Dubrovčanin Ivo Batričević u novom broju feljtona ‘Priče o moru i brodovima’ donosi zanimljivu priču o brodu Mediterranean Sky, piše Dubrovački dnevnik.
Britanska brodarska kompanija Ellerman je između dva svjetska rata imala respektabilnu flotu od preko sto trgovačkih i putničkih brodova od kojih je čak 60 stradalo u Drugom svjetskom ratu. Poslijeratna obnova flote obuhvatila je ugovor o izgradnji ukupno 100 brodova u brodogradilištu Vickers Armstrongs iz Newcastlea od čega i četiri istovjetna putničko-teretna broda sagrađena 1953.godine za liniju prema Južnoj Africi. Bili su to brodovi CITY OF PORT ELIZABETH, CITY OF DURBAN, CITY OF EXETER i CITY OF YORK.
Putničko-teretni brod CITY OF YORK je izgrađen 1953. kao posljednji iz ove serije brodova. Plovio je iz Londona prema Africi i to za gradove Las Palmas- Kanarski otoci, Cape Town- JAR, Port Elizabeth – JAR, East London – JAR, Durban – JAR. Lourenco Marques – Mozambik i Beira – Mozambik. Plovidba od Londona do Cape Towna s ticanjem navedenih luka je trajala 15 dana. Godine 1971. je prodan grčkoj brodarskoj kompaniji Karageorgis Lines, koja ga je preuredila kao trajekt (ro- ro putnički) s prihvatom 800 putnika i 470 automobila na pruzi Patras, Brindisi, Ancona i natrag. Daju mu ime MEDITERRANEAN SKY i sada ima 16533 BRT-a.
Koncem 1987.godine nakratko odlazi u Argentinu gdje pod novim imenom SITERRANEAN SKY plovi godinu dana iz luke Ushuaia u Argentini prema Antarktiku. Ponovo se vraća u Sredozemlje pod starim imenom MEDITERRANEAN SKY i nastavlja ploviti na istoj liniji. Zanimljivo je da 1995. sudjeluje kao transportni vojni brod u američkim invazijama prvo u Somaliji, a potom i na Haitiju. Sljedeće godine je ponovo u Jadranu između Patrasa i Barija, ali je već koncem 1996. raspremljen, prvo u Patrasu, a od 1999. u zaljevu Eleusis ispred Pireja. Kada je 2002. brodu zbog naglog prodora mora zaprijetilo potapanje, posada ga je namjerno nasukala na plićak uz samu obalu gdje se i danas u doista žalosnom stanju još uvijek nalazi. Pola broda je bokom u moru, a pola je na površini.
MEDITERRANEAN SKY je ukupno 11 puta kao kruzer uplovio u grušku luku, prvi put 6. listopada 1985. u 8:00 da bi sa 661 putnikom otplovio u 17:00 u pravcu Krfa. Sljedeće godine ne dolazi, a 1987. dva puta i to 28. svibnja i 9. listopada kada odlazi prema Anconi. U 1988. godini uplovljava ukupno 3 puta a 1989. pet puta. Nažalost, 13. listopada 1989. posljednji put podiže sidro i ovamo se više nikada ne vraća. Tako je i ovaj brod, član četvorke doista zanimljive sudbine, u svoje brojne plovidbe uključio i Dubrovnik kao svoju nezaobilaznu luku.
MEDITERRANEAN SKY je 2017. godine posjetila poznata udruga sprej grafita iz Berlina imena “1UP“. Na njegovom su boku nacrtali svoj logo koji se i danas može vidjeti iz satelita na Google Earthu.
Bitka kod Lepanta, kada su se pomorske snage Svete lige sukobile s Osmanskim Carstvom, dogodila se sedmog listopada 1571. godine i završila velikom kršćanskom pobjedom. U bitci je zauvijek skršena osmanska premoć na Sredozemnom moru te spriječen napad na Europu s juga, piše Povijest.hr.
Ovaj okršaj ujedno je bila i posljednja velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovale galije. Naime, u to doba pomorski se rat vodio pomoću velikih galija s velikim brojem veslača i s ukrcanim naoružanim vojnicima. Kad bi se galije zabile jedna u drugu vojnici bi prelazili na neprijateljski brod i borili se prsa o prsa.
Neposredan povod za bitku bilo je osmansko osvajanje posljednjeg mletačkog uporišta u istočnom Sredozemlju – Famagusta u kolovozu iste godine. Uvidjevši opasnost od prodora Osmanlija s juga dotadašnji rivali – Španjolska, Papinska Država, Venecija, Genova i Malta sklopile su savez tzv. Svetu ligu na poticaj pape Pia V. Liga je opremila veliku flotu od 206 galija i 22 jedrenjaka s oko 28.000 vojnika, 43.000 veslača i 13.000 mornara. Flotom je zapovijedao Don Juan od Austrije, nezakoniti sin cara Karla V. i polubrat španjolskog kralja Filipa II.
Uvidjevši opasnost sultan Selim II. zapovijedio je svom velikom admiralu Ali-paši da pomakne flotu do utvrđene lepantske luke. Osmanska flota brojila je oko 220 galija i 80 drugih brodovlja s 25.000 vojnika te desecima tisuća mornara i veslača – robova.
Do same bitke došlo je u zaljevu Patras na zapadnoj obali Grčke.U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bili mletačke galije. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga te preostale mletačke galije i papinski brodovi. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Doriom. Nasuprot njima, Osmanlije je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali (odmetnuti Talijan iz Kalabrije).
Bitka je trajala nekoliko sati, a završila je premoćnom pobjedom Svete lige. Tijekom borbi ubijen je Ali-paša kojem je glava nabijena na kolac i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Ovime je potpuno pao moral osmanskih snaga koje su se dale u bijeg. Manje od 10.000 Osmanlija preživjelo je bitku, a izgubili su i 180 galija, s druge strane Liga je izgubila 7.000 ljudi i 12 galija. Kršćani su pobjedili prvenstveno zahvaljujući svojim topovima i arkebuzama, dok su Osmanlije još uvijek koristile luk i stijele.
U bitci je sudjelovalo i šest hrvatskih galija s Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira i Hvara. Pored toga bile su i jedna galija iz Kopra i jedna iz Kotora. Jedna galija iz Zadra je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.
Video koji je objavila američka mornarica prikazuje potapanje ratnog broda tijekom nedavne vježbe u kojoj su sudjelovale američka mornarica i marinci. Zajedničkim snagama potopili su umirovljeni USS Ingraham, gađajući ga sa svih strana, ali hitac iz podmorja doslovno je razbio brod u komadiće, javlja The Maritime Post.
Vježba LSE 21 održavala se uživo i virtualno u 17 vremenskih zona. U sklopu vježbe primijenili su se i evaluirali koncepti ratovanja koji će definirati kako će mornarica i marinci ubuduće odgovarati na krize, boriti se i pobjeđivati u sukobima.
Vježba je uključivala i SINKEX (eng. sinking exercise), vježbu potapanja broda. SINKEX je u osnovi pružio okruženje za testiranje novih tehnologija te onih u razvoju koje služe za povezivanje, lociranje, identificiranje, ciljanje i uništavanje neprijateljskih prijetnji u svim domenama. Vježba je kulminirala demonstracijom projektila u neposrednoj blizini mete – fregate USS Ingraham.
Kako je izgledalo potapanje ratnog broda USS Ingraham pogledajte u videu kojeg donosimo.
Zbog globalne potrebe za smanjenjem emisije stakleničkih plinova, diljem svijeta traže se visoko tehnološka rješenja za prijevoz putnika, koja neće zagađivati okoliš, a koja će ujedno imati niske troškove održavanja. Jedno takvo rješenje osmislila je start up kompanija iz Bostona, koja je već u procesu klasifikacije svog neobičnog proizvoda. Svoj izum nazvali su – Morski zmaj; piše Morski.hr
Ovo plovilo budućnosti spoj je hidroglisera, aviona i broda. Razvila ga je bostonska start up tvrtka Regent Craft, koristeći koncepcijska rješenja ruskih i njemačkih inženjera iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Iz tvrtke su izvijestili javnost kako je upravo dovršena prva faza procjene rizika nove tehnologije pri Verifikacijskom uredu za pomorsku tehnologiju. Cilj je klasificirati plovilo koje kombinira dizajn aviona i hidroglisera, a u suštini je brod koji bi trebao prevoziti najviše 12 putnika.
Iz start up tvrtke očekuju da će cjelokupan proces odobrenja nove vrste komercijalnog plovila biti odobren već iduće godine, nakon čega mogu krenuti u serijsku proizvodnju.
Morski zmaj uključuje najnovija tehnološka dostignuća u pomorskom i zračnom prometu te će omogućiti brz, jeftin i održiv prijevoz putnika između obalnih gradova. Plovit će nekoliko metara iznad morske površine što će mu dati veću brzinu od klasičnih glisera, uz niske operativne troškove. Pogon će mu davati baterija uz maksimalan domet od 290 kilometara pri brzini od nevjerojatnih 300 km/h.
Za Morskog zmaja već je zainteresirana britanska kompanija Brittany Ferry, koja plovi preko la Manchea.
Cijepljenje protiv COVID-19, za pomorce u međunarodnoj plovidbi uskoro bi moglo postati obavezno, ukoliko žele zadržati svoja radna mjesta, javlja Novi list.
O tome se već neko vrijeme nagađalo u pomorskim krugovima, no jučer je stigla vijest da je Stena, jedan od najvećih i najpoznatijih svjetskih brodara, odlučila za svoje pomorce uvesti obavezu cijepljenja protiv COVID-19.
Iz kompanije su obavijestili svoje zaposlenike i posrednike u zapošljavanju pomoraca putem kojih ukrcavaju pomorce na svoje brodove, da se svi sadašnji pomorci kompanije moraju cijepiti objema dozama cjepivado kraja siječnja iduće godine, dok svi novi pomorci koji se žele zaposliti na toj kompaniji, moraju biti cijepljeni objema dozama cjepiva (ili jednom dozom ako je riječ o cjepivu Johnson&Johnson) najkasnije do 15. studenog ove godine.
Vijest je potvrdio Mario Zorović, predsjednik Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca, ujedno i direktor agencije Zorović Maritime Services, čijim posredstvom na brodovima Stena-e plovi oko 150 časnika, mahom iz Hrvatske. Zorović ističe da je ovakva odluka neke od velikih kompanija bila očekivana i praktički samo pitanje dana i da se očekuje da slične odluke donesu i drugi brodari.
Lančana reakcija
U CROSMA-i očekujemo da će uskoro i drugi brodari donijeti odluke o obaveznom cijepljenju pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Zbog toga želimo na vrijeme upozoriti sve pomorce koji su zaposleni putem posrednika, ali i one koji su direktno zaposleni kod brodara, kako bi na vrijeme mogli reagirati. Iz svog iskustva od gotovo 30 godina u pomorskoj industriji mogu reći da će, sad kad je jedna od velikih kompanija donijela takvu odluku, njezin primjer vrlo brzo slijediti i druge. Očekujemo da će dosadašnja preporuka da se pomorci cijepe protiv COVID-a vrlo brzo prijeći u obavezu, pri čemu postoji ozbiljna mogućnost da oni necijepljeni ostanu bez posla, kaže Zorović, dodajući da će posrednici udruženi u CROSMA-u o svemu obavještavati sve pomorce koji su zaposleni njihovim posredstvom.
Prema podacima CROSMA-e, od oko 17 tisuća hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, od kojih čak 77 posto čine časnici na brodovima, protiv COVID-19 cijepljeno je njih tek nešto više od 50 posto. Zorović očekuje da će se taj broj povećati, upravo stoga što će kompanije od pomoraca tražiti obavezno cijepljenje protiv COVID-a kao što je to do sad, primjerice, bio slučaj sa cijepljenjem protiv žute groznice koje je praktički obavezno na svim kompanijama za ukrcaj na brodove u međunarodnoj plovidbi.
U prvom redu očekujemo da će obavezno cijepljenje biti uvedeno za posade kruzera, kao i drugih putničkih brodova, jer su njihovi pomorci u stalnom kontaktu s putnicima, ali vjerujemo da će uskoro to postati obaveza na gotovo svim kompanijama. Vidimo da i neke tvrtke i službe na kopnu, poput zdravstva, uvode obavezu cijepljenja, pa je ovo samo nastavak onoga što smo već predviđali i očekivali, kaže Zorović, dodajući da čak ni obavezno cijepljenje neće značiti izbjegavanje karantene za pomorce pri iskrcaju i ukrcaju u nekim zemljama.
Karantena i za cijepljene
Nažalost, čak ni cijepljeni pomorci neće moći izbjeći karantenu prilikom odlaska na brod ili iskrcaja, jer svaka država praktički vodi svoju epidemiološku politiku, kaže Zorović.
Na vijest o uvođenju obaveznog cijepljenja za pomorce Stene reagirao je i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, kojeg je Novi list upitao kakav je o tome stav Sindikata i Međunardone federacije transportnih radnika(ITF), krovne organizacije koja okuplja milijune pomoraca i transportnih radnika u svijetu.
Na mala vrata ta je obaveza na nekim kompanijama već uvedena. Posebno kad je riječ o kruzerima, čiji se članovi posade moraju cijepiti ili kući, prije ukrcaja, ili po dolasku na brod. Konkretan stav o tome ne mogu dati, jer ne mogu nikome reći da se cijepi ili ne, ako će to rezultirati gubitkom radnog mjesta za tu osobu. Smatram da nije u redu da kompanije samostalno donose takve odluke, već bi trebalo biti regulirano na razini Svjetske pomorske organizacije. Uvođenje obaveze cijepljenja od strane brodara bit će i jedna od glavnih tema na sastanku Izvršnog odbora ITF-a za dva tjedna, nakon čega će se ITF očitovati o ovoj problematici, iako smatram da će, potraje li pandemija, cijepljenje protiv COVID-19 postati jedno od obaveznih u takozvanoj »žutoj knjižici« cijepljenja koju svaki pomorac ima, kaže Melvan.
Jadrolinija zasad ne namjerava uvesti obavezu cijepljenja
Hoće li i nacionalni putnički brodar, Jadrolinija, uvesti obavezu cijepljenja za svoje pomorce, Novi list upitao je predsjednika uprave Davida Soptu, koji kaže da zasad takva obaveza nije planirana.
Razmatrali smo sve opcije u svrhu zaštite naših pomoraca i putnika od zaraze, pa tako i obavezno cijepljenje, ali u ovom trenutku ne planiramo uvođenje obaveze cijepljenja. Jadrolinija ima vrlo dobre rezultate u prevenciji širenja zaraze sa svim mjerama koje provodimo na brodovima, a osim toga, smjene naših pomoraca su u hrvatskim lukama, što je znatno jednostavnije nego u međunarodnoj plovidbi, no svakako ćemo pratiti situaciju oko pandemije i donositi odgovarajuće mjere u budućnosti, kaže Sopta.
S druge strane, upravo danas smo objavili vijest kako Tankerska plovidba razmatra uvođenje obaveznih COVID-putovnica, no zasad ne i obvezu cijepljenja. Mario Pavić, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe, otkrio je kako bi COVID-putovnice mogle biti obavezne za ukrcaj na brod od početka iduće godine.
Razmatramo odluku da od nove godine ukrcavamo samo one koji su cijepljeni ili su preboljeli bolest, odnosno one koji imaju COVID-putovnicu. Naime, većina kompanija u potpunosti zabranjuje izlazak u lukama što nije nimalo popularna mjera, ali trenutačno je to jedini način da se spriječi zaraza. Svijet pokušava ostvariti suživot s koronavirusom, a cjepivo je preduvjet toga. Neke brodarske kompanije takav uvjet već su donijele, zaključuje Pavić.
Hoće li i domaće kompanije slijediti primjer svojih stranih kolega, ostaje tek vidjeti.
Jak vjetar, valovi i nevrijeme nisu nepoznanica pomorcima, pa ni mladom Đorđiju Darmanoviću, drugom časniku palube iz Crne Gore, koji ipak nije ni sanjao da će u jednoj baš takvoj noći biti dio velike akcije u kojoj je spašeno 67 migranata, javlja Portal RTCG.
Sa samo pet godina pomorskog staža, dvadesettrogodišnji Baranin rekao je za Portal RTCG da je uvijek spreman u sličnim situacijama postupiti baš onako kako ga obavezuju moral, dostojanstvo i poziv koji je odabrao.
Posada grčkog bulk carriera SAINT VASSILIOS, na kojem je Đorđije drugi časnik palube, u noći između nedjelje i ponedjeljka u Egejskom moru spasila je 67 migranata.
Migranti su bili na malom brodu kada ih je zadesilo jako nevrijeme, ali su uspjeli uputiti signal za pomoć. Kako kaže Đorđije, na brodu su u nedjelju, 3. listopada, oko 22 sata primili signal za pomoć od obalne stanice Helenik.
Oko jedrenjaka kružili 17 puta, akcija trajala skoro sedam sati
Obaviješteni su da se u blizini njihove pozicije, na devet nautičkih milja nalazi brodić, koji je poslao signal da je u opasnosti.
Pitali su nas jesmo li dovoljno blizu, odnosno za koliko vremena možemo stići do broda. U tom trenutku sam bio na mostu broda i pozvao sam kapetana kako bi se konzultirao sa njim oko događaja. Nakon što sam upoznao kapetana, on je došao na most i tada smo utvrdili da se brodić nalazi na udaljenosti od devet nautičkih milja. Kapetan je o tome obavijestio obalnu stanicu Helenik, priča Đorđije detalje iz noći koju sigurno neće nikada zaboraviti.
Brzo nakon toga krenuli su kaže u akciju potrage i spašavanja.
Foto: Privatna arhiva / RTCG
Nakon sat vremena uočili smo na pučini jedrenjak u veoma lošem stanju i vidjeli na njemu četiri osobe, koje su mahale lampama. Vremenski uvjeti su bili veoma loši, zbog jakog vjetra i valova. U toku spašavanja 17 puta smo kružili oko jedrenjaka, a akcija je trajala punih sedam sati. Akcija je bila napeta i zahtjevna i za sve članove posade koji imaju mnogo više radnog iskustva u pomorstvu, navodi Đorđije.
Kaže da su nakon mnogo teških i zahtjevnih manevara i oko četiri sata kasnije uspjeli privezati mali jedrenjak za brod.
Tada smo utvrdili da se na tom jedrenjaku nalazi ukupno 67 migranata. Kada smo ih konačno ukrcali na brod i osigurali im hranu i piće i provjerili smo da li je nekome potrebna medicinska pomoć, dobili smo uputstvo na koji način da izvršimo primporedaju migranata nadležnim vlastima, ističe Đorđije.
Ponosan je na posadu broda i zajedničke napore koje su uložili i kaže da je spašavanje 67 ljudi zasluga kompletne posade broda, predvođene kapetanom.
Ja sam pomorac već pet godina i usprkos ne tako dugom stažu, spreman sam da uvijek u ovakvim situacijama na isti način postupim, na što me obavezuje i moral, dostojanstvo, a i poziv kojim se sa ljubavlju od početka bavim, poručuje Đorđije u izjavi za Portal RTCG.
Nakon akcije, kako ističe, dobili su pohvale od Coast guarda Grčke koji im je čestitao na nesebičnoj i uspješnoj akciji, poslije koje su migranti predani grčkim vlastima.
U najnovijem izdanju emisije Pomorska večer, koja se emitirala u ponedjeljak, 4. listopada, iz splitskog studija HRT Radia, jedna od tema bila je i popis stanovništva.
Vedrana Dedić, dugogodišnja urednica Radio Splita, postavila je glavnom koordinatoru za popis stanovništva Damiru Plesacu pitanje od velike važnosti za pomorce: Što učiniti ako se za vrijeme popisa osoba nalazi na brodu?
Neke osobe rade i već su mjesecima van zemlje. Najbolji primjer za to su pomorci, koji su vrlo često na stranim kompanijama ili su na otvorenom moru gdje možda nemaju pristup Internetu.
Premda je rok do kada se moglo obaviti samopopisivanje već prošao, postoji šansa da neki pomorci nisu ulogirani u sustav e-Građani te zbog toga nisu mogli obaviti samopopisivanje. Možda žive sami ili nemaju bliže članove obitelji koji bi ih mogli popisati, a kad popisivači dođu, postoji velika šansa neće biti na adresi prebivališta.
Rok za popisivanje će isteći, a postavlja se pitanje kakve su odredbe i koje su eventualne kazne, jer osobe koje su na ovakav način spriječene sudjelovati u popisivanju nisu odgovorne za takvo što, upitala je Vedrana Dedić glavnog koordinatora za popis stanovništva Damira Plesaca.
Dobro, nećemo spominjati neke kazne i plašiti naše građane. Međutim, jasno je da postoje iznimni slučajevi koji će se teško moći popisati, premda smo dali dvije mogućnosti, rekao je Plesac.
Ono što bih ja preporučio je da možda telefonski kontaktiraju susjeda ili osobu koja im je bliska te da im daju osnovne podatke poput imena, prezimena, oiba, datuma rođenja te mjesta boravka, nadajući se da će susjed ili neka bliža osoba odgovoriti na ostala pitanja, savjetovao je gospodin Plesac.
To su rijetke situacije i jednostavno postoje granični slučajevi. To je jedino što možemo preporučiti, ako nikako drugačije nije moguće, zaključio je Damir Plesac.
Odgovor je ostao u zraku, a pitanje je kako će to uopće biti moguće jer uvijek će postojati oni koji se jednostavno neće moći popisati. Ostaje tek obećanje da se neće ići s rigidnim kaznama, no to ćemo tek vidjeti.
Na youtube kanalu SEAFARING MATTERS kojeg su osmislili kapetani Isaias i Eli, izašla je prva epizoda serijala o značajnosti pomoraca.
‘‘Ovi neopjevani heroji previše su sramežljivi da bi iskazali svoje osjećaje. Stoga smo stvorili ovaj kanal kako bi im dali glas i nahranili ih informacijama izvan njihovog osamljenog okruženja. Mi koji smo ovo stvorili i sami smo pomorci pa poznajemo osjećaj.” – napisali su u objavi.
Curenje podvodnog naftovoda nešto manje od 10 kilometara od obale Huntington Beacha, južno od luka Los Angeles i Long Beach, prouzročilo je izlijevanje gotovo 500 tisuća litara, odnosno oko 3 tisuće barela nafte u ocean, javlja Splash247.
Postoji mogućnost da se zbog ove ekološke katastrofe produlji već ionako predugo vrijeme čekanja za brodove koji se gomilaju pred ovim najvećim američkim lukama. Naftovod je u vlasništvu naftne kompanije Amplify Energy sa sjedištem u Houstonu, a povezan je s offshore platformom Elly u Beta polju. Zatvoren je na oba kraja i u njemu više nema nafte.
Kako piše FleetMon, američka Obalna straža postavila je brane kako bi se spriječilo širenje naftne mrlje, a u akciji čišćenja sudjelovalo je 14 plovila.
Izvršni direktor kompanije Amplify Energy Martyn Willsher na konferenciji za novinare u ponedjeljak izjavio je kako je kompanija sve bliže određivanju “izvora i uzroka” incidenta. Rekao je kako postoji mogućnost da je incident uzrokovan brodskim sidrom koje je zapelo za naftovod, piše gCaptain.
U zaljevu San Pedro nalaze se najprometniji kontejnerski lučki kompleksi u Sjedinjenim Državama, a ove godine prometniji su nego ikad. Prema The Maritime Executive, potražnja naglo je skočila tijekom pandemije, a red kontejnerskih brodova koji čekaju pred Long Beachom dosegao je epske razmjere. Lučki kompleks više je puta rušio vlastite rekorde zagušenja, a posljednjih tjedana velik broj plovila čekalo je red na ulazak u luke.
Kako danas javlja Splash247, istragom američke Obalne straže, koja je provedena 5. listopada, utvrđeno je da je dio naftovoda “bočno pomaknut” za više od 30 metara. Nafta je curila kroz pukotinu veličine 33cm za koji je obalna straža rekla da nije mogla nastati “prirodnim trošenjem” materijala.
Ronioci su pregledali pukotinu i potvrdili da je curenje nafte u potpunosti prestalo. Točan uzrok nesreće i dalje nije potvrđen, piše The Maritime Executive.
“Ne mogu spekulirati o uzroku nesreće. Provest će se istraga. Očigledno je da je naftovod pomaknut. Radi se o čeličnom naftovodu promjera većeg od 40cm, debljine pola inča te je prekriven s gotovo 3cm betona. Nije baš uobičajeno da se sam od sebe pomakne za više od 30 metara”, rekao je Willsher, a prenosi gCaptain.
Naftna mrlja sigurno je utjecala na divlje životinje, no do sad je zabilježen relativno malen broj slučajeva pomora. Na nekoliko lokalnih plaža i jednom močvarnom području primijećen je pomor ribe, a volonteri su spasili i nekoliko ptica.
Proces umirovljenja predstavlja nezaobilazni životni događaj u trećoj životnoj dobi svakog čovjeka. To je jednostavno i proces prilagodbe u kojem se ljudi susreću sa promjenom životnog ritma, pojavom zdravstvenih problema, nerijetko gubitkom bračnog partnera i odlaskom djece te vrlo čestim osjećajem usamljenosti.
Zanimljivo istraživanje o životu pomoraca nakon odlaska u zasluženu mirovinu proveo je diplomant Pomorskog fakulteta u Splitu Ivan Duje Bakota u svom diplomskom radu pod nazivom “Izazovi treće životne dobi kod pomoraca“.
Pomorska industrija spada u jednu od najvećih svjetskih industrija, a zapošljava znatan broj pomoraca. Ovakva vrsta zanimanja desetljećima privlači ljude koji istodobno žele raditi i putovati po svijetu zbog širokih mogućnosti razvoja karijere i osiguranja financijske stabilnosti. Uz privlačnosti i dobro plaćen posao, nažalost mnogi pomorci susreću se i s onom drugom stranom medalje ovog zanimanja. Prije svega odvojenost od obitelji, konstantni pritisak kompanije za što većom zaradom te narušenost zdravstvenog stanja može se negativno reflektirati na život pomorca.
Cilj rada bio je vidjeti, putem pilot istraživanja, razlikuju li se pomorci kao umirovljenici od ostalih umirovljenika i razlikuju li se pomorci međusobno s obzirom na duljinu radnog staža na brodu, imaju li veće poteškoće u prilagodbi odnosno postoji li razlika u društvenom sudjelovanju, osjećaju autonomije, obavljanju svakodnevnih aktivnosti, intimnosti i osjetilnim sposobnostima te bojaznosti od umiranja i smrti.
Rezultati istraživanja
Izvor: Ivan Duje Bakota
Od ukupno 100 % umirovljenih pomoraca njih 70,21 % su mlađi od 65 godina, dok je ostalih umirovljenika u toj kategoriji bilo 68,42 %. U kategoriji 65 do 75 godina života nalazi se 25,53 % umirovljenih pomoraca i 21,05 % ostalih umirovljenika. U dobnoj skupinio od 76 i više godina života bilo je 4,26 % umirovljenika pomoraca te 10,53 % ostalih umirovljenika.
Izvor: Ivan Duje Bakota
Iz grafičkog prikaza vidi se da od ukupnog broja umirovljenih pomoraca 31,91 % njih ima završenu srednju stručnu spremu u odnosu na 56,14 % ostalih umirovljenika. Nadalje, 48,94 % umirovljenih pomoraca ima višu stručnu spremu dok svega 24,56 % ostalih umirovljenika ima isti stupanj obrazovanja. Svega 19,15 % umirovljenih pomoraca ima završenu visoku stručnu spremu za razliku od 17,54 % ostalih umirovljenika.
Izvor: Ivan Duje Bakota
Od ukupno 100 % da je 91,23 % ostalih umirovljenika i 78,72 % umirovljenih pomoraca oženjeno. Samo 10,64 % umirovljenih pomoraca (47) i 1,75 % ostalih umirovljenika (57) su samci. Po podatcima o prekidu braka 6,38 % umirovljenih pomoraca je razvedeno u odnosu na 3,51% ostalih umirovljenika. U izvanbračnoj zajednici živi 2,13 % umirovljenih pomoraca i 1,75 % ostalih umirovljenika. Istim prethodnim postotkom umirovljeni pomorci (2,13 %) i ostali umirovljenici su udovci. (1,75 % )
Izvor: Ivan Duje Bakota
Od ukupno 100 %, 98,25 % ostalih umirovljenika imaju svoju djecu u usporedbi s 82,98 % umirovljenih pomoraca koji imaju djecu.
Pokazalo se da 71,43 % ostalih umirovljenika u kontaktu je sa svojom djecom svaki dan. S obzirom na specifičnost radnih uvjeta na brodu, 46,15 % umirovljenih pomoraca svakodnevno ima kontakt sa svojom djecom. Nadalje, 43,59 % umirovljenih pomoraca imaju kontakt 2-3 puta tjedno sa djecom, a 19,64 % ostalih umirovljenika su također u kontaktu sa svojom djecom u navedenom periodu od 2-3 puta tjedno. Jedanput mjesečno 7,69% umirovljenih pomoraca ima kontakt sa svojom djecom za razliku od 8,93 % ostalih umirovljenika. Manje od 1 put mjesečno kontak sa djecom ima 2,56 % umirovljenih pomoraca.
Izvor: Ivan Duje Bakota
Po pitanju primanja mirovine 55,32 % umirovljenih pomoraca prima starosnu mirovinu za razliku od 19,30 % ostalih umirovljenika. Prijevremenu starosnu mirovinu prima 31,91 % umirovljenih pomoraca i 8,77 % ostalih umirovljenika. Obiteljsku mirovinu prima 10,64 % umirovljenih pomoraca i 3,51 % ostalih umirovljenika dok invalidsku mirovinu prima 2,13 % umirovljenih pomoraca i 68,42% ostalih umirovljenika.
Izvor: Ivan Duje Bakota
Iz priloženog se vidi da je 46,81 % umirovljenih pomoraca provelo 30 i više godina na moru. Između 21 i 30 godina na moru je provelo 25,53 % umirovljenih pomoraca. U vremenskom razdoblju od 11 do 20 godina 14,89 % umirovljenih pomoraca provelo je na moru. Do 10 godina plovidbe ima 12,77 % pomoraca. Po vrstama brodova na kojima su ispitanici iz skupine umirovljenih pomoraca proveli svoj radni staž čine brodovi za prijevoz kombiniranog tereta (21,43 %) i tankeri za prijevoz plina (17,86 %). Od ostalih vrsta brodova, spominju se brodovi posebne namjene (10,71 %) i brodovi za prijevoz kontejnera (10,71 %).
Zaključak
Nakon obrađenih rezultata može se zaključiti kako ne postoji statistički značajna razlika između umirovljenih pomoraca i ostalih umirovljenika. Umirovljeni pomorci i ostali umirovljenici imaju jednaku percepciju osjetilnih sposobnosti, osjećaja autonomije, prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti, bojazni od umiranja i smrti, društvenog sudjelovanja te intimnosti, neovisno o potpuno različitim zanimanjima koja su značila i različit životni stil kod ove dvije skupine.
Očekivani rezultati bi bili da više godina plovidbe prate i veći problemi sa osjetilima zbog same prirode posla, ali u uzorku ovog istraživanja to nije tako. Jedan od mogućih zaključaka bi mogao biti kako pomorce koji su na početku svoje karijere još uvijek drži motivacija, radni entuzijazam, dok pomorci koji su pri kraju svoje pomorske karijere izgledno pronašli načine nošenja sa stresorima te mirnije podnose ono što im život donosi, a što nije karakteristika ljudi srednje životne dobi.
Odgovori na pitanje o smrti pokazuju se zanimljivima. Postoji statistički značajna razlika u odgovorima između promatranih skupina, a skupina koja svojim odgovorima odskače od ostatka uzorka je skupina koja je 30 i više godina plovila. Umirovljeni pomorci preko 30 godina plovidbe u skupini 4 imaju prosječno niži odgovor na pitanje o strahu od smrti odnosno ispitanici iz ove skupine manje se boje smrti od svojih kolega koji su plovili manje od 30 godina.
Konkretno, pomorci preko 30 godina plovidbe prihvatili su „kruh sa sedam kora“, shvatili prolaznost života te izbjegli osjećaj tuge i očajavanja zbog dolaska skore smrti. Zato oni ne očajavaju niti se boje smrti već vide svoja djela u svojim nadolazećim naraštajima.
Premda pomorci imaju specifične radne uvjete, društveno su izolirani tijekom plovidbe, izloženi su mnogo većem broju stresora od ostalih zaposlenika na kopnu, pomorci umirovljenici se statistički značajno ne razlikuju od ostalih umirovljenika ni po jednom mjerenom parametru.
