O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 341

Nakon duge četiri godine: Sutra konačno porinuće u riječkom škveru

0
Foto: Cruise Industry News

Nakon duge četiri godine, u riječkom brodogradilištu »3. maj« ove će se subote ponovo dogoditi porinuće.

S drugog navoza u more će kliznuti novogradnja australske Scenic grupe, za koju je kobilica položena prije godinu dana. Radi se o još jednom ultraluksuznom kruzeru za polarna krstarenja, vrijednom oko 180 milijuna eura, koji bi trebao zaploviti svjetskim morima u proljeće iduće godine, piše Novi list.

O tome što se uspjelo ugovoriti i sagraditi na trećemajskom navozu u okolnostima dok brodogradilište posluje već više od dvije godine pod posebnom skrbi države, dovoljno upućuje činjenica da je riječ o sestrinskom brodu »Scenic Eclipsea«, koji je odmah po svojoj svečanosti krštenja na dokovima New Yorka, ujesen 2019. godine, zadobio titulu najraskošnijeg broda za ekspedicijska putovanja na svijetu.

Za vrijeme pandemijskog lockdowna koji je zamrznuo svjetsku flotu kruzing industrije, Riječani su imali prilike izbliza vidjeti ovaj doseg hrvatskih brodograditelja jer je »Scenic Eclipse« smirivanje situacije s COVID-pandemijom čekao privezan u riječkoj luci.

Pomoć države

»Scenic Eclipse II« po svojim je tehničkim karakteristikama identičan svom prethodniku, koji je vlasnik Scenic grupe Glen Moroney uspio završiti u pulskom Uljaniku. Brod je dugačak 168 i širok 21,5 metara, a dizajniran je i opremljen u najvišoj polarnoj klasi Polar Class 6 za sigurnu plovidbu u zahtjevnim morima Arktika i Antarktike. Kada bude u potpunosti završen i opremljen, radit će se o novom plovećem butik-hotelu u rangu šest zvjezdica u čijim će čarima moći uživati 228 gostiju.

»Eclipse II« iskorak je i za »3. maj« koji je na izgradnji ovog kruzera angažiran kao podizvođač. Niti jedan brod s trećemajskih navoza nije porinut u tako visokom stupnju opremljenosti kao što će to biti slučaj s ovom Scenicovom novogradnjom. »Eclipse II« dotaknut će more s najvišom razinom opremljenosti tehničkih prostora koja postoji kad je u pitanju jedan putnički brod, pohvalili su se iz »3. maja«.

Gradnju »Scenic Eclipsea II« vodi Scenicova tvrtka MKM Yachts koja je s »3. majem« prije dvije godine potpisala desetogodišnji ugovor o poslovnoj suradnji i potkoncesiji manjeg dijela brodogradilišta. Operacionalizacija je to najave vlasnika Scenic grupe Glena Moroneyja koji je iskazao namjeru gradnje serije luksuznih polarnih kruzera, projektu vrijednom oko 860 milijuna eura koji je dobio podršku i kod hrvatske Vlade.

Ta podrška na »Scenic Eclipseu II« konkretizirala se kroz izdavanje državnih jamstava u visini 80 milijuna eura, što pokriva 80 posto ukupnog kreditnog zaduženja koje za izgradnju ovog »polarca« koristi Scenicova tvrtka MKM Yachts, sa sjedištem u Rijeci. Na sastanku premijera Andreja Plenkovića i vlasnika Scenica Glena Moroneyja u travnju ove godine dana je još jedna potvrda ove suradnje i u ovom trenutku, kako doznajemo, radi se na zatvaranju financijske konstrukcije za novi polarni kruzer. Iz MKM Yachta najavili su da bi »Scenic Eclipse II« trebao biti u potpunosti opremljen i završen u travnju iduće godine.

Nova šansa

Osim porinuća Scenicove novogradnje, trećemajci u subotu kreću i na pokusnu plovidbu s brodom za prijevoz automobila, koji se nedavno vratio u riječko brodogradilište nakon trotjednog dokovanja u »Viktoru Lencu« u sklopu kojeg je ova nesuđena Siemova novogradnja prebojana u plavo-bijelu boju koja odlikuje flotu novog vlasnika ovog broda, grčke kompanije Neptune Lines.

Ovu novogradnju, kapaciteta prijevoza 7.000 automobila, u sklopu stečajnog postupka Uljanika u punopravno je vlasništvo, temeljem upisanih hipoteka, preuzela država koja je s »3. majem« potom sklopila ugovor o njezinu završetku. Istovremeno, kroz međunarodni se javni poziv tražio kupac ovog car-carriera koji je izazvao poprilično zanimanja kod brodarskih kompanija koje se bave ovakvom vrstom pomorskog prijevoza. Između pet pristiglih obvezujućih ponuda, u drugom krugu pripetavanja najizdašniju ponudu na stol stavili su Grci.

Cijena po kojoj je prodan taj brod na zahtjev kupca dosad nije službeno objavljena, no u dobro upućenim krugovima može se čuti da je riječ o iznosu nešto iznad 50 milijuna eura, što je dobrano iznad 39 milijuna eura, kolika je bila početna cijena po kojoj se brod oglasio na prodaju. U »3. maju« očekuju da bi primopredaja broda za prijevoz automobila grčkom vlasniku trebala uslijediti u prvoj polovici srpnja.

Treći maj ove će subote pružiti sliku kakvu su Riječani ne tako davnih godina voljeli i navikli bili gledati. Hoće li ovo porinuće, prvo nakon četiri godine, i otisnuće 200-metarske čelične grdosije na pokusnu plovidbu biti tek labuđi pjev »3. maja« koji na razvalinama nekadašnje Uljanik grupe i s negativnim temeljnim kapitalom, uz pomoć države, pokušava preživjeti, znat će se vrlo brzo s obzirom na činjenicu da s isporukom broda Grcima trećemajci ostaju praktički bez posla.

Šansa se vidi na ugovaranju završetka još jedne novogradnje koja je zatečena u fazi gradnje na navozu, a riječ je o samoiskrcavajućem brodu za prijevoz rasutog tereta za kanadsku Algomu, no za osnaženje tog ugovora potrebno je novo državno jamstvo za kredit, a to već tjednima ne dolazi na dnevni red sjednica Vlade.

Porinuće Scenicovog kruzera za polarna krstarenja bit će otvoreno za javnost, što znači da svi građani koji su se uželjeli ovog jedinstvenog događaja mogu prisustvovati svečanosti u brodogradilištu. Zbog plime, samo porinuće planirano je za 17 sati, a ulaz u brodogradilište za građanstvo bit će otvoren od 16 sati.

Orjana Antešić / Novi list

Virtualne nekretnine postaju jednako vrijedne kao i realne

0
Foto: Pixabay / Geek.hr

Sve smo bliže stvarnosti u kojoj ćemo posjedovati nekretnine koje će imati realnu vrijednost, ali u virtualnom svijetu. S obzirom na to da se otvorila nova digitalna stvarnost imena “Metaverzum”, za očekivati je da će se pojaviti mogućnosti trgovine, pa čak i kupovine i prodaje nekretnina.

Nedavno je zemljište u Decentralandu (koji je online svijet) prodano za 2,4 milijuna američkih dolara. Decentraland je svijet u kojem je moguće voditi virtualni život, hodati, komunicirati s avatarima drugih ljudi i obilaziti razne lokacije. Tehnologija sve više napreduje, a neke tvrtke kao što je Meta rade na razvoju haptičkih senzora koji će omogućiti da korisnici osjete predmete koje dodiruju u Metaverzumu. Čini se da sljedeća faza ljudske kolonizacije može neće biti Mars, već internet, piše Digit, a prenosi Geek.hr.

S obzirom na brzinu kojom se razvija tehnologija, mnogi smatraju da je ulaganje u virtualnu zemlju dobra investicija, a prvo takvo ulaganje napravila je Metaverse Grupa, podružnica Tokens.com. Kupljeno je zemljište u Fashion Street ulici, gdje je moguće prisustvovati digitalnim modnim događajima i kupiti odjeću za svoje avatare. Ovo nije prvi put da se virtualna nekretnina prodaje u Decentralandu. U lipnju ove godine, jedan korisnik je kupio zemljište s namjerom da izgradi trgovački centar. Cijena zemljišta iznosila je oko 913.228 američkih dolara.

Kako se odvija trgovina u Decentralandu?

Virtualna zemlja i druga imovina u Decentralandu prodaje se u obliku NFT-a (nezamjenjivih tokena) i spada pod kripto imovinu, što ju čini vrijednom investicijom, osobito otkad Meta planira ubrzati razvoj Metaverzuma. MANA je digitalna valuta koja se koristi u Decentralandu, međutim, trenutno je još prilično nestabilna u usporedbi s drugim kriptovalutama.

U eksploziji na MSC-ovom kontejnerašu teško ozlijeđeni crnogorski državljani

0
Foto: gCaptain

Tri crnogorska državljanina ozlijeđena su, od čega dvojica teže, u eksploziji na kontejnerskom brodu MSC Rachele koja se dogodila u utorak, 21. lipnja, u Sredozemnom moru kod obale Francuske.

“Dva crnogorska državljanina s težim ozljedama smještena su u vojnoj bolnici ‘Sveta Ana’ i nalaze se pod nadzorom stručnog tima vojnih liječnika, dok treći ima lakše ozljede i njegovo stanje je stabilno”, priopćili su jučer iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, prenosi BokaNews.

Kotorani V.V. (36) i V.K. (31) teško su ozlijeđeni i nalaze se u vojnoj bolnici. Baranin N.N. (24) lakše je ozlijeđen te je prebačen u gradsku bolnicu.

Nakon eksplozije, u strojarnici je izbio požar, navodi francuski Figaro. Nesreća je prijavljena lokalnom SAR operativnom centru u Toulunu u utorak oko 9 sati ujutro. Brod MSC Rachele pod zastavom Paname, star 17 godina, plovio je iz Napulja u Italiji prema francuskoj luci Fos-Sur-Mer. U vrijeme nesreće, brod se nalazio otprilike 20 nautičkih milja južno od Cape Cépeta, piše gCaptain.

Foto: gCaptain

U skladu s planom za hitne slučajeve, spasilački tim poslan je na kontejnerski brod kako bi se utvrdilo zdravstveno stanje članova posade, stanje stroja, status plovila i tereta, ali i posljedice požara i eksplozije. Prema prvim izvješćima, požar na kontejnerašu od 107.466 dwt stavljen je pod kontrolu, ali brod je plutao bez pogona, piše The Maritime Executive.

SAR centar zatim je koordinirao evakuaciju ozlijeđenih članova posade u suradnji s francuskom mornaricom, koja je pomoću helikoptera prebacila ozlijeđene u vojnu bolnicu u Toulonu. U vrijeme nesreće, na brodu se nalazilo 20 članova posade.

Foto: Préfecture maritime de la Méditerranée Twitter

Kapacitet broda je 7.747 TEU, no prema fotografijama nije plovio pod punim kapacitetom. MSC Rachele na putovanje je isplovio iz Houstona u Teksasu krajem svibnja, a pristao je u nekoliko luka u Italiji prije nego je krenuo prema luci u Francuskoj.

“Ambasada Crne Gore u Parizu u stalnoj je komunikaciji sa francuskim institucijama i liječnicima koji brinu o ozlijeđenim crnogorskim građanima i pružit će svu neophodnu pomoć i podršku u cilju njihovog adekvatnog zbrinjavanja. Ministarstvo vanjskih poslova u kontaktu je i s obiteljima ozlijeđenih kako bi pružilo sve potrebne informacije o zdravstvenom stanju crnogorskih državljana”, navodi crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Foto: Préfecture maritime de la Méditerranée Twitter

MSC Rachele uspješno je otegljen u luku Fos-Sur-Mer u južnoj Francuskoj oko 4:30 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu, 22. lipnja, prenosi The Maritime Executive.

MSC je objavio kratko priopćenje u kojem je potvrdio incident u strojarnici kontejnerskog broda, navodeći da je sigurnost posade prioritet. “MSC je vrlo zahvalan francuskoj mornarici na njihovoj brzoj pomoći. U incidentu su ozlijeđena tri pomoraca, koji su evakuirani helikopterima radi pružanja medicinske pomoći”, navodi se u priopćenju.

Foto: Screenshot Twitter

Pomorac iz Bara (24), treći časnik stroja MSC Rachele, u stabilnom je stanju. Prema podacima dostupnim portalu Feral.bar, pomorac je u eksploziji u potpalublju zadobio opekotine po licu i rukama, ali, srećom, nije životno ugrožen, dobro se osjeća i već je ostvario telefonski kontakt s obitelji u Baru.

Druga dvojica crnogorskih pomoraca koji su ozlijeđeni u, kako neslužbeno saznaje Feral.bar, eksploziji brodskog kotla, Kotorani prvi časnik stroja (36) i drugi časnik stroja (31) zadobili su teže ozljede, i njih dvojica su smješteni u vojnu bolnicu “Sainte-Anne” u Tulonu.

“Sreća u nesreći je da se eksplozija dogodila u trenutku dok brod nije bio daleko od obale, tako da su spasilački timovi brzo intervenirali i ozlijeđene pomorce odmah prebacili na kopno u bolnicu”, navode neslužbeni izvori za Feral.bar.

FOTO: Prvi kruzer prošao ispod Pelješkog mosta pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana

0
Foto: Mario Babarović / Dubrovački dnevnik

Kruzer Bolette, pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joze Glavića te s nešto više od tisuću putnika, prošao je u 6 sati i osamnest minuta ispod Pelješkog mosta na svom putu prema neumskom akvatoriju. To je prvi veliki brod koji je prošao ispod novoizgrađenog mosta, čije se i službeno otvorenje očekuje krajem srpnja.

Putnici na bordu su mogli uživati u pogledu na most-remek djelo građevinske struke, koji je prošao još jedan test, piše Dubrovački vjesnik.

Riječ je o uspješnom položenom pomorskom testu prolaska velikog kruzera prema Neumu. Teški kamioni već su vozili mostom ispitujući izdržljivost čelične konstrukcije, ispitani su i burobrani, a sada je na red došla provjera propusnosti pomorskog prometa između stupova mosta.

Foto: Dubrovački vjesnik

Bolette nije imao problema prilikom uplovljavanja u neumski akvatorij. Iskusni kapetan Glavić fantastično se snašao, a kako i ne bi kada je svjetsku slavu stekao manevrirajući brodom u uskom Korintskom kanalu kada je kruzerom Braemar, u vlasništvu tvrtke Fred Olsen Cruise Lines, dugačkim 195,82 metra i širine 22,5 metara, kroz kanal prošao bez većih problema postavivši tako novi svjetski rekord jer je njegov brod najduži koji je do tada prošao Korintom.

Nakon što je oko 5.30 sati u pločanskom akvatoriju obavio carinske i druge formalnosti, kruzer je prošao ispod Pelješkog mosta, a zatim je Bolette nastavio svoj put do Neuma ispred kojega će biti usidren četrnaest sati, dok će za to vrijeme putnici uživati u turističkom posjetu Hercegovini, piše Dubrovački dnevnik.

Foto: Mario Babarović / Dubrovački dnevnik

Inače, riječ je o brodu dužine nešto više od 237 metara i širine 32,5 metara. Brod ima 12 paluba, može primiti 1.380 putnika i ploviti brzinom od 25 čvorova. “Air Draft” ili visina od vode do najviše točke na brodu je 48,1 metara, dok je najveća dopuštena visina prolaska ispod Pelješkog mosta 55 metara.

Ipak, čini se da dolaskom prvog kruzera, koji je prošao glatko ispod Pelješkog mosta nisu oduševljeni u Neumu. Nema to nikakve veze sa Pelješkim mostom, već Neumljani ne žele da im se dogodi masovni turizam, gužve po gradu i zagađenja koje kruzeri nose sa sobom.

Građani Neuma stoga planiraju mirni prosvjed protiv uplovljavanja kruzera Bolette u Neumski zaljev koji je jutros stigao nakon što je bio prvi kruzer koji je prošao ispod Pelješkog mosta, piše Neum Online.

Neum od navedenog uplovljavanja može imati samo štetu“, smatraju građani koji će se odazvati prosvjedu, prenosi portal Neum-online.

Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu“, poručila je predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić u priopćenju za javnost.

Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.

Foto: Mario Babarović / Dubrovački dnevnik

Podsjetimo, pomorsko društvo iz BiH i tamošnji političari više su puta isticali da će pelješki most sprječavati uplovljavanje brodova u Neum. Najdalje je otišla Bosanska akademska zajednica koja je svojevremeno dala sumanuti prijedlog – izrezati pelješki most i od njega napraviti pokretni, koji će se podizati i spuštati kako bi veliki brodovi mogli uplovljavati u Neum.

Međutim, projektant pelješkog mosta, Slovenac Marijan Pipenbaher ovakve tvrdnje iz Sarajeva naziva bedastoćama koje se plasiraju u dnevnopolitičke svrhe.

– Takve izjave nemaju nikakve veze sa strukom. Republika Hrvatska je maksimalno otvorila prolaz prema Neumu visine 55 metara i svaki brod može proći. Prolazi se kao u najvećim europskim lukama. Veliki brodovi i kruzeri tu nemaju što raditi jer je riječ o zaštićenom području kroz Naturu 2000. Veliki propeleri bi izrovali morsko dno – pojašnjavao je Pipenbaher.

– Za ovaj most bi bilo sasvim dovoljno do 35 metara visine. Da mogu proći jedrilice s 25 metara visokim jarbolom. Prostor je preosjetljiv i u Neumu je tako mala lučica da se veliki brod ne može ni okrenuti – ističe Pipenbaher, naglašavajući da imaju četiri prolaza ispod mosta širine 285 metara, pa oni koji prolaze prema Neumu mogu birati kuda će proći, što se potvrdilo i uplovljavanjem kruzera “Bolette”.

Ogromna knjiga narudžbi kontejnerskih brodova mogla bi uzrokovati višak kapaciteta već u 2023.!

0
Foto: Safety4sea

Iako obujam pomorske trgovine lagano pada u odnosu na prijašnji period, apetit velikih brodarskih kompanija za novogradnjama i dalje raste. Konzultantska tvrtka Alphaliner nedavno je procijenila da je oko 900 brodova ukupnog kapaciteta 6,8 milijuna TEU trenutno u izgradnji u brodogradilištima diljem svijeta. Ukupna knjiga narudžbi time je veća od postojećih flota Cosca, Hapag-Lloyda i Evergreena – koji su na četvrtom, petom i šestom mjestu najvećih brodara na svijetu – zajedno!

Očekuje se da će većina ovih novogradnji ući u službu 2023. i 2024., kada će biti isporučeno 319, odnosno 263 plovila, piše Danish Ship Finance.

Procvat narudžbi i industrije brodogradnje odraz je ogromnog toka prihoda kojeg su brodari stekli zahvaljujući neviđenom stanju na tržištu. U posljednjih šest uzastopnih kvartala, pomorski prijevoz kontejnera donosi najveći neto prihod ikad u pomorskoj industriji. John McCown iz Blue Alpha Capitala nedavno je u analizi opisao zaradu u prvom kvartalu u sektoru kao nevjerojatnu. Dobit sektora u prvom kvartalu 2022. premašila je dobit FANG-a (Facebook, Amazon, Netflix i Google) za nevjerojatnih 103 posto! Ovo je čak i veći jaz od razlike u četvrtom kvartalu 2021., kada je profit industrije premašio FANG-ovu zaradu za 14 posto, piše The Maritime Executive.

Djelomično, dobit dolazi zbog prekida u lancima opskrbe tijekom kasnog razdoblja pandemije. Vrijednost kontejnerskih plovila, čak i onih malih i starih, porasla je, a recikliran je zaista nevjerojatno malen broj kontejnerskih brodova. Nedavno mjesečno izvješće VesselsValuea pokazuje da je broj kontejneraša koji su prodani u rezališta pao sa 171 plovila u 2019. i 2020. zajedno, na samo 11 plovila u 2021. – i nula(!) do sada u 2022. godini. Industrija se bori protiv manjka kapaciteta zadržavajući u službi doslovno svako plovilo koje može ploviti.

Iako trenutačno tržišno okruženje favorizira sektor pomorskog transporta kontejnera, financijski analitičari predviđaju da će gospodarski rast početi stagnirati ​​od 2023. godine. Dakle, u kombinaciji s planiranim isporukama ogromnog broja novih velikih kontejnerskih brodova u 2023. godini, zarada sektora najvjerojatnije će pasti. Industriji prijeti višak kapaciteta, budući da rast volumena trgovine neće moći pratiti porast kapaciteta trenutne knjige narudžbi.

Osim toga, većina brodara žuri se obnoviti flote, u iščekivanju stupanja na snagu propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO), EEXI (Energy Efficiency eXisting Ship Index) i CII (Carbon Intensity Indicator), u siječnju 2023. godine.

Upravo zbog toga, “duel-fuel” opcije postale su popularne. Prema Clarkson Researchu, gotovo 40 posto trenutne knjige narudžbi su plovila koja mogu biti pogonjena alternativnim gorivima, odnosno LNG-om. Kontejneraši predvode kao brodovi na LNG pogon. Alternative Fuels Insight (AIF) klasifikacijskog društva DNV-a procjenjuje da je samo u svibnju ove godine naručeno 30 plovila na LNG pogon, čime se ukupna brojka u 2022. popela na 151 plovilo.

Iako provedba IMO-ovih propisa o zaštiti okoliša može smanjiti količinu plovila u službi diljem industrije, malo je vjerojatno da će uspjeti utjecati na višak kapaciteta kontejnerskih brodova u 2023. ili 2024. godini.

Premda je brodarska industrija možda kroz nove narudžbe dugoročno osigurala kapacitet, smanjenje zagušenja u lukama moglo bi barem kratkoročno značajan broj plovila ponovno učiniti dostupnima. Istraživanjem koje je provela Royal Bank of Canada nedavno je utvrđeno da je jedna petina ukupne globalne flote kontejneraša zapela u gužvama u raznim velikim lukama.

“Ublažavanje utjecaja nedostatka kapaciteta u 2022. može doći samo kroz dva elementa. Prvo, tu je smanjenje gužvi u lukama, što dovodi do smanjenja kašnjenja plovila i vremena čekanja. Drugo, imamo smanjenje potražnje kroz pad potrošnje. Ako se nijedno od navedenog ne ostvari, nedostatak kapaciteta nastavit će podizati već visoke cijene vozarina do kraja ove godine”, komentirao je Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, konzultantske tvrtke specijalizirane za kontejnerski transport.

Ako se vrijeme čekanja plovila vrati u normalu i potražnja postane umjerena, 2023. bi mogla započeti razdoblje viška kapaciteta, budući da će se trenutna knjiga narudžbi isporučiti tek usred neizbježnog pada tržišta kontejnera.

Ova vrsta zabave ne bi bila moguća bez brodova

0
Foto: Business Korea

Brodovi su kroz svoju povijest uglavnom imali jednu svrhu – prijevoz robe i ljudi. Tehnološki napredak omogućio je da plovila pretvorimo u puno više od toga, a posebno su zanimljiva ona vezana uz zabavu, gdje ljudska mašta ne poznaje granice. Party s prijateljima, druženje s obitelji ili roštiljanje ne moraju se odvijati isključivo na kopnu. Štoviše, prebacivanje tih aktivnosti na brod samo povećava razinu zabave. 

Postoje brodovi usmjereni isključivo zabavi, u punom smislu te riječi. Neki od njih su party brodovi, bowrideri, jahte, kruzeri. No tu je i još jedna vrsta koja je sve popularnija. Radi se o casino brodovima. U prošlosti, u određenim državama, kockanje na kopnu nije bilo dozvoljen, stoga su domišljati pojedinci u svrhu zaobilaženja zakona osmislili upravo ovakvu vrstu plovila, jer zakoni o zabrani kockanja nisu bili primjenjivi na moru. Prvi takav brod pojavio se 1928. godine pod nazivom Johanna Smith. Njegovo putovanje nije trajalo dugo jer se zapalio samo četiri godine kasnije i potonuo, ali započeo je trend casino brodova koji traje i danas.

Casino brodovi

Uz online casino stranice pomislili biste da ovaj oblik zabave gubi smisao u fizičkom svijetu. No popularnost casino brodova i kockanja na kruzerima govori drugačije.

To je plovilo koje služi prije svega za igranje casino igara, ali nudi i čitav niz drugih aktivnosti, od restorana do barova, teretana, bazena, live bendova i ostalo. Možda najpoznatija plovila ove vrste dolaze iz Amerike, a riječ je o takozvanim riječnim parobrodovima Mississippija koje smo često viđali u američkim filmovima i koja spadaju u bogato naslijeđe američke kulture. 

Današnji casino brodovi najčešće se nalaze u lukama kao što su Monte Carlo ili Macao. No, takve brodove možemo pronaći i u mnogim drugim zemljama. Obično je riječ o velikim i luksuznim plovilima koja nude razne zabavne sadržaje, uključujući i kockanje. Ovaj koncept kockanja prilično je porastao u posljednjih par godina. 

Najpopularniji casino brodovi na svijetu

The Queen Mary 2 jedan je od najpopularnijih casino brodova na svijetu. Ovo je zapravo kruzer koji u ponudi također ima igre na sreću. The Queen Mary 2 u svojoj ponudi ima igre s kartama i automate za sve goste. Uz to, kruzer ima dodatne sadržaje poput live izvedbi bendova i standup komičara. 

The Star of Fortune u Buenos Airesu atraktivno je plovilo inspirirano riječnim brodovima iz Mississippija. Pravi naziv ovog casino broda je Casino Buenos Aires, a usidreno je u Puerto Maderu, u glavnom gradu Argentine. Otvoren je 24 sata na dan, s ogromnom ponudom automata, kartaških igara te preko 150 stolova.

Foto: MarineTraffic

U Gibraltaru nalazi se Casino Sunborn. Brod koji sadrži hotel, spa, teretanu, restorane i barove te casino sa slot igrama, blackjackom, ruletom, pokerom i baccaratom. Vlasnici broda prozvali su ga prvom casino superjahtom na svijetu. Da li je uistinu prva teško je reći, ali luksuz koji nudi je neporeciv. 

Mississippi Belle II nudi autentično iskustvo riječnih parobrodova i izgrađen je 80-ih godina prošlog stoljeća u saveznoj državi Iowi po autentičnim nacrtima. U ponudi su restorani, deli i casino sa svim popularnim igrama.

Foto: Sunborn Gibraltar

Amelia Belle još je jedan od američkih casino parobrodova koji pružaju jedinstveno iskustvo kockanja na vodi. Naglasak je na kartaškim igrama poput pokera te lokalnih inačica kao što je Mississippi Stud. Louisiana ima dugu tradicija luksuznih casino parobrodova, a Amelia Belle nije izuzetak. Da bi iskustvo bilo u potpunosti američko, brod ima i all-you-can-eat bife.

Jadran Marinković: “More, ti mi život značiš” svih ovih godina je tu. Nekako mi lipo priča o svemu što bi more trebalo biti ili jest za ljude koji od njega žive!

0
Foto: Privatna arhiva / Screenshot / Dalmacija Danas

Dobro i pitomo more, najljepši je pozdrav pomorcima. S tom po­rukom redovito je zavr­šavala emisija »Pomorska večer«, emisija za pomorce koju je iz studija HR Radio postaje Split, uređivao Jadran Marinković – sve do umirovljenja. Jadran je zasi­gurno najomiljenije dalmatinsko novinarsko ime. Pokušat ću (pokušati, velim) objasniti zašto je Jadran postao tako omiljen, piše Goran Pelaić za portal Dalmacija Danas.

Naša suradnja je počela nakon što je postao urednik Pomorske večeri. Naime, u vrijeme kad je ta emisija bila emitirana iz samo jednog centra ( iz Radio Zagreba ) redovito sam surađivao s jednom svojom rubrikom koja je živjela pa gotovo četiri desetljeća. Najprije se zvala „More na platnima naših slikara“, potom „More u stihu-pjesnici o moru“.  Zagrebački urednik je bio Zvonko Bukovina. Kad je ta emisija bila disperzirana po centrima; Rijeka, Pula, Zadar, Split i Dubrovnik, bilo mi je neugodno „utiravat“ se novom uredniku, splitskom mislim. Ivo Boko se jednog dana sjetio i uvrstio je u splitski program. Nakon njega došao je Jadran na uredničko mjesto i gotovo odmah prihvatio tu rubriku pod novim nazivom „Sva moja mora“. Tako sam ga mogao i kao čovika bolje upoznati. Nikad ni jedan jedini problem, primjedba; svaki peti ponedjeljak oko 18 sati snimio bih taj svoj prilog, a prije toga ugodna čakula u njegovoj redakciji; „Štaš popit? Sjedni, evo ti pepeljara…“ A pušenje zabranjeno!

On se pomno brinuo da emisija za pomorce bude bogata i aktualna. Zato je visoko kotirao kod pomoraca, kod njihove rodbine, kod slušatelja.

Ali Jadran nije samo to radio. Imao je svoje redovne emisije; od jutarnjih „šihta“ pa do emisija tipa „Sridom u sridu“, Četvrtkom u četvrtu“ i brojne druge u kojima su slušatelji bili najbolji vanjski suradnici. On je otvorio telefone, on je uspostavljao taj neprocjenjivi kontakt sa slušateljstvom. On je bio RADIO! U čemu je tajna te silne popularnosti? Pa rekao bih vrlo jednostavno; u jednostavnosti, dobroj pripremljenosti i u novinarskom rukopisu.

– Emisiju za pomorce počeo sam uređivati 1982. godine. Prije mene je to radio kolega Ivo Boko, koji je uredničku palicu preuzeo od Vladimira Caktaša. Kako me je to dopalo? Plovio sam prije nego sam se uhvatio mikrofona. Dobro poznajem taj svijet, te ljude, njihove probleme i život.

U početku su se ljudi javljali s pismima. Stiglo bi ih na stotine. Pisale su najvećim dijelom majke, babe, dide, cure… I s broda bi koji put stigla razglednica, pozdrav iz nekog dalekog porta. Ali razvo­jem tehnike sve je manje tih pi­sama. Ni pomorci više ne pišu kao prije jer gotovo na svakome brodu postoji telefon ili neka dru­ga, još brža veza. Ta pisma su bila fini, nevidljivi kontakti s pomor­cima i njihovim obiteljima. Sje­ćam se da sam u jednom u pismu našao i jedan dolar. Mislili su ljudi da se pozdravi plaćaju. Sad su komunikacije znatno brže i sve se doima tako blizu.

Goran Pelaić

Prvi transatlantski parobrod mogao je spasiti Napoleona iz zarobljeništva?

0
Foto: Povijest.hr

Dvadesetog lipnja 1819. godine prvi je put jedan brod s parnim pogonom preplovio Atlantski ocean. Dakako, u ono doba bila je to velika senzacija, a i danas je zanimljivo i neobično da nakon tog uspješnog pothvata nijedan drugi američki parobrod nije preplovio Atlantik u sljedećih gotovo 30 godina, piše Povijest.hr.

Brod se zvao SS Savannah i imao je hibridni pogon – jedra i parni stroj – što je bilo karakteristično za prve parobrode. Naime, SS Savannah trebala je u normalnim uvjetima ploviti pomoću jedara i tako štedjeti gorivo, a samo u slučajevima kad ne bi bilo vjetra trebala je uključiti parni pogon. Njen parni stroj imao velike dimenzije. Klip je bio promjera čak 1 metar, a imao je hod od oko 152 centimetra. Proizvodio je oko 90 konjskih snaga. Zbog veličine parnog kotla i stroja, glavni je jarbol na brodu morao biti izgleda smješten više prema krmi nego što je inače bilo uobičajeno. Brod je nosio čak 75 tona ugljena i 90 kubičnih metara drveta. Parni stroj nije okretao propeler, nego kotače s lopaticama, promjera gotovo 5 metara.

SS Savannah bila je američke proizvodnje i isplovila je iz SAD-a u svibnju 1819. godine, a nakon 29 dana i 11 sati putovanja, pristala je u engleskom gradu Liverpoolu. Zanimanje za brod bilo je ogromno. Neki su nagađali da bi se SS Savannah mogao upotrijebiti za oslobađanje Napoleona Bonapartea, koji je u to doba bio zarobljen na otoku Svetoj Heleni, usred Atlantskog oceana. Naime, navodno je upravo u to vrijeme Napoleonov brat Jerome Bonaparte ponudio veliku nagradu onome tko uspije osloboditi bivšeg cara.

Pola stoljeća broda obitelji Tolja: “Liburna” – drvena ljepotica satkana od čistih emocija

0
Foto: Vedran Karuza / Novi list

Prava, drvena barka. Onakva čiji se krajnji izgled formira nakon beskrajnih razgovora, najbolje u kafiću u koji dolaze samo ljudi što u nekom od portića imaju privezanu barku. Bez razvikanih dizajnera, samo budući vlasnik i uvijek smireni kalafat. A kad jednom nastane, takva barka mnogo je više od tek plovila privezanog na određenoj poziciji. Kojem nerijetko ni sami vlasnici ne znaju svrhu i smisao. Prava, baš takva, isključivo drvena barka, dio je obitelji. Potpuno ravnopravni njezin član, sa svim pravim i obavezama. Sličnima kao i ljudi što čine obitelj, piše Novi list.

– »Liburna« će ovih dana proslaviti 50. rođendan. Riječ je o drvenoj barci duljine 9,5 metara, težine sedam tona, s Perkinsovim brodskim motorom koju je prema nacrtima i konstrukcijskim zapisima mog svekra Josipa Tolje prije pola stoljeća tu u brodogradilštu Žurkovo izgradio kalafat Drago Legac. Naša »Liburna«. S četiri samostalna ležaja sasvim je funkcionalna, ali i – zahtjevna. Poput svih nas, ljudi koji čine obitelj.

Koraljka Matković Tolja, stomatologinja koja je nakon tri desetljeća privatne prakse otišla u mirovinu, uvela nas je u priču o drvenoj, skoro deset metara dugoj »Liburni«. Mjesto našeg susreta bila je njezina lučica, ŠRK »Viktor Lenac« na Pećinama. Koraljka je vješto, nakon što smo primaknuli »Liburnu«, uskočila na nju, baš kao što se kasnije popela i do »Ribara«, sjajne metalne skulpture, nekad i s funkcijom svjetionika, koja je s vanjske pozicije lučice, zbog niza razloga, premještena unutar »žice«.

A tu je i Pajol, fantastični »beach bar« Harisa Tančice koji je pak bio idealna luka za razgovor o drvenoj »Liburni« koji smo na jedan silno sadržajan i emocionalno zanimljiv način vodili s Koraljkom Matković Tolja. Iz niza razloga. Prvotna namjera da priču o tom jedinstvenom plovilu, pratitelju riječke regate Fiumanka od prvih njezinih izdanja, uokvirimo u čisto nautičkom smislu, poremetila nam je bujica silno sugestivnih i emocijama natopljenih Koraljkinih informacija. Iako smo apsolutno privrženi razmišljanju kako su drvene barke ravnopravni članovi obitelji, Koraljka nas je svojom pričom odvela još i mnogo dalje. U sazviježđe događaja mnogo starijih od pedeset godina »Liburne«.

Razni umjetnički talenti

Kod svih se nas miksaju razni umjetnički talenti. Uostalom, brodograditelji su vam na neki način, kao i arhitekti primjerice, ljudi koji pomiruju matematičku i umjetničku inteligenciju. Ono što nam je svima zajednička crta – lijepo pjevamo. Marko je od toga izgradio i profesiju, uskoro bi velikim koncertom trebao obilježiti 15 godina profesionalne pjevačke karijere. Mi ostali pjevamo uglavnom za svoju dušu i na obiteljskim okupljanjima.

Foto: Vedran Karuza / Novi list

Kipareva kći

U priču o zadnjem stoljeću Rijeke u kojem se, kao malo gdje na svijetu, zrcale storije o ljudima i sudbinama, narodima i državnim okvirima koji su se na tom komadiću jadranske obale mijenjali filmskom brzinom.

– Ja sam vam kipareva kći. Moj je djed Rude imao klesarsku radionicu na mjestu gdje je danas Zavod za zapošljavanje, a tata Vinko je studij kiparstva završio još prije II. svjetskog rata. S druge strane, svekar Josip, tata mog supruga Darka, bio je brodograđevni inženjer. Kad se sve to spoji, jasno je da tu negdje nedaleko nas mora biti privezana i drvena barka. Ne neki tipski proizvod iz razvikanog sustava proizvodnje plovila za sport i rekreaciju, već drvena, s dušom. Od samog nastanka duboko proživljeno i doživljeno plovilo koje se – voli, pojašnjava nam Koraljka Matković Tolja.

Uronivši još dublje u »obiteljsko stablo« obitelji Tolja dolazimo do prave riznice podataka od kojih je satkana i sama Rijeka. Ponajprije, Josip Tolja je bio jedan od suosnivača i dugogodišnji direktor »Viktora Lenca«. Iako, na prvu, zbog sličnosti s prezimenom Toljanić djeluje kao da su Tolje s Krka, istina je unekoliko drukčija. Oni jesu boduli, ali s – Pašmana.

– Tolje, a na neki način to sugerira i sam zvuk prezimena, su dio obiteljskih priča sa šireg zadarskog područja. No, da se ne igramo povjesničara, reći ću vam samo to da je Nikola, djed mog supruga, nakon I. svjetskog rata s Pašmana doselio u Rijeku. Razlog dolaska bila je potraga za boljim poslom. Razlog ostanka bila je – ljubav. Ona je bila Fiumanka Bartolomea Ravalicco, podrijetlom iz Pirana, tako da je osnova razvoja naše obitelji kasnije i djece, Igora i Marka, zapravo jedna sjajna, filigranska priča o narodima i regijama koje su tkale priču o Rijeci. U duhu tolerancije, djeca naših Nikole i Brtolemee, Josip i Irenco, pohađala su različite škole. Josip je svakog jutra iz Rijeke, »preko mosta« išao u sušačku, hrvatsku gimnaziju, Irenco u riječku, na talijanskom jeziku. Svatko je naprosto u obitelji morao dobiti dio kulture i općih spoznaja o narodima koji su utjecali na njihovo životno biće. Toga se naše obitelji drže i danas, duboko poštujući različitosti koje stvaraju specifičan sklad. Bilo Rijeke, bilo naše »Liburne«, pojašnjava Koraljka.

Cijeli tekst pročitajte >>ovdje<<.

Edi Prodan

Novi kruzer mogao bi iz brodogradilišta zaploviti ravno u – rezalište!

0
Foto: gCaptain

Nezavršeni megakruzer, koji je po kapacitetu trebao biti jedan od najvećih brodova za krstarenje na svijetu, stoji u njemačkom brodogradilištu i čeka odlazak u rezalište jer stečajni upravitelji ne mogu pronaći kupca.

Donji dio trupa broda poznatog kao Global Dream II, drugog kruzera klase Global Class iz nesolventnog njemačkog brodogradilišta MV Werften na obali Baltika, bit će prodan u rezalište, izvijestio je njemački magazin za kruzing industriju An Bord, pozivajući se na riječi stečajnog upravitelja Christopha Morgena. Strojevi i veći dio opreme, koji su već bili isporučeni, moraju se prodati, rekao je Morgen na konferenciji za novinare u petak, prenosi gCaptain.

Stečajni upravitelj fokusirat će se na sestrinski brod Global Dream, koji je spreman za porinuće na doku u Wismaru u sjevernoj Njemačkoj, navodi An Bord. Brodogradilište Wismar tvrtke MV Werften prodano je pomorskoj mornaričkoj jedinici Thyssenkrupp AG sa sjedištem u Kielu, koja ondje planira graditi vojna plovila od 2024., a kao razlog navode rastuću napetost uslijed ruske invazije na Ukrajinu. Tvrtka Thyssenkrupp Marine Systems zahtijeva da dok bude dostupan do kraja 2023. godine.

Oba broda naručila je tvrtka Dream Cruises sa sjedištem u Aziji, koja je ranije ove godine propala zajedno sa svojom matičnom tvrtkom Genting Hong Kong zbog utjecaja pandemije na industriju krstarenja.

Planovi za dovršetak Global Dreama na lokaciji Wismar su propali, piše An Bord. Švedska tvrtka Stena AB, koja je željela oformiti brend za krstarenja u Aziji, bila je jedina zainteresirana strana. Međutim, tvrtka je odustala kada je bivši vlasnik Gentinga Lim Kok Thay najavio pokretanje novog brenda za krstarenja u Singapuru. Istovremeno je Kina uvela stroga ograničenja putovanja, piše njemački časopis, također navodeći napetosti u Južnom kineskom moru kao razlog odustajanja.

Global Dream mogao bi se otegliti na bilo koju lokaciju, navodi časopis. Ako se u narednim tjednima ne pronađe ozbiljan kupac, Morgen će morati pokrenuti postupak javnog nadmetanja, što će omogućiti i rezalištima da dostave svoje ponude, stoji u priopćenju. Njemački graditelj brodova za krstarenje Meyer Werft mogao bi pomoći u dovršenju Global Dreama, nakon čega bi brod bio stavljen na čekanje zbog trenutnog nedostatka kupaca, izvijestio je lo Ostsee-Zeitung ovog tjedna.

Pročitajte i: Dva njemačka brodogradilišta objavila stečaj u istom danu