O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 408

MV RENA: 10 godina od jedne od većih pomorskih katastrofa

0
Foto: gCaptain

Kontejnerski brod MV RENA putovao je brzinom od 17 čvorova kada se 5. listopada 2011. godine nasukao na grebenu Astrolabe kod obale Novog Zelanda, tijekom putovanja od Napiera do luke Tauranga, piše gCaptain.

U to vrijeme brod je prevozio preko 1 300 kontejnera i 1 733 tone goriva. Bila je to najveća pomorska katastrofa u zemlji, za koju su bile potrebne godine čišćenja.

Foto: gCaptain

Istražitelji su na kraju ustanovili da se nesreća dogodila zbog toga što zapovjednik i posada nisu slijedili odgovarajući plan putovanja, niti su na ispravan način obavljali dužnosti vezane uz navigaciju i nadzor plovila. Upravitelj broda također nije ispravno provodio nadzor nad sustavom za upravljanje sigurnošću plovila. U nesreći je izliveno oko 200 tona mazuta, a znatna količina kontejnera je izgubljena.

Foto: gCaptain
Foto: gCaptain

Nakon nesreće, kontejneri koji su ostali na plovilu postupno su se uklanjali. Naknadno je utvrđeno da su neki kontejneri sadržavali opasni teret koji nije bio prijavljen.

Uslijed lošeg vremena i velikih valova, trup broda MV RENA se u jutarnjim satima 8. siječnja 2012. godine prepolovio. U tom trenutku još 830 kontejnera nalazilo se na brodu, a njih otprilike 200-300 izgubljeno je u moru nakon što se trup plovila prepolovio.

Zapovjednik i drugi časnik osuđeni su 25. svibnja 2012. godine na sedam mjeseci zatvora zbog nesreće. Međutim, pušteni su na slobodu nakon što su odradili polovicu predviđene zatvorske kazne.

Dana 1. listopada 2012. godine sud je odlučio da kompanija Daina Shipping Company, u čijem se vlasništvu nalazio brod MV RENA, mora isplatiti oko 22 milijuna američkih dolara kako bi se podmirilo niz potraživanja od vlade i nekoliko javnih tijela.

Uklanjanje olupine nastavljeno je iako je velik dio krhotina ostao na mjestu nesreće nekoliko godina. Sud na Novom Zelandu 2016. godine donio je odluku da ostatak olupine MV RENA može ostati na tom mjestu, ali da kompanija mora platiti tekuće troškove.

Australija zabranila bulk carrieru pristajanje u luke zbog kršenja prava pomoraca

0
Foto: Marine Traffic

Australian Maritime Safety Authority (AMSA) zabranila je bulk carrieru WESTERN CALLAO pod zastavom Singapura pristajanje u australske luke na šest mjeseci nakon opetovanih prekršaja upravitelja broda, kompanije Bright Star Shipmanagement, javlja Splash247.

AMSA je provela inspekciju na brodu u Port Adelaideu u Južnoj Australiji 6. rujna 2021. godine, nakon pritužbe u vezi s potplaćivanjem pomoraca i problema s repatrijacijom.

Inspekcijom je utvrđeno da uvjeti ugovora koji su sklopljeni s 13 pomoraca na brodu nisu ispunjeni, odnosno da kompanija pomorcima duguje ukupno otprilike 29 000 američkih dolara. AMSA je također pronašla dokaze da su pomorci bili na brodu više od 12 mjeseci, unatoč stalnim obećanjima o repatrijaciji nakon isteka njihovih prvotnih ugovora u trajanju od 9 mjeseci.

Brod je zadržan zbog višestrukih kršenja Konvencije o radu pomoraca (MLC), a kompaniji je naloženo da plati nepodmirene plaće. Plovilu je kasnije dopušteno da se premjesti u Brisbane kako bi se izvršila smjena posade, a nakon što su posadi isplaćene plaće, AMSA je dopustila isplovljavanje. Brod je na putu za Indoneziju i neće se moći vratiti u australske luke šest mjeseci.

Michael Drake, izvršni direktor operacija AMSA-e, rekao je da ovo nije prvi put da je kompanija Bright Star Shipmanagement uhvaćena u kršenju Konvencije.

U srpnju 2020. AMSA je provela inspekciju na plovilu WESTERN CALLAO u Port Kembli u NSW-u, kada je utvrđeno da je osam pomorca bilo na brodu više od 11 mjeseci, rekao je Drake.

Također je dokazano da je da je na još jednom brodu iste kompanije, FURNESS SOUTHERN CROSS, 10 pomoraca provelo više od 14 mjeseci. Ovo je treći brod ove godine kojemu smo zabranili pristajanje zbog ozbiljnih i sramotnih kršenja Konvencije o radu pomoraca, zaključio je Drake.

Aron Baretić – ABe: U iščekivanju …

0
Foto: Unsplash

Odgovorno tvrdim da je prosječni pomorac, neovisno o zvanju, nacionalnosti, vjerskoj, političkoj ili spolnoj pripadnosti tj. određenosti, doveo gotovo do savršenstva dvije naizgled banalne i nevažne discipline.

Prva je čekanje, a druga razmišljanje.

Možete se vi smijati koliko vas volja, ali to su nepobitne činjenice.

Uopćeno govoreći, svi mi uvijek nešto čekamo. A ja sam osobnog uvjerenja da je život sastavljen od gotovo neprekinutih čekanja, uz pokoji rijetki trenutak između.

Smatrate li da je čekanje jednostavno? Bili vi najstrpljivija ili krajnje nestrpljiva osoba, čekanje može biti, i često je, uzrok golemog stresa. A stres je, kao što znamo, tihi ubojica. Taj se neprimijećeno prikrada i strpljivo čeka. Njemu se ne žuri dok mi nestrpljivo žurimo i puštamo mu da nas polako ubija.

Svakome je prvo zaposlenje nešto novo i na što većina nas nije u potpunosti pripremljena. Prvi ukrcaj u životu najčešće je mladoj osobi prvi put u životu da će se odvojiti od obitelji, života kakav poznaje i sigurnosti koje mu pružaju. Ne bih rekao da je imalo slično sjesti na autobus i odvesti se na posao, u usporedbi s odlaskom avionom na (moguće) drugi kraj svijeta.

I nije sama udaljenost toliko presudna. Bitnije je to što su i prvi i svaki sljedeći ukrcaj, od odlaska do povratka, put u neizvjesnost. Moj susjed, momak od cca. dvadeset i pet godina, išao je na svoj prvi ukrcaj kao Kadet sam iz Rijeke u Shanghai. Sreo sam njegovu mamu taj dan kad je putovao. Bila je na rubu histerije od straha i brige.

Dakle, čekaš taj prvi, kao i sve sljedeće ukrcaje, s pozitivnim ili negativnim nestrpljenjem. Ostao/la bi doma još koji dan, pa i tjedan. Ali vrijeme te pritišće zbog obaveznih dana plovidbe u tekućoj godini, bankovni račun se stanjuje, imaš planove, imaš i informaciju da je dotični brod po Europi pa nećeš morati dugo letjeti. Ili bi ti odgovaralo ipak, ako bi uspjelo, mijenjati njega/nju na tom brodu jer je ekipa odlična.

U svakom trenutku smo spremni, a nikada nismo spremni za odlazak.

Konačno krećeš, čekaš prijevoz do zračne luke i razmišljaš hoćeš li stići na vrijeme obaviti sve formalnosti prije ukrcaja u zrakoplov. Sve je obavljeno, prtljaga je odaslana, karta je u ruci. Čekaš ukrcaj u zrakoplov dok razmišljaš hoće li poletjeti na vrijeme i hoćeš li stići na vrijeme za sljedeći let. Jer ako ne stigneš, što onda, kako dalje?

„Dobro je“, razmišljaš, „poletjeli smo, kakvo olakšanje. Čekaj! Tko zna jesu li mi prtljagu ukrcali na avion? A šta ako su je zagubili?“

Trudiš se misli skrenuti na nešto, bilo što, samo da ne razmišljaš o prtljazi, koja možda i nije u avionu s tobom. Opuštaš se, tek si krenuo pa ne želiš razmišljati o onima koji su ostali za tobom.

Imat ćeš vremena za ta razmišljanja, itekako ćeš ga imati.

Misli ti skreću na brod na koji se ukrcavaš. Ne znaš je li gore ako znaš kakav je brod i koji/kakvi ljudi su na njemu ili da ne znaš ništa. Mozak ti lagano kuha. Ovisno o zvanju koje obnašaš na brodu, razmišljaš o posrednim i neposrednim pretpostavljenima, o mogućim kolegama. Ako nemaš pretpostavljenih, ne možeš ne pomisliti na ljude koji su na brodu, one koji su ti prije svega neposredno, ali i posredno, podređeni. Ljudi, prije svega, čine brod. Najbolji i najnoviji brod s ekipom koja se ne slaže pretvorit će mjesece na brodu u mučno čekanje da se nešto promijeni. I obrnuto.

Dobro, na brodu si, prvi dani prolaze u nekakvoj izmaglici. U tijeku je prilagodba uz često nova lica oko tebe. Pa čekaš partencu, pa da se prođe Gibraltar ili Suez ili Panama ili još ovaj fortunal…

A u pauzama od čekanja, uz posao, obavljanje neophodnih radnji, učestvovanje u kakvom takvom socijalnom životu na brodu, što ti preostaje doli razmišljanja? Da, da, čitamo, pišemo, slušamo glazbu, gledamo filmove, vježbamo, igramo video igre… Uz sve to, prosječni pomorac, ima na raspolaganju višak vremena koji treba iskoristiti. Nažalost, nismo svi jednako “dobri” u iskorištavanju slobodnog vremena. Upravo zato jako često i jako intenzivno razmišljamo. Čak i kada sami sebi time nanosimo bol. Ne možemo si pomoći. U neprestanoj brizi smo za svoje najbliže. Zahvaljujući današnjoj tehnologiji s njima smo u svakodnevnom kontaktu, barem kratkim porukama. No, ne može ti poruka od nekoliko riječi nadomjestiti čak niti glas te osobe, a kamoli njezino prisustvo.

Pa čekaš polovicu ugovora, posljednje dane, vijesti od kadrovske službe, od agenta. Vijesti o tome može li se iz tog porta uopće iskrcati. Zatim čekaš da ti smjena stigne na brod, svoje letove, kraj primopredaje. Nervozno spremaš prtljagu, gledaš ništa ne zaboraviti i krećeš natrag. Vrtiš se u začaranom krugu. Ponavljaš ista čekanja u suprotnom smjeru.

…čekaš prijevoz do zračne luke i razmišljaš hoćeš li stići na vrijeme obaviti sve formalnosti prije ukrcaja u zrakoplov…

Stižeš doma, opuštaš se, sljedećih nekoliko dana ne želiš niti razmišljati, a kamoli razgovarati o brodu. Ne uspijevaš u tome. Prošao je taj kratki trenutak i ti nastavljaš s čekanjem do sljedećeg ukrcaja.

U svakom trenutku si spreman, a nikad nisi spreman za odlazak.

A gdje su u ovoj čitavoj priči naši najbliži? Što je s njihovim čekanjima na nas?


Svi znamo da nije uvijek tako, ali ja vam ipak uvijek želim:”Dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe”.

Fos (Francuska), 04. kolovoza 2021. godine.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Dva ukrajinska pomorca misteriozno preminula na bulk carrieru Atlantske plovidbe, UPDATE

0
Foto: FleetMon

Dva ukrajinska državljanina preminula su 30. rujna na bulk carrieru AP ASTAREA u floti Atlantske plovidbe, koji je bio na sidrištu Chittagong u Bangladešu, javlja FleetMon.

Pomorci su navodno preminuli jedan za drugim bez jasnog uzroka. Kako navode lokalni izvori, preminuli pomorci nisu pokazivali nikakve znakove zaraze koronavirusom.

Navodno je u popodnevim satima 30. rujna, 31-godišnji fitter pronađen mrtav u svojoj kabini. Šezdesetogodišnji drugi časnik stroja, koji je bio jedan od članova posade koji su pronašli tijelo preminulog pomorca, počeo je imati problema s disanjem nakon pronalaska tijela. Zatražio je medicinsku pomoć i prebačen je u obližnju bolnicu, no po dolasku je proglašen mrtvim. Sumnja se da je preminuo od posljedica srčanog udara.

Na tijelu 31-godišnjaka nisu pronađeni znakovi nasilne smrti. Točan uzrok smrti preminulih pomoraca bit će poznat nakon obdukcije.

Brod je stigao na sidrište Chittagong 19. rujna iz Egipta, odakle je prevozio gnojivo urea. Putovanje je trebao nastaviti prema Mongli u Mjanmaru.

Kontaktirali smo Atlantsku plovidbu te su nam iz kompanije potvrdili da se nesreća dogodila na bulk carrieru AP ASTAREA.

Više informacija uskoro.

UPDATE: Čeka se službeno očitovanje nadležnih vlasti u Bangladešu.

VIDEO: Teretnjak udario u uzgajalište ribe, pobjeglo više od milijun orada

0
Foto: Screenshot Youtube

U jutarnjim satima 30. rujna, teretni brod HEBA M od 6900 dwt prošao je kroz uzgajalište ribe uz obalu Turske te udario u nekoliko kaveza, nakon čega je više od milijun riba pobjeglo u more, piše The Maritime Executive.

Teretnjak izgrađen 1995. godine prošao je kroz uzgajalište ribe u zaljevu Güllük u Egejskom moru, sjeverno od poluotoka Bodrum.

Brod je navodno uplovljavao u zaljev kako bi izvršio ukrcaj tereta rude feldspata kada je naletio na tri kaveza za uzgoj ribe. Tri kaveza su u sudaru oštećena, nakon čega je iz uzgajališta pobjeglo otprilike milijun orada.

Propeleri broda zapetljali su se u mrežnu strukturu kaveza i pritom su oštećeni. U petak je plovilo premješteno na obližnje sidrište.

Turska obalna straža istražuje uzrok incidenta.

VIDEO: zavirite u unutrašnjost najvećeg kruzera na svijetu

0
najveći kruzer
Foto: YTscreenshot

Duljina Simphony of the seas-a dvostruko je veća od visine Washingotnskog spomenika što ga čini najvećim kruzerom na svijetu, a uz to je i najsuvremeniji. Kako ova gromada izgleda iznutra objavljeno je na youtube kanalu VISION.

Vlada RH: Odluka o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Brodotrogir

0
brodotrogir
Foto: Dnevnik / HRT

Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Brodotrogir; objavljeno je na službenim stranicama MMPI

Koncesija se prenosi s trgovačkog društva Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. na trgovačko društvo Servisni centar Trogir d.o.o, čime se radi izvršenog pripajanja ova dva društva osigurava nastavak brodogradnje i učinkovitije obavljanje djelatnosti za koju je koncesija dana.

Prijenosom konesije društvo Servisni centar Trogir d.o.o. preuzima sva prava i obaveze dosadašnjeg koncesionara.

Porinut brod RMS Queen Mary – Tri i pol puta snažniji od Titanica

0
Foto: Povijest.hr

Dana 26. rujna 1934. godine porinut je znameniti prekooceanski putnički brod RMS Queen Mary, piše Povijest.hr

Ime je dobio prema tadašnjoj britanskoj kraljici Mariji, supruzi kralja Georgea V. i baki današnje kraljice Elizabete II. Marija je rođenjem pripadala dinastiji Teck, koje je bila morganatska grana dinastije Württemberg.

Od RMS Titanica, koji je potopljen 22 godine ranije (1912. godine) bio je brod RMS Queen Mary znatno veći i teži. Naime, istisnina mu je bila 55% veća od Titanicove, a bio je i četrdesetak metara duži.

RMS Queen Mary bila je duga 310.7 metara, nasuprot Titanicovih 269.1 metara. Dok su RMS Titanic pokretali klipni parni strojevi s ukupno 46.000 konjskih snaga, RMS Queen Mary posjedovala je četiri parne turbine s ukupno čak 160.000 konjskih snaga.

Snažan pogonski sklop omogućio je tom brodu osvajanje Plave vrpce (Blue Riband), dodjeljivane plovilu koje je s rekordnom prosječnom brzinom moglo prijeći Atlantski ocean.

Zanimljivo je da je RMS Queen Mary bio prvi prekooceanski putnički brod sa zasebnom židovskom prostorijom za molitvu, čime se željelo naglasiti antirasističku politiku britanskih brodovlasnika (nasuprot tadašnjem Trećem Reichu). Napomenimo, RMS Queen Mary porinuta je otprilike godinu i pol dana nakon dolaska Adolfa Hitlera na vlast u Njemačkoj, kad je rasistička politika u Trećem Reichu već postala zloglasnom.

VIDEO: Windoc incident – Strašan sudar bulk carriera s mostom

0
Foto: gCaptain

U kolovozu 2001. godine, bulk carrier Windoc nalazio se u blizini mosta Welland Canal’s Bridge 11 u kanadskom Ontariju. Nakon što je zatreptalo žuto svjetlo za prilaz, koje pokazuje da je operater mosta primijetio plovilo, kapetan je prestrojio brod na sredinu i održavao brzinu od 5 čvorova. Nekoliko minuta kasnije, dok je plovilo bilo na pola puta, most se počeo spuštati, piše gCaptain.

Kad je plovilo bilo otprilike na pola puta u prolasku ispod mosta, treći časnik primijetio je da su signalna svjetla mosta crvena i da se most spušta. U 20:53 sati, kapetan se nekoliko puta oglasio zvučnim signalom. Ne identificirajući sebe ni dotični most, kapetan je nazvao TCC na VHF kanalu 14 kako bi ih obavijestio o spuštanja mosta.

Zapovjednik je brzo ugasio motore i naredio evakuaciju kormilarnice. Zapovjednik i treći časnik napustili su kormilarnicu uz desno krilo navigacijskog mosta. Dok su se spuštali vanjskim ljestvama za pristup mostu, most je udario u plovilo, točnije u prednje prozore kormilarnice, uslijed čega je ona uništena.

Kormilar je ostao na svom mjestu u kormilarnici i legao na pod dok mu je spušteni most prelazio iznad glave. Oslobodio se iz krhotina i živ se spustio niz stepenice na palubi.

Čudom u ovom događaju nitko nije poginuo.

Kratka povijest broda

MS Windoc bio je teretnjak, točnije “laker”, prvotno konstruiran kao bulk carrier u Zapadnoj Njemačkoj 1959. godine. Prvotno se zvao Rhine Rine, a 1977. godine preimenovan je u Steelcliffe Hall i prenamijenjen. Ime po kojemu je poznat dobio je 1988. godine, kada je preimenovan u Windoc.

Kao bulk carrier, brod je imao bruto tonažu od 8 202 tona i 19.918 dwt. Brod je bio dug ukupno 166,4 metra, a širok 22,6 metara. Pokretao ga je jedan dizelski motor, a postizao je maksimalnu brzinu od 14,5 čvorova.

Nakon pretvaranja plovila u laker, bruto tonaža porasla je na 18.531 tonu, a dwt na 29 050. Ukupna duljina broda povećana je na 222,5 metara, a dužina na 23,1 metar.

Sve što je ostalo od brodskog radara; Foto: gCaptain

VIDEO: U luci u belgijskom Gentu zaplijenjeno pola tone kokaina

0
Foto: Screenshot Youtube

Prošlog tjedna, belgijska policija i carinici otkrili su oko 500 kilograma kokaina skrivenog u kontejnerima za transport tiskarskog papira u luci u belgijskom gradu Gentu, piše FleetMon.

U suradnji s nizozemskom carinom, belgijska policija provela je opsežnu provjeru na bulk carrieru koji je prevozio voćni sok iz brazilskog Santosa. Brod je bio u luci od 21. rujna.

“I teret i vanjska strana broda – uz pomoć ronioca nizozemske carine – provjereni su pomoću mobilnog skenera belgijske carine i policijskog psa”, priopćila je policija. Iskrcano je i potpuno pretraženo 12 kontejnera s tiskarskim papirom.

U kontejnerima je otkriveno gotovo 50 kutija, od kojih je svaka sadržavala po deset paketa kokaina. Neto težina zapljene iznosila je oko 500 kilograma, ukupne vrijednosti od 25 milijuna eura.

Iz Savezne službe pravosudne policije rekli su da se krijumčari sve više oslanjaju na luke srednje veličine poput Genta, pošto je povećan broj zapljena u Antwerpenu zbog češćih provjera.

Prijašnje zapljene droge u Gentu pronađene su na bulk carrierima koji su prevozili voćni sok, ugljen i slično. Droga je pronađena ili u teretu ili kontejnerima u teretnom prostoru, a u nekoliko slučajeva i ispod vodne linije broda.