućih” 93,7 milijuna dwt, što predstavlja 13,7% ukupne svjetske tonaže tankera.

Uspješna akcija broda Kraljevske mornarice: zaplijenjeno 2,4 tone hašiša

0
Foto: Courtesy Royal Navy / found on The Maritime Executive

Ratni brod Kraljevske mornarice HMS Diamond zaplijenio je drogu vrijednu 19 milijuna dolara u borbi protiv krijumčara u Indijskom oceanu, piše RoyalNavy.

U suradnji s multinacionalnom radnom skupinom CTF 150 – posvećene zaustavljanju kriminalnih aktivnosti na više od dva milijuna kvadratnih milja oceana na Bliskom istoku, specijalni tim za pomorsku sigurnost Kraljevskih marinaca osigurao je osumnjičeno plovilo, nakon čega su stručnjaci proveli temeljitu pretragu. U operaciji koja je trajala devet sati, pronašli su stotine paketa hašiša ukupne težine 2.382 kilograma, prenosi The Maritime Executive.

“Ova intervencija koju je proveo HMS Diamond sjajan je primjer učinkovite suradnje između partnera CMF-a i tima CTF 150,” rekao je kapetan Colin Matthews (RCN), trenutni zapovjednik CTF 150.

Foto: Courtesy Royal Navy / found on The Maritime Executive

Uspjeh HMS Diamonda uslijedio je nakon koordinirane operacije u travnju ove godine, koju je također vodio CTF 150, a koja je dovela do niza zapljena diljem Indijskog oceana od strane Britanskih, Američkih i Indijskih ratnih brodova, pri čemu je zaplijenjeno i uništeno gotovo 5 tona droga.

Kapetan Aron Baretić: Što dijete zna što je sto kila, digne i nosi

0
Foto: Ilustracija, pexels.com

Međutim, htjeli mi to ili ne, život ide dalje, nezaustavljivo, nimalo se ne osvrčući zbog nečeg, njemu, tako beznačajnog poput ljudske jedinke. A brod je, gotovo, živo biće koje nikada ne miruje i stalno je u pokretu. Čak i kada nije, ne miruje jer uvijek i stalno, u bekonačnoj neprekinutosti, netko se kreće i nešto radi na brodu. A brod, kako znamo mi pomorci, čine njegove posade.

I tako su dani protjecali, stapali se u tjedne kroz brodsku svakodnevnicu i naizglednu monotoniju. I dalje smo se šuljali između kontinenta i britanskog otočja, stalno pod teretom. Bilo je, doduše, od jednog do sedam dana sidra prije ulaska u porte. I u portima smo stajali, gotovo redovito, duže od očekivanoga. Srećom, nikada radi nas, jer „grijesi“ broda su nedopustivi i neoprostivi. Uvijek radi njih. A oni su terminali, piloti, remorkeri, lokovi i ini. Svi oni koji žive od brodova ali, za razliku od nas, ne žive niti rade na brodovima, njima je sve i dopušteno. Terminal može ne biti spreman pa ih brod čeka. Tako isto su piloti ili remorkeri zauzeti pa ih brod čeka. I sve to ima logička objašnjenja  i opravdanja. Brod mora uvijek biti spreman. Za brod ne postoje logička objašnjenja i opravdanja.

Tako smo, na primjer, proveli noć vezani za terminalom u engleskom portu Eastham jer se lok u Liverpoolu pokvario. A zbog toga remorkeri nisu mogli izaći i doći do nas. Da bismo mi umjesto u 20 h dobili pilota slijedećeg jutra u 8 h. Zapravo je pilot još malo zakasnio, uz logičko objašnjenje i opravdanje. Da bi remorker kasnio, gotovo, sat vremena. Podrazumijeva se, uz logičko objašnjenje i opravdanje. Nevažno je što je nama to kašnjenje savršeno pasalo jer smo odspavali mirnu noć i partili po danu.

Nakon toga smo trebali ići, ponovo, na ukrcaj u velški porat Pembroke, ali je teret u posljednjem trenutku otpao. Nama nitko nije rekao zašto, niti bi ikada ikome od „njih“ palo na pamet reći nama išta slično. Iskreno, nas to niti ne zanima niti imamo imalo utjecaja na ugovaranje tereta. Kad me pitaju čime se bavim, znam u šali reći da sam kamiondžija. Uistinu, mi ništa drugo niti ne radimo doli prevozimo teret od točke A do točke B. Ili nas tako barem mnogi ljudi iz brodarske industrije doživljavaju. Vjerujem i mnogi drugi što s brodarstvom veze nemaju ali uvjeravaju sebe i ostatak svijeta da imaju itekako. Pošto, svi znaju da je lako njemu jer je pomorac.

Potom smo primili instrukcije da nastavimo niz englesku i velšku obalu prema jugu i nastavimo prema engleskom portu Falmouth. Ali ne i priđemo portu. Preciznije, da ni u kom slučaju ne prijeđemo meridijan 5° zapadno. Jer da bismo prešli sa zapada na istok i ušli u posebnu zonu plovidbe ograničenu međunarodnom konvencijom o onečišćenju mora tj. zraka, morali bismo promijeniti vrstu goriva s teškog na lako. Jesam vas udavio i/ili zbunio? Naravno, ne pomorce koji znaju o čemu pričam nego vas „suhozemne“ ljude.

Međutim, onda je uletio mogući teret iz francuskog porta Donges u Biskaju. Pa su nam rekli da stanemo tamo negdje, fermamo makinu i zaplutamo. Što dijete zna što je sto kila, digne i nosi. Tako i „naši“ operateri tereta. Što on zna kakvo je vrijeme i ima li hrpa brodova oko nas. Njega samo zanima da brod ne troši naftu. Da razjasnim, dotični niti je sposoban niti plaćen da bi razmišljao o takvim detaljima.

Jučer popodne kad smo zaustavljali bilo je poprilično brodova oko nas, jugozapadno od engleske punte Land’s End, što su se kretali u svim mogućim kursevima. Neki su kretali u atlantsku avaturu, drugi se penjali uz Englesku i dalje, možda sve do Škotske, još neki su kretali put istoka u Le Manche. A, bilo je i onih koji su, poput nas, plutali ili vozili sasvim lagano čekajući daljnje instrukcije. Ali je bilo i ostalo krasno vrijeme.

Danas je 19. svibanj 2023. godine, sati je 9 i 57 lokalnoga vremena. Vrijeme je, kažem, i dalje lijepo na sjeveru Biskaja. Malo su nas kurenti (morske struje) bacili put juga. Svaki tren bismo trebali primiti nove instrukcije. Što me, svakako, neće omesti da odem na most popiti svoju prvu jutarnju kavu uz prvu cigaretu toga dana. Kao što radim svakoga dana na brodovima već godinama.

Lako meni, ja sam pomorac.

Kako god, kade god, dobro vam more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.

U navigaciji, Eastham (Engleska) – ARA (Antwerpen/Rotterdam/Rotterdam), 19. V. 2023.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić – ABe